Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2488/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja BD OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice ČD OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćniku KF, odvjetniku u [adresa], protiv I-tuženika JD OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužene ĆD OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćniku DB, odvjetniku iz ZOU B, K, T u [adresa], radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi I i II-tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-142/2022-36 od 20. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba I i II-tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-142/2022-36 od 20. prosinca 2023.

II Odbija se zahtjev I i II-tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-142/2022-36 odlučeno je da darovni ugovor od 22. veljače 2022., kojim I-tuženik daruje II-tuženoj suvlasništvo u ½ posebnog dijela nekretnine – troiposobnog stana br. 2,1 na drugom katu površine 62,54 m2, zajedno sa suvlasničkim djelom u neodređenom omjeru nekretnine zk.č.br. 2171/477, stambene zgrade kbr. 22 i dvorišta u [adresa] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (suvlasnički udio br. 9) i koji je uknjižen u zemljišne knjige temeljem rješenja Z-2519/2022, gubi pravni učinak u odnosu na tužitelje u dijelu koji je potreban za namirenje njihove novčane tražbine prema I- tuženiku u iznosima od:

- 3.157,91 eura (23.793,31 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate,

- 955,98 eura (7.202,88 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 5. siječnja 2000. do isplate,

- 8.691,95 eura (65.489,49 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 1997. do isplate,

-3.834,65 eura (28.893,17 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 1998. do isplate,

- 1.662,40 eura (12.525,39 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 5. siječnja 2000. do isplate

-10.000,00 eura (75.345,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2003. do isplate,

-10.000,00 eura (75.345,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2004. do isplate,

- 6.082,55 eura (45.829,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od 1. srpnja 2018. do isplate,

te su I i II-tuženi dužni trpjeti namirenje novčane tražbine tužitelja prodajom te nekretnine, sve u roku od 15 dana, kao u stavku I izreke presude suda prvog stupnja.

1.2. U stavku II izreke prvostupanjske presude naloženo je I i II-tuženima da tužiteljima naknade parnični trošak u iznosu od 1.492,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2.1. Protiv navedene presude žale se I i II-tuženi zbog svih žalbenih razloga. Predlažu prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

2.2. U odgovoru na žalbu I i II-tužitelji smatraju da je žalba neosnovana i predlažu ju kao takvu odbiti, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

3. Žalba je neosnovana.

4. U pobijanoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju se bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 11, 13 i 14 Zakona o parničnom postupku (“Službeni list SFRJ” br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5.1. Razmatranjem predmetnog spisa razvidno je da su tijekom postupka žalitelji odnosno I i II-tuženi bili zastupani po punomoćniku odvjetniku i bili su u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu te poduzimati sve zakonom predviđene postupovne radnje. U okolnostima predmetnog postupka u kojem su se I i II-tuženi na tužbu očitovali u odgovoru od 3. svibnja 2022. i u kojem su ročišta od 10. listopada i 15. studenog 2022. te od 25. listopada 2023. održana u nazočnosti punomoćnika tuženika a ročištima od 7. ožujka 2023. i 22. studenog 2023. nazočio je uz punomoćnika i I-tuženik odnosno I i II-tuženi, u žalbi se neosnovano tvrdi da su pristup sudu i raspravljanje bili onemogućeni. Na ročište od 19. rujna 2023. zakazano radi njegovog saslušanja I-tuženik nije pristupio već je podnesku od 18. rujna 2023. naveo da zbog bolesti ne može pristupiti tom ročištu međutim, iako je navedeno da će u kraćem roku to biti učinjeno, dokumentaciju o spriječenosti pristupa na to ročište tuženi nisu dostavili do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom. Stoga je sud prvog stupnja pravilom primjenom čl. 269. i čl. 292. st. 6. ZPP odustao od izvođenja dokaza saslušanjem I-tuženika.

5.2. U žalbi I i II-tuženi ne mogu s uspjehom tvrditi kako je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka time što nije prihvaćen prijedlog za saslušanje svjedoka TD. Ovo stoga što sud prvog stupnja nije dužan izvesti sve dokaze koje stranke predlože već je temeljem odredbe čl. 220. st. 2. ZPP ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica a prema odredbi čl. 304. ZPP sud je ovlašten glavnu raspravu zaključiti kada utvrdi da je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke. Iz odredbe čl. 338. st. 4 ZPP ne proizlazi obveza suda da obrazlaže razloge neprihvaćanja dokaznih prijedloga stranaka. Prvostupanjski sud nije imao razloga prihvaćati navedeni dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka TD s ročišta od 10. listopada 2022. na okolnosti darovanja i otplate kredita s obzirom da je one činjenice koje su važne za donošenje odluke utvrdio iz drugih dokaza.

5.3. Slijedom navedenog za zaključiti je da sud nije onemogućio I i II-tužene u dokazivanju svojih navoda odnosno osporavanju navoda protivne strane već im je omogućeno raspravljanje o predmetu spora i dana im je prilika da predlože dokaze i da izražavanjem shvaćanja i prigovora sudjeluju u njihovoj ocjeni tako da u postupku pred sudom prvog stupnja I i II-tuženi nisu dovedeni u nejednak položaj u odnosu na I i II-tužitelje. Time se otklanja neosnovano žalbeno pozivanje na bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6 ZPP i na povredu prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).

