REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-155/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Damir Vukmanović, odvjetnik u Bjelovaru, Milana Šufflaya 15a, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi poreza na dohodak, 26. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II- 471-02/22-01/195, URBROJ: 513-04-22-2 od 8. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-471-02/22-01/195, URBROJ: 513-04-22-2 od 8. prosinca 2022., odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Bjelovar, KLASA: UP/I-471-02/21-01/57, URBROJ: 513-07-07/22-19 od 14. ožujka 2022., kojim je tužiteljici utvrđen manje obračunati porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, za 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu te joj je naloženo uplatiti utvrđene obveze poreza na dohodak, a ako ne izvrši naložene uplate u određenom roku, naplata će se izvršiti ovrhom.

2. Tužiteljica u tužbi ističe kako je ostalo nejasno zašto porezno tijelo izvore primitaka od tužiteljičine sestre nije uzelo kao zakonite izvore primitaka te nisu pravilno obračunati troškovi života, odnosno osobne potrošnje, kao i navodi da joj pozajmice nisu uzete u primitke. Obrazlaže kako iz zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru te obrazloženja prvostupanjskog rješenja ne proizlazi da je proveden dokazni postupak na ovu okolnost tj. je li sestra tužiteljice VLL u nadziranom razdoblju od 2016. do 2020. godine pozajmila novac tužiteljici, što je vidljivo iz prometa po njenom računu kod ESB d.d. Isto tako ne obrazlaže se činjenica da je tužiteljica nositelj poljoprivrednog gospodarstva na svoje ime te se moglo provjeriti da li je ona po tom osnovu ostvarivala kakve novčane poticaje i druge prihode. U odnosu na novo utvrđenu obvezu poreza na dohodak za nadzirano razdoblje, ističe da je dohodak stjecao i tužiteljičin suprug ML, s kojim živi u zajedničkom kućanstvu. Na ovu činjenicu porezno tijelo nije ni ispitalo ML, iako je predlagano, a nije ispitana niti sestra tužiteljice VLL, čijim ispitivanjem se moglo utvrditi što je učinila s novcem iz kredita koji je podigla odnosno da li je taj novac davala svojoj sestri kao poreznoj obveznici. Isto tako trebalo je provjeriti da li je i koliko novca to jest prihoda, ostvarilo gospodarstvo tužiteljice po osnovni primljenih poticaja te prodaje uzgojenih svinja i proizvedenih žitarica. Na ove okolnosti tužiteljica predlaže saslušanje svjedoka ML te MLL, kao i uvid u spisu priloženu izjavu ovjerenu po javnom bilježniku. Također ističe kako nije jasno zašto se tužiteljici godišnji iznos prosječne osobne potrošnje po kućanstvu obračunava u manjem iznosu od onog kojeg je Državni zavod za statistiku objavio kao prosječnu godišnju potrošnju po kućanstvu za tročlanu obitelj za 2017. godinu, tim više što obitelj tužiteljice čini četveročlana obitelj (ona, izvanbračni suprug i dvoje maloljetne djece). Tužiteljica predlaže sudu da poništi osporeno rješenje i tuženiku naloži ponovno utvrđivanje činjeničnog stanja istaknutog u ovoj tužbi, a prvenstveno činjenica koje se odnose na utvrđivanje razlike koja predstavlja tzv. drugi dohodak po osnovi primitaka, utvrđenog kao razlika između vrijednosti i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je raspravu 12. studenoga 2024. proveo u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje izostanak nisu opravdale, na temelju članka 91. stavka 3. u vezi članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS).

