Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1541/2024-2
R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice VN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], drugotužitelja LN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], trećetužiteljice IN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i četvrtotužitelja ŠN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], svi zastupani po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku u Zadru, protiv prvotužene ĆN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupane po punomoćniku Jadri Striki, odvjetniku u Zadru i drugotuženog MN (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi prvo do četvrtotužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-1730/2022-16 od 11. listopada 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024. godine
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-1730/2022-16 od 11. listopada 2023. godine i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
''Utvrđuje se prema tuženicima da su tužitelji nasljeđivanjem majke JN r. NN stekli pravo vlasništva ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na ravne dijelove, a koja je to pravo stekla kao bračnu stečevinu, građenjem sa svojim suprugom UN, i da taj suvlasnički udio ne spada u ostavinsku masu iza njegove smrti, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelji ishode uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama na svoje ime i u svoju korist u pripadajućim udjelima.
II Nalaže se tužiteljima, u roku 15 dana, naknaditi tuženici ad.1. troškove postupka u iznosu od 2.239,70 €, dok se zahtjev za više traženo od dosuđenog odbija kao neosnovan".
2. Protiv ove presude žale se prvo do četvrtotužitelji (dalje tužitelji) iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja u bitnom utvrđuje da se dana 16. kolovoza 1973. godine njihova majka NN vjenčala s njihovim ocem UN te je s njom dobio četvero djece, ovdje tužitelje, da je njihova majka NN preminula **.**.1985. a nakon čega je njihov otac dana 7. srpnja 1989. godine sklopio brak s prvotuženom ĆN i s njom dobio sina ovdje drugotuženika MN, da do smrti majke tužitelja, a u razdoblju između 1978. i 1985. godine su izgradili prizemlje s pločom, podigli vanjske zidove kata, na prizemlju postavili vanjsku stolariju, ožbukali zidove prizemlja, osim WC-a i tadašnje garaže (sada sobe), podovi su bili betonski, nije bilo unutarnje stolarije, sanitarni čvor je bio predviđen ali nije bio opremljen instalacijama ni sanitarijama, a da nakon Bosiljkine smrti je još nalivena ploča na katu dok ostale radove izgradnje i uređenja objekta radili su u zajednici UN i prvotužena, a nakon njegove smrti 2001. godine samo prvotužena.
5. Sud prvog stupnja utvrđuje kako majka tužitelja nije stekla kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ni dodjelom nadležnog tijela a niti građenjem a zbog čega odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz napomenu, da čak kada bi bilo utvrđeno da su tužitelji stekli pravo suvlasništva da bi tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na upis u zemljišnu knjigu trebalo odbiti jer tuženici u tom dijelu nisu pasivno legitimirani obzirom da je upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske.
6. Ova odluka suda prvog stupnja nije pravilna.
7. Prije svega, treba reći da u vrijeme kada su pokojni roditelji tužitelja vršili gradnju kuće na nekretnini, da je tada bio na snazi Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/78, 45/89, 59/90 i 53/91 – dalje: ZBPO).
8. Treba reći da propisi o zajedničkoj imovini bračnih drugova stečenoj u tijeku braka zajedničkim radom uređuju imovinske odnose u braku i odražavaju se i na prava nasljednika bračnih drugova.
9. U odnosu na bračnu stečevinu nasljednici kao univerzalni sukcesori umrlog bračnog druga, ovdje majke tužitelja, imaju i moraju imati ista prava kao i umrli bračni drug.
10. Prestankom braka, u ovom slučaju smrti majke tužitelja, prestaje odnos bračnih drugova koji je u svom trajanju proizveo određene materijalne učinke, koji su stvoreni zajedničkim radom bračnih drugova. Taj materijalni rezultat zajedničkog rada bračnih drugova (kao i sva ona materijalna dobra koja nastaju iz tog materijalnog rezultata) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova – njihovo zajedničko vlasništvo a u smislu odredbe čl. 277. ZBPO.
11. U trenutku smrti majke tužitelja došlo je do personalne subrogacije jer umjesto pokojne majke u odnosu na njezinu ostavinsku imovinu (koja predstavlja njezin dio bračne stečevine) stupili su tužitelji kao njezini univerzalni nasljednici.
12. Smisao zakonskih odredbi o zajedničkoj imovini bračnih drugova upravo jest u tome da nakon prestanka bračne zajednice vrijednosti koje su stvorene zajedničkim radom za vrijeme trajanja braka podijele prema vrijednosti kojoj je svaki bračni drug doprinio zajedničkim radom u stjecanju zajedničke imovine (da svakom bračnom drugu pripadne ono što je njegovo), odnosno da u krajnjem cilju vrijednosti koje su tako stvorene pripadnu nasljednicima umrlog bračnog druga.
