Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-150/2022-9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Ivone Rupić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika EM, zbog kaznenog djela iz članka 224. stavka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda broj 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbi okrivljenika BM, podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja K-1726/2019- 32, od 9. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćajući žalbu okrivljenika BM, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim okrivljenika CM, zbog počinjenog kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavka 4. KZ/97 te ga je, na temelju te odredbe, osudio (prema KZ/97 trebalo je kaznu izreći) na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Nakon toga, na temelju članka 67. i 68. KZ/97, okrivljenom je izrečena uvjetna osuda (prema KZ/97 uvjetna osuda se primjenjuje) te je određeno da se kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti, ako isti, u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine (pri čemu je propušteno navesti da rok provjeravanja počinje teći od pravomoćnosti presude), ne počini neko novo kazneno djelo te u roku od 1 (jedne) godine (pri čemu je također propušteno navesti da taj rok počinje teći od pravomoćnosti presude), oštećenom IM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nadoknadi štetu u iznosu od 1.595.367,40 kuna.

2. Na temelju odredbe članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu: ZKP/08), dosuđen je imovinsko-pravni zahtjev oštećeniku IM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u iznosu od 1.595.367,40 kuna, koji mu je dužan nadoknaditi okrivljenik EM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

3. Na temelju članka 148. stavka 1., u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, okrivljeni je obvezan platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 2.000,00 kuna te troškove građevinskog vještačenja u iznosu od 9.660,00 kuna.

4. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljeni EM, po svom branitelju TM odvjetniku u [adresa], zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ukine pobijana presuda i predmet uputi na ponovno odlučivanje "drugom raspravnom sucu", a u žalbi je predloženo da se, primjenom članka 475. stavka 2. ZKP/08, o sjednici vijeća izvijesti branitelja okrivljenika.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, po obavljenom uvidu, vratilo ovom sudu na daljnji nadležni postupak.

7. Na temelju članka 475. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08), sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u odsutnosti uredno izviještenih Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, branitelja okrivljenika BM, odvjetnika TM te okrivljenika BM, za kojeg se poziv za sjednicu drugostupanjskog vijeća vratio neuručen s naznakom dostavljača da je "obaviješten, ali nije predigao pošiljku".

8. Žalba okrivljenika BM je osnovana.

9. Žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka okrivljenik je pravno označio kao povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, navodeći kako je izreka presude proturječna razlozima presude te da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, posljedično čemu da je i činjenično stanje pogrešno utvrđeno, međutim iz sadržaja žalbe proizlazi da se najveći dio žalbenih razloga u stvari odnosi na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te dijelom i na odluku suda o dvostrukom uvjetu vezano za naknadu štete, dok bi tek manji dio žalbenih navoda spadao u žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

10. U tom smislu okrivljeni u žalbi ističe kako se u izreci presude navodi da je oštećeni, nakon što je izvršio ugovorene radove, okrivljeniku predao rekapitulaciju radova u iznosu od 2.452.293,92 kune + PDV, međutim u rekapitulaciji radova da se uopće ne spominje taj iznos, već da je naznačen iznos od 2.669.601,34 kune, dok se PDV uopće ne spominje. Stoga da iznos koji se navodi u izreci presude nije iznos rekapitulacije radova, nego da se radi o iznosu koji proizlazi iz nalaza vještaka, kako se to i obrazlaže na stranici 10 presude. Međutim, premda je ovaj žalbeni navod u potpunosti točan, na opisani način nije počinjenja bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju se upire žalbom. Naime, radi se o izmjeni činjeničnog opisa kaznenog djela iz optužnice od strane državnog odvjetnika, koji je propustio tu izmjenu uskladiti s ostatkom činjeničnog opisa jer se doista ne radi o iznosu iz rekapitulacije koju je oštećeni predao okrivljeniku, nego o vrijednosti izvedenih radova, koja je utvrđena provedenim vještačenjem. Stoga je bilo za očekivati da se i ostatak činjeničnog opisa kaznenog djela precizira, odnosno uskladi na način da se jasno navede kako se radi o vrijednosti izvedenih radova (što je čak i sam sud mogao napraviti), ali navedeni propust ipak ne čini izreku presude do te mjere nerazumljivom ni proturječnom obrazloženju da se čitava presuda ne bi mogla zbog toga ispitati pa time nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju se upire žalbom.

11. Međutim, potpuno je u pravu okrivljenik kada u svojoj žalbi ističe da je nejasno na koji način je sud došao do visine štete od 1.595.367,40 kuna, jer ako se od iznosa od 2.452.293,92, kolika je po vještačenju vrijednost obavljenih radova od strane oštećenika (bez PDV) i koja je navedena u činjeničnom opisu izmijenjene optužnice, oduzme 76.000,00 kuna, koji je iznos oštećenik primio od okrivljenika i iznos od 1.110.000,00 kuna, što predstavlja protuvrijednost stana u [adresa], tada se dolazi do iznosa od 1.266.293,92 kune, a ne o 1.595.367,40 kuna. Prvostupanjski sud je okrivljenika proglasio krivim da je upravo u toj visini (1.595.367,40 kuna) ostvario nepripadnu materijalnu dobit, u istom iznosu dosuđen je oštećeniku i imovinskopravni zahtjev te je u konačnici sud okrivljenika, kao dodatni uvjet uz primijenjenu uvjetnu osudu, obvezao na plaćanje baš tog iznosa, pri čemu nije dao nikakve razloge o tome na koji način je utvrdio da bi se radilo o iznosu od 1.595.367,40 kuna, što je svakako bio dužan učiniti.