6. Iz spisa predmeta proizlazi da je kod tužiteljice Porezna uprava, Područni ured Bjelovar, proveo postupak prikupljanja podataka u svrhu utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak u smislu odredbi članka 63. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, 136/15, dalje: ZPD), koji je bio na snazi u 2016. godini odnosno u vrijeme nastanka poreznih činjenica te članku 76. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, dalje u tekstu ZPD/16) za 2017. godinu i dalje, o čemu je dana 27. prosinca 2021. godine sastavljen zapisnik KLASA: UP/I-471-02/21-01/57, URBROJ: 513-07-07-21, na koji je tužiteljica u zakonskom roku izjavila prigovor. Prigovor je odbijen, a razlozi odbijanja navedeni su u obrazloženju prvostupanjskog rješenja. Provedenim postupkom utvrđen je nerazmjer između primitaka i izdataka u nadziranom razdoblju.

7. Suprotno tvrdnjama tužiteljice, iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja je razvidno da je prvostupanjsko tijelo provelo detaljnu analizu svih uplata i isplata na računima tužiteljice otvorenih kod poslovnih banaka te na temelju analize svih podatka koje su dostavile banke i očitovanja koja je dala tužiteljica, kao i dokumentacije koja je prikupljena, utvrdilo da izvori za imovinu fizičkih osoba za nadzirano razdoblje nisu dokazani te predstavljaju prihod na koji je obvezna obračunati i uplatiti obvezu poreza i prireza na dohodak, a razloge za takvu svoju odluku jasno i razložno navelo u obrazloženju poreznog rješenja uz navođenje mjerodavnih zakonskih odredbi.

8. Treba istaknuti da tužiteljica, osobno ni putem opunomoćenika, nije dostavila poreznom tijelu popunjene obrasce „Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine", iako je na isto pozivana više puta tijekom nadzora, i to:

- Dana 20.01.2021. godine kada je tužiteljica pristupila u prostorije Porezne uprave, Službe za nadzor u Bjelovaru, F. Šupila 4/3, dostavljen joj je na popunjavanje navedeni obrazac.

- S obzirom da uz podnesak opunomoćenika tužiteljice zaprimljen dana 04.02.2021. godine nisu bile priložene izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine, izvodi ni druga dokumentacija vezano za predmet nadzora, inspektorica CLL je dana 04.02.2021. godine u 12:50 sati pokušala kontaktirati odvjetnika Vukmanovića na njegov mobitel broj [broj telefona], ali nije odgovorio na poziv. Istog dana u 14:48 sati odvjetnik je povratno nazvao inspektoricu te je izjavio da će poslati izjave, dokumentaciju i izvode.

- Budući da navedena dokumentacija nije dostavljena, odvjetniku Vukmanoviću poslane su dvije poruke elektroničke pošte dana 07.06.2021. i 29.07.2021. godine, u kojima je zatraženo da dostavi predmetnu dokumentaciju. Inspektori su pokušali odvjetnika Vukmanovića kontaktirati na njegov mobitel dana 28.05.2021. godine u 13:47 sati i dana 07.06.2021. godine u 11:18 sati, na koje pozive nije odgovorio, a na poziv od dana 07.10.2021. godine u 13:22 sati, povratno je nazvao nadzor istog dana u 14:48 sati te rekao da upravo putuje (vraća se iz Varaždina), da će vidjeti što treba od dokumentacije, a što od toga ima i da će ponovno nazvati sutra.

- S obzirom da odvjetnik nije nazvao nadzor idućeg dana niti je dostavljena tražena dokumentacija, tužiteljici je dana 08.10.2021. godine izdan zaključak, kojim joj je naloženo da u roku od tri dana dostavi sljedeće obavijesti:

1. pisane izjave o imovini, uključujući i gotov novac, kojima je raspolagala na početku nadziranog razdoblja - na dan 01.01.2015. godine, s vjerodostojnom dokumentacijom koja dokazuje iz kojih izvora je ušteđena gotovina i stečena imovina, za sebe, supruga i svekra, za svakog posebno,

2. popunjenu izjavu fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine za sebe, supruga i svekra, za svakog posebno i to za svaku godinu pojedinačno,

3. da navede sve članove kućanstva po godinama.

Uz zaključak su priloženi obrazac „Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine“ i obrazac „Izjava o članovima kućanstava“. Odvjetnik je zaprimio zaključak dana 14.10.2021. godine putem redovne pošte, ali po istom nije postupljeno. - Stoga je ovlaštena službenica CLL dana **.**.2021. godine potražila odvjetnika Vukmanovića na adresi rada u Bjelovaru, M. Šufflaya 15a i zatekla ga u dvorištu privatne kuće, u kojoj se nalazi njegov odvjetnički ured te u razgovoru obavljenom od 11:15 do 11:28 sati podsjetila ga na obvezu sudjelovanja u nadzoru i na protek roka za dostavljanje dokumentacije, na što je odvjetnik izjavio da je svjestan navedenoga i da će dostaviti traženu dokumentaciju u utorak 02.11.2021. godine.

- Kako isto nije učinjeno, ovlašteni službenici pokušali su kontaktirati odvjetnika Vukmanovića pozivom na mobitel dana 05.11.2021. godine u 12:49 sati, dana 10.11.2021. u 14:50 sati, dana 16.11.2021. u 08:32 sati i dana 23.11.2021. u 13:22 sati, ali se na iste nije odazvao (putem automatske govorne poruke teleoperatera dana je obavijest: „Osoba koju ste nazvali trenutačno ne može odgovoriti na Vaš poziv.“).

- Radi navedenoga, ovlaštena službenica CLL dana **.**.2021. u 13:21 sati pokušala je kontaktirati tužiteljicu na broj mobitela [broj telefona], kad nije odgovorila na poziv te dana 25.11.2021. godine, kada su obavile razgovor od 10:29 do 10:38 sati, u kojem je tužiteljica izjavila da je u razdoblju nadzora od 2015. do 2020. godine primala poljoprivredni poticaj samo za zemlju.

8.1. S obzirom da tužiteljica nije do dana pisanja zapisnika, ni uz prigovor, nadzoru dostavila dokumentaciju koja sadrži činjenice bitne za oporezivanje te da za one tvrdnje koje je iznijela tijekom postupka nije dostavila dokaze, nadzor je izvršen na osnovu podataka koje je nadzor imao na raspolaganju.

9. Nadzor nije priznao primitak za koji je tužiteljica u podnesku dostavljenom dana 04.02.2021. godine navela da ga je ostvarila od svoje sestre MLL, kojoj je u 2019. godini od ESB d.d. isplaćen kredit od oko 210.000,00 kn te je priložen izvod prometa po računu MLL. Uvidom u dostavljene izvode prometa po tekućem računu MLL, OIB: [osobni identifikacijski broj], IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren kod ERSTE&STEIERMARKISCHE BANKE d.d., za razdoblje od 01.01.2019. do 14.08.2019. godine, utvrđeno je da je evidentiran priljev temeljem plasmana kredita u iznosu od 170.757,51 kn dana 31.01.2019. godine, a ostali priljevi su plaća. Kao odljevi po istom računu evidentirana su plaćanja putem POS-a te podizanja gotovine na bankomatu koja je izvršila VLL u iznosima od 300,00 kn do 26.000,00 kn. Uz navedeni podnesak, osim spomenutog izvoda, nije dostavljena dokumentacija vezano za isto, odnosno nema dokaza da je VLL izvršila uplate VL te navedeni odljevi nisu ni na koji način povezani s tužiteljicom.

9.1. Prema članku 76. ZPD/16 drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane (dalje u tekstu: stečena imovina) i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane (stavak 1.). Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člancima 88. i 89. ovoga Zakona (stavak 2.).

9.2. Sukladno članku 89. stavku 9. ZPD/16 izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama, u protivnom ih Porezna uprava nije dužna prihvatiti valjanim. Ako porezni obveznik kao vjerodostojne isprave dostavlja isprave iz razdoblja koja su izvan rokova zastare, iste se mogu prihvatiti ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi njihova vjerodostojnost.

9.3. Budući da nema nikakvih dokaza da je sestra tužiteljice novac ostvaren od kredita uplatila na račun tužiteljice ili joj ga predala u gotovini uz primjerice izjavu o pozajmici ovjerenu kod javnog bilježnika u vrijeme predaje novca, nije bilo osnove da se u upravnom postupku, kao ni u ovome sporu, sasluša u svojstvu svjedoka sestra tužiteljice, jer se izvori za imovinu fizičkih osoba u poreznom postupku ne mogu dokazivati samo izjavom svjedoka bez drugih materijalnih dokaza koji tu izjavu podupiru, i to svjedoka koji se s obzirom na rodbinsku povezanost ne može smatrati nepristranim. Stoga pravilno tuženik ističe da sama izjava nije dostatan dokaz ukoliko ne postoje drugi pokazatelji koji bi ga učinili mogućim. Dakle, nije bilo osnove da se primljeni kredit sestre tužiteljice prizna kao primitak tužiteljice, jer tužiteljica za navedenu okolnost nije pružila nikakav dokaz osim saslušanja sestre. Stoga porezno tijelo nije prihvatilo kao vjerodostojnu izjavu tužiteljice da je ostvarila primitke od svoje sestre MLL koja joj je uplatila određena novčana sredstva koje je dobila podizanjem kredita kod ESB d.d., budući da nije dokazano da je tužiteljica dobila ta sredstva i da je njima raspolagala, a sama izjava nije dostatan dokaz kojim bi se dokazali izvori sredstava.

9.4. Zbog navedenih razloga sud odbio dokazni prijedlog za saslušanje sestre tužiteljice kao svjedoka, budući da se samim iskazom ne bi mogle otkloniti opisane manjkavosti koje se tiču nedostataka pouzdanih dokaza o stvarnoj isplati novčanih sredstava. Što se tiče dokaznog prijedloga iz tužbe da se izvrši uvid u spisu priloženu izjavu ovjerenu po javnom bilježniku, sud napominje da takva izjava ne prileži spisu predmeta, dok prvostupanjsko tijelo u svome rješenju (str. 6) navodi da iako se tužiteljica u prigovoru na zapisnik poziva na presliku citirane izjave ovjerene po javnom bilježniku, uz prigovor nije priložena izjava niti kakva druga dokumentacija. Tužiteljica izjavu na koju se poziva nije priložila ni uz žalbu niti uz tužbu.

10. Vezano za navode da se moglo provjeriti da li je tužiteljica kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva na svoje ime po tom osnovu ostvarivala kakve novčane poticaje i druge prihode od prodaje uzgojenih svinja i proizvedenih žitarica, nadzor je za sve nadzirane godine u primitke uvrstio sve primitke koje je tužiteljica ostvarila po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi, a koji su utvrđeni uvidom u izvode računa broj HR71 2402 0063 1021 5778 7 (žiro račun građana) otvoren kod ERSTE&STEIERMARKISCHE BANKA d.d., kao i u izvode računa broj HR83 2402 0063 5807 2482 2 otvoren kod ERSTE&STEIERMARKISCHE BANKE d.d. Iznosi izravnih plaćanja u poljoprivredi navedeni u bankovnim izvodima računa, a koji su priznati od strane nadzora za sve nadzirane godine, veći su od primitaka po istoj osnovi, evidentiranih u Portalu PURH - Evidencija PBZO. Budući da tužiteljica kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva, nema obvezu vođenja poslovnih evidencija o primicima i izdacima, nadzor nije mogao izvršiti uvid u evidencije obveznika i tako utvrditi primitke i izdatke ostvarene prodajom proizvoda poljoprivrednog gospodarstva. Osim toga, tužiteljica nije dostavila obrazac „Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine“, u kojoj bi navela stjecanja i otuđenja imovine (nekretnina, značajnih pokretnina ili gotovog novca) u nadziranom razdoblju, a isto tako nije dostavila nikakvu dokumentaciju o primicima i izdacima ostvarenim prodajom proizvoda poljoprivrednog gospodarstva.

11. U vezi navoda da je dohodak stjecao i suprug tužiteljice ML, s kojim živi u zajedničkom kućanstvu te da porezno tijelo isto nije utvrđivalo, odnosno nije ispitalo ML, iz poreznog rješenja je razvidno kako je tužiteljica dana 20.01.2021. godine usmeno izjavila da živi u kućanstvu sa suprugom ML. U podnesku zaprimljenom u Poreznoj upravi dana 04.02.2021. godine navedeno je da tužiteljica živi u zajedničkom domaćinstvu sa ML i da joj on pomaže u stjecanju dohotka njenog gospodarstva, da i on zarađuje, o čemu će također biti dostavljeni dokazi. Međutim, nadzoru o navedenome nisu dostavljeni Izjava fizičke osobe ni kakvi drugi dokazi.

11.1. Uvidom u Evidenciju PURH - Uvid o podatke o visini dohodaka i primitaka, tijekom nadzora je utvrđeno da ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za nadzirano razdoblje od 2015. do 2020. godine nema ostvaren dohodak, a jedini ostvareni primitak je doplatak za djecu u godišnjem iznosu od 7.184,16 kn za svaku nadziranu godinu. Kada bi nadzor taj primitak ML pribrojio primicima tužiteljice, tada bi bio obvezan pribrojiti ML kao člana domaćinstva i izdacima za osobnu potrošnju (koji bi bili utvrđeni po godinama u istim iznosima kao i za tužiteljicu), čime bi iznosi izdataka za ML daleko premašili primitke istoga poznate nadzoru, a time bi se značajno povećao utvrđeni nerazmjer između primitaka i izdataka tužiteljice, što predstavlja drugi dohodak iz članka 33.a ZPD odnosno članka 76. ZPD/16, pa bi posljedično i porezna obveza bila utvrđena u većem iznosu. Stoga ovakvim postupanjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, jer je nadzor na navedeni način izvršio obračun u korist tužiteljice kao poreznog obveznika te je sud odbio kao nesvrsishodan dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka ML, budući da tužiteljica nije dostavila nikakve dokaze za svoje tvrdnje da je i on stjecao dohodak u nadziranom razdoblju.

12. Slijedom navedenoga, prvostupanjsko tijelo je svu dokumentaciju dostavljenu od tužiteljice tijekom poreznog postupka cijenilo i svoj stav glede dokazne snage iste obrazložilo u zapisniku o poreznom nadzoru i obrazloženju poreznog rješenja. Teret dokaza svojih navoda i dostave relevantne dokumentacije kojima će potkrijepiti svoje navode bio je na tužiteljici. Pravilno tuženik ističe da sama tvrdnja/izjava nije dostatan dokaz ukoliko ne postoje drugi pokazatelji koji bi ga učinili mogućim, a s obzirom na sadržaj izjava tužiteljice o porijeklu-izvorima primljenih novčanih sredstava porezno tijelo je cijenilo njene izjave i izvore novčanih sredstava. Nakon svih provjera izjava tužiteljice, prvostupanjsko tijelo je svoja utvrđenja do kojih je došlo u postupku provjere detaljno obrazložilo. Sama izjava ne može biti vjerodostojan dokaz kojim se dokazuju izvori sredstava te je tvrdnju iz izjave potrebno poduprijeti vjerodostojnom dokumentacijom, a što tužiteljica nije dokazala te se taj propust ne može u porezno upravnom postupku nadoknaditi samo predlaganjem izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka, zbog čega je porezno tijelo te dokaze i odbilo provesti u postupku.

13. Stoga prigovori tužiteljice nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja te je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. U Zagrebu 26. studenoga 2024.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Odvjetnik Damir Vukmanović, Milana Šufflaya 15a, [adresa] Bjelovar

2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Koturaška 43/IV, [adresa] Zagreb

3. U spis