13. Ovdje, a kako to proizlazi iz izreke pobijane presude tužitelji traže da su oni u odnosu na tužene nasljeđivanjem iza njihove majke JN stekli pravo vlasništva ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na ravne dijelove, a koja je to pravo stekla kao bračnu stečevinu, građenjem sa svojim suprugom UN, i da taj suvlasnički dio ne pripada u ostavinskoj masi iza njegove smrti, a što su tuženi dužni priznati i trpjeti da tužitelji ishode uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama na svoje ime i u svoju korist s pripadajućim udjelima.
14. Dakle, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda ovdje tužitelji ne traže da je majka tužitelja svoj suvlasnički dio stekla primjenom instituta građenja nego temeljem svog udjela u zajedničkoj imovini koji se određuje prema njezinom doprinosu u stjecanju te imovine.
15. Nadalje, među strankama nije prijeporno, a to proizlazi iz spisu priležećeg zk izvatka, da je na utuženoj nekretnini kao vlasnik upisana Republika Hrvatska dok je pod oznakom zemljišta navedeno "kuća, dvorište i pašnjak".
16. Iz tog zk izvatka nije razvidno na koji način je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik s tim da spisu taj priležeći izvadak je datiran s danom 16. listopadom 2015. godine.
17. Moglo bi se samo eventualno zaključiti da, a obzirom da je pod oznakom zemljišta upisan i pašnjak (nije poznato kada je upisana i kuća), da je Republika Hrvatska eventualno stekla pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu dana 24. srpnja 1991. godine, kao što bi se eventualno moglo eventualno zaključiti ukoliko se je radilo o neizgrađenom građevinskom zemljištu (jer kuća tada nije bila još upisana) na kojem je sukladno odredbama Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 48/88, 16/90 i 53/90) općine imale pravo upravljanja, a koje pravo nije jedno od prava koje čine društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja, već se radi o pravu na gospodarenju tim zemljištem do rješavanja pitanja titulara prava vlasništva, da je Republika Hrvatska temeljem čl. 362. st. 2. ZVDSP stekla pravo vlasništva .
18. To se ističe obzirom na utvrđenje prvostupanjskog suda da roditelji tužitelja nisu stekli predmetno zemljište dodjelom nadležnog tijela, međutim treba reći da ni jedna od stranaka ne tvrdi da bi sada upisani zk vlasnik Republika Hrvatska ili njezini prednici podnosili tužbu radi iseljenja roditelja tužitelja odnosno ovdje tuženika.
19. Pritom treba ukazati na iskaz svjedoka ON da su roditelji tužitelja započeli gradnju uz suglasnost mjesne zajednice, a u odnosu na navod prvostupanjskog suda da u to vrijeme mjesna zajednica nije mogla davati nikakvu takvu suglasnost, valja ukazati da iz zemljišnoknjižnog izvatka (povijesnog) bi proizlazilo, između ostalog, da je predmetna nekretnina bila i uknjižena kao općenarodna imovina s mjesnim Narodnim odborom Murvica, kao organom upravljanja.
20. Vezano uz činjenicu da je na predmetnoj nekretnini kao vlasnik upisana Republika Hrvatska, treba reći da pravomoćna presuda samo regulira pravne odnose između stranaka ovog postupka, te nije od bilo kakvog utjecaja na Republiku Hrvatsku kao upisanog vlasnika, a glede traženja tužitelja da su tuženi dužni priznati i trpjeti da tužitelji ishode uknjižbu svog prava u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama u svoje ime, treba reći, da ako, i kada, tuženi se upišu u zemljišne knjige kao vlasnici (na primjer temeljem instituta dosjelosti) tada će taj dio tužbenog zahtjeva i doći u primjenu.
21. Stoga, a kako zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora činjenično stanje je ostalo pogrešno utvrđeno, to je temeljem čl. 370. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I), s tim da će u nastavku postupka prvostupanjski sud primjenom odredbi ZBPO utvrditi koliki je suvlasnički udio majke tužitelja u zajedničkoj imovini sa sada pokojnim ocem tužitelja, a koji suvlasnički dio onda ni ne pripada ostavinskoj masi iza njihovog pokojnog oca.
22. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II).
U Zagrebu, 26. studenog 2024. godine
Predsjednica vijeća:
Jasenka Grgić