11.1. Naime, jednostavnom računskom operacijom oduzimanja, vezano za iznose navedene u činjeničnom opisu kaznenog djela za koje je okrivljenik proglašen krivim, nikako se ne može doći do navedenog iznosa, jer, u situaciji kada se od iznosa od 2.452.293,92 kune oduzme 76.000,00 kuna, potom još 1.110.000,00 kuna dođe se do iznosa od 1.266.293,92 kune pa je potpuno nejasno kako je, ne samo državni odvjetnik prilikom izmjene činjeničnog opisa iz optužnice, nego i sud prilikom donošenja presude, zaključio da se radi o 1.595.367,40 kuna. Prvostupanjski sud je svakako bio u obvezi dati jasne i uvjerljive razloge o visini pribavljene materijalne dobiti te o dosuđenom imovinskopravnom zahtjevu jer su to odlučne činjenice za donošenje presude u ovom predmetu, što je međutim propustio učiniti. Naime, ne može se automatski prihvatiti izmjena optužnice od strane državnog odvjetnika, bez ikakve provjere iznosa koji se odnose na odlučne činjenice kao što je visina pribavljene nepripadne materijalne dobiti i donijeti odluka bez ikakvog obrazloženja u tom pravcu.

11.2. Osim toga, prvostupanjski sud nije obrazložio ni okolnost radi li se o iznosu s obračunatim PDV-om ili pak bez PDV-a. U svakom slučaju, čak i u situaciji kada bi se radilo o iznosu s obračunatim PDV-om ni taj iznos ne odgovara iznosu od 1.266.293,92 kune uvećanom za 25% koliko u RH iznosi stopa PDV-a. Stoga je na opisani način počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08, na koju se osnovano ukazuje žalbom okrivljenika, a na koju ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08, uslijed koje se čitava prvostupanjska presuda ne može ispitati te ju je zbog toga valjalo ukinuti i predmet uputiti na ponovno suđenje i odluku prvostupanjskom sudu.

11.3. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će izvesti sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge, ako se za istima ukaže potreba, a koji bi mogli biti od koristi u svrhu svestranog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, nužnog da bi se donijela pravilna i zakonita presuda u ovom postupku, nakon čega će savjesno ocijeniti, kako svaki dokaz pojedinačno, tako i u vezi s ostalim dokazima, nakon čega će donijeti novu presudu, koju će potom valjano i potpuno obrazložiti, sukladno članku 459. ZKP/08 te će otkloniti povredu zakona na koju mu je ukazano ovim rješenjem. Postupajući u smislu odredbe članka 487. stavka 4. ZKP/08, ocjenjujući ostale žalbene navode okrivljenika, skreće se pozornost prvostupanjskom sudu da je radi cjelovitog i što točnijeg utvrđenja činjeničnog stanja nužno ponovno ispitati oštećenika IM, a posebice na okolnost mogućnosti raspolaganja stanom u zgradi na kojoj je izvodio radove, kojeg je prema njegovom iskazu, on nudio na prodaju te ga čak preuredio prema zahtjevima potencijalnog kupca, pri čemu je osobito nužno detaljno oštećenika ispitati na okolnost kada je vremenski to točno bilo, koji su radovi po zahtjevu kupca bili izvedeni, zbog čega nije došlo do realizacije kupoprodaje tog stana, kao i što se nakon toga događalo, odnosno je li on taj stan bio u mogućnosti nuditi nekom drugom na prodaju, je li bilo zainteresiranih kupaca i zbog čega ni nakon toga nije došlo do prodaje navedenog stana. Također s tim u vezi potrebno je razjasniti i daljnju okolnost koju oštećenik iznosi u svom iskazu na raspravi od 4. ožujka 2020., kada je naveo da se on nije upisao na ovaj stan jer bi u tom slučaju platio ogroman porez te je u tom kontekstu nužno ponovnim ispitivanjem okrivljenika razjasniti kada je i na koji način bio u prigodi uknjižiti se na taj stan, zbog čega točno do toga nije došlo i koliki bi bio iznos poreza na upis vlasništva na predmetnom stanu u zemljišnim knjigama.

11.4. Sve ove okolnosti koje je oštećenik PM do sada iznosio, ali i one koje se utvrde njegovim naknadnim ispitivanjem, potrebno je dovesti u vezu s potpisanim Ugovorom o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete) te obvezama koje su stranke prema odredbama tog ugovora bile dužne jedna drugoj ispuniti. O svim tim utvrđenjima, kao i o konačnoj odluci suda, bez obzira na to kakav će biti zaključak suda u pogledu krivnje okrivljenika, prvostupanjski sud je dužan dati jasne, uvjerljive i neproturječne razloge, što se odnosi i na sve druge odlučne činjenice, kao i odluku o eventualnom imovinskopravnom zahtjevu, u slučaju donošenja osuđujuće presude.

12. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci sukladno, odredbi članka 483. stavka 1. ZKP/08.

Split, 26. studenog 2024.

Predsjednica vijeća

Maria Majić