6. U žalbi I i II-tuženi tvrde da je izreka prvostupanjske presude netočna jer se navodi darovni ugovor od 22. veljače 2022. umjesto od 1. prosinca 1990. Povodom navedenog žalbenog razloga valja poći od odredbe čl. 120. st. 2. u vezi čl. 119. st. 1. i čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14) temeljem koje se svrha tog raspolaganja ostvaruje prijenosom i uknjižbom prava vlasništva s I-tuženika na II-tuženu u zemljišnim knjigama na temelju darovnog ugovora kao isprave koja po obliku i sadržaju odgovara pravilima zemljišnoknjižnog prava. Uzimajući u obzir odredbu čl. 57. st. 6. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19 i 128/22) po kojoj je za uknjižbu podobna ona isprava na kojoj je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo prenosi na drugu osobu a ovdje je potpis I-tuženika kao darovatelja ovjeren kod Javnog bilježnika MČ u [adresa] pod br. OV-1786/2022 dana 22. veljače 2022., prvostupanjski sud navođenjem tog datum nije počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st .2. toč.11 ZPP.

7.1. Predmetni tužbeni zahtjev odnosi se na pobijanje dužnikove odnosno I- tuženikove pravne radnje darovanja suvlasništva u ½ dijela nekretnine II-tuženoj, koja radnja gubi učinak u dijelu potrebnom za ispunjenje tužiteljeve tražbine utvrđene pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P- 1421/2015 od 14. svibnja 2018. potvrđenom i preinačenom presudom Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-507/2019-3 od 15. prosinca 2021. u ukupnom iznosu od 44.385,44 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine navedene iznose.

7.2. Mogućnost pobijanja dužnikove pravne radnje ovisi o kumulativnom ostvarenju predviđenih općih pretpostavki iz čl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje: ZOO), uz jednu od posebnih pretpostavki iz čl. 67. ZOO. Opće pretpostavke iz čl. 66. st. 1. ZOO su: a) da postoji dospjela tražbina tužitelja kao vjerovnika prema tuženiku kao dužniku, b) da je dužnik insolventan, c) da je dužnik poduzeo pravnu radnju i d) da je tom radnjom oštetio vjerovnika a pobijanjem te radnje bi se omogućilo njegovo namirenje. Dokazivanje saznanja ili mogućnosti saznanja treće sobe o nanošenju štete vjerovniku se kod besplatnog raspolaganja ne zahtjeva već se, kao u predmetnom slučaju darovanja temeljem čl. 67. st. 3. ZOO smatra da je ta posebna pretpostavka ostvarena.

8.1. Tražbina I i II-tužitelja proizlazi iz presude Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-1421/2015 od 14. svibnja 2018. potvrđene i preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-507/2019-3 od 15. prosinca 2021. a dospjelost te tražbine nastupila je po proteku paricijskog roka nakon zaprimanja od strane I-tuženika 10. veljače 2022. što je vidljivo iz podataka Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na sudskim predmetima eSpis. U sadržaju žalbe se ostvarenje navedenih pretpostavki dospjelosti tražbine iz čl. 66. st. 1. ZOO ne osporava.

8.2. Insolventnost I-tuženika prvostupanjski je sud utvrdio iz sadržaja podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine koju prima, iz podataka Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Dubrava o visini dohotka od nesamostalnog rada i o primanju socijalnih potpora te iz podataka Financijske agencije o opetovanim i od 2019. na dalje neprekidnim blokadama njegovih računa. Budući da I-tuženik nije vlasnik nekretnina ili plovila niti ima štednju već je vlasnik motornog vozila vrijednog oko 663,61 eura, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o insolventnosti I-tuženika, koji zaključak nije doveden u dvojbu žalbenim navodima. U okolnostima predmetnog postupka u kojem navedenim pravilno ocijenjenim dokazima o insolventnosti dužnika I i II-tuženi nisu suprotstavili kakve suprotne dokaze za osnovanost svojih tvrdnji o tome da je nakon 2021. I-tuženik postao sposoban za uredno podmirenje obveze iz pravomoćne i ovršne presude posl. br. P-1421/2015, žalbene se tvrdnje o uzimanju zastarjelih podataka otklanjaju kao neosnovane.

8.3. U okolnostima pravilno utvrđene insolventnosti I-tuženika se temeljem odredbe čl. 66. st. 2. ZOO smatra da je I-tuženik predmetni darovni ugovor zaključio na štetu I i II-tužitelja kao vjerovnika a da to raspolaganje nije poduzeo tada bi namirenje tražbine iz pravomoćne i ovršne presude posl. br. P-1421/2015 iz vrijednosti darovane nekretnine bilo moguće. Stoga se prvostupanjska presuda temelji na pravilnom zaključku o ostvarenju potrebnih pretpostavki osnovanosti actionis Pauliane familliariae iz mjerodavnih odredbi čl. 66. st. 1. i 2. u vezi čl. 67. st. 2. i 3. ZOO.

9. Slijedom navedenog nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP jer I i II-tuženi svojim žalbenim navodima nisu osnovano osporili pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke. Stoga je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP ovaj sud odlučio kao u stavku I izreke.

10. U stavku II izreke odlučeno je o zahtjevu I i II-tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao radnje koja nije nužna za tijek postupka, primjenom čl. 166. st. 1. u vezi čl.155. st. 1 ZPP.

U Zagrebu 26. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej