Poslovni broj: Usž-4043/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Mirjane Čačić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja GSČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 10/I, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Split, Mike Tripala 6, 21 000 Split, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i točke II. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1695/2022-15 od 20. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i točka II. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1695/2022-15 od 20. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporavanom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I- 362-02/22-02/499, URBROJ: 443-02-03-12-02-22-06 od 9. lipnja 2022., a osporavanom točkom II. izreke rješenja prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja, ukloniti:
– ab stambenu građevinu, visine prizemlje i kat sa kosim četverostranim krovom, max.tl.dim. cca. 11.1 x 7.3 m i 0.5 m krovne strehe,
– uz njeno južno pročelje ab podnu ploču max.tl.dim. cca. 11.1 x 2.5 m i ab potporni zid visine cca. 2.5 m, dužine 13.6 m,
– uz njeno zapadno pročelje ab podnu ploču max.tl.dim. cca. 6.7 x 2.5 m, tri ab stupa te ab ploču terasu 1. kata max.tl.dim. cca. 6.7 x 2.5 m,
– sa njene sjeverne strane potporni zid širine 35cm, visine cca. 2.8 m sa temeljnom pločom širine cca. 2.0 m, ukupne dužine cca. 22.1 m,
– sa njene istočne strane bet. plato uz građevinu, max.tl.dim. cca. 3.0 x 5.2 m, bet. plato max.tl.dim. cca. 7.6 x 7.9 m, bet. plato max.tl.dim. cca. 4.7 x 9.3 m sa zidovima visine 1.2 m ispunjenih zemljom, ab zidove dužine cca. 12.5 m, visine 2.4 + 1.0 m kao potporni zid, te ab zidove visine 2.3 m i betoniranu podlogu max.tl.dim. cca. 3.6 x 3.0 m,
– na južnoj strani ispred građevine potporni zid dužine cca. 30.5 m od visine cca.
1.5 m na istočnom dijelu do visine od cca. 3.6 m,
koji se grade na lokaciji Zaostrog, zaseok Kosovići, u izvan građevinskom području, na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole (točka 1. izreke), uz popratna utvrđenja pod točkama 2. do 9. izreke rješenja.
3. Tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu i točku II. izreke rješenja iz svih zakonom propisanih razloga, odnosno zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava, sukladno odredbama članka 66. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine “
, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje u tekstu: ZUS). U razlozima žalbe, navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba sudskog postupka jer u presudi postoje nedostaci zbog kojih se ne može ispitati, jer proturječi sama sebi, razlozi koji su navedeni u obrazloženju pobijane presude su nejasni i proturječni, a što se odrazilo na pogrešan zaključak suda o utvrđenom činjeničnom stanju. Smatra da se sud upustio samo i isključivo u ocjenu dokaza koji su dostavljeni od strane tuženika, a nije poklonio vjeru dokazima na koje se tužitelj poziva u tužbi i koje je tužitelj iznio tijekom postupka. Između ostalog, tužitelj je tijekom postupka predložio izvesti dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke, koji bi primjenom svog stručnog znanja jedini mogao potvrditi navode tužitelja kako je prilikom vršenja inspekcijskog nadzora došlo do propusta. Iako je tužitelj predložio izvođenje dokaza na okolnosti navedene u tužbi, prvostupanjski sud je odbio izvesti dokaze saslušanja stranaka, svjedoka, očevid i vještačenje. Mišljenja je da u konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije obrazložio na temelju čega je utvrdio da se radi o građenju novih građevina, a ne o sanaciji postojećih, koje su evidentirane prije 15. veljače 1968. godine. Uvjerenja Državne geodetske uprave – Područnog ureda za katastar Split – Ispostave za katastar nekretnina Makarska, sukladno kojima su predmetne građevine evidentirane prije 12. veljače 1968. smatra nepobitnim dokazom tužiteljevog dopuštenog izvođenja radova sanacije i održavanja predmetne građevine. Poziva se na članak 184. stavak 1. Zakona o gradnji, koji propisuje da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Navodi da iz članka 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine “
, broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., dalje u tekstu: Pravilnik) proizlazi da se bez građevinske dozvole mogu izvoditi radovi održavanja postojeće građevine, radovi uređenja građevne čestice i radovi na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije. Nadalje, navodi da se prvostupanjski sud upustio u ocjenjivanje fotografija koje su sačinjene prilikom inspekcijskog nadzora obavljenog 6. lipnja 2022., o kojem je sastavljen zapisnik, koji prileži spisu, zadirući pri tome u izgled građevina, kao i materijale od kojih se iste grade te na temelju toga zaključio da se radi o novim građevinama, a ne sanaciji postojećih. Smatra da prvostupanjski sud ne raspolaže stručnim znanjem da bi ulazio u takve analize pa da navedeno predstavlja arbitrarnost u suđenju. Poziva se na očitovanje trgovačkog društva URBOS d.o.o., Karamanova 11, Split, koje je izradilo Prostorni plan Općine Gradac, sukladno kojem je došlo do greške, odnosno propusta u prikazu granica građevinskih područja izdvojenih ruralnih cjelina, sve uslijed neažurnih podloga. Navodi da izrađivač Prostornog plana istim očitovanjem ukazuje na mogućnost rekonstrukcije građevina izvan građevinskog područja, sve sukladno članku 150. stavku 1. Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Gradac. Ističe da, sa ciljem zadržavanja dopuštenih gabarita, tužitelj čak nije ni iskoristio navedenu mogućnost rekonstrukcije, već je pristupio samo sanaciji i održavanju, a sve sukladno odredbama Pravilnika. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev ili vratiti predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5 Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući zakonitost osporavane presude i točke II. izreke rješenja prvostupanjskog suda sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski upravni sud istima nije povrijedio zakon na štetu tužitelja.
7. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. u vezi članka 67. ZUS-a, protiv presude i rješenja upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda, kao i točka II. izreke rješenja istog suda, ne mogu ocijeniti nezakonitima ni po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude, čemu ovdje nije udovoljeno, jer je, prema podacima sveza spisa, postupak po tužbi tužitelja proveden sukladno odredbama ZUS-a, a osporena presuda, upravo suprotno žalbenim navodima, sadrži sve propisano odredbom članka 60. toga Zakona, pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude.
9. Slijedom navedenog, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio da je predmetnom gradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine “ , broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: ZoG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine “
, broj 115/18. i 107/21., dalje ZDI).
10. Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je 6. lipnja 2022. proveden inspekcijski pregled građenja na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojom prilikom je utvrđeno da su na predmetnim česticama izgrađene građevine opisane u izreci osporavanog rješenja tuženika, o čemu spisu prileže zapisnik i fotografije. Na saslušanje u prostorijama tuženika 8. lipnja 2022. pristupio je, temeljem ovjerene punomoći, GS, [adresa], kojom prilikom je izjavio da je investitor opisanih radova tužitelj te da se na predmetnim česticama pristupilo sanaciji postojeće kuće i pojate, koje su evidentirane rješenjem prije 15. veljače 1968., te da se sanacija izvela unutar gabarita postojećih građevina. Provedenim inspekcijskim postupkom utvrđeno je da se ne radi o sanaciji postojeće građevine, već o izgradnji nove građevine, za koju investitor nije ishodio pravomoćnu, odnosno izvršnu građevinsku dozvolu, koju činjenicu tužitelj ne osporava. Nadalje, sukladno navodima tužitelja tijekom upravnog spora, tužitelj je zatražio izdavanje građevinske dozvole, iz kojeg razloga je prvostupanjski sud po prijedlogu tužitelja nekoliko puta odgađao raspravu, međutim, do rasprave, koja je naposljetku održana 7. ožujka 2024., tužitelj nije dostavio građevinsku dozvolu te je ostao kod svih dotadašnjih navoda i dokaznih prijedloga.
11. Tužitelj u predmetnom upravnom sporu, kao ni ranije tijekom upravnog postupka, ne osporava da u konkretnom slučaju nije izdana građevinska dozvola, već smatra da se ne radi o gradnji za kakvu bi trebalo ishoditi građevinsku dozvolu, navodeći da se ovdje čak ne radi niti o rekonstrukciji, već samo o sanaciji i održavanju objekta sagrađenog prije 1968., pozivajući se, u bitnom, na odredbe Prostornog plana Općine Gradac, sukladno kojima je, prema navodima tužitelja, dozvoljena rekonstrukcija takvih objekata izvan građevinskog područja te na odredbe Pravilnika koje definiraju radove kakve je dopušteno izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.
12. Međutim, i po ocjeni ovog Suda, iz fotografija koje prileže uz zapisnik o inspekcijskom pregledu od 6. lipnja 2022., u konkretnom slučaju se nedvojbeno radi o gradnji potpuno novih građevina, budući da su iste sagrađene suvremenim materijalima, a pored navedenog, u tijeku inspekcijskog pregleda gradnja je bila u tijeku, što je također vidljivo iz priloženih fotografija.
13. Nadalje, iz same činjenice da je tužitelj naknadno podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, proizlazi da je i sam tužitelj svjestan da se radi o gradnji za kakvu je potrebno ishoditi akt za gradnju, a kojeg tužitelj do dana donošenja odluke ovog Suda, sukladno dokumentaciji spisa predmeta, nije ishodio.
14. S obzirom na navedene činjenice, koje je, na temelju odredbe članka 33. stavka 2. ZUS-a, upravni sud ovlašten uzeti u obzir iz postupka donošenja osporenog rješenja, Sud nalazi da je pravilno odbijen dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem daljnjih dokaza, jer iz naprijed navedenih i od prvostupanjskog suda ocijenjenih dokaza proizlazi da je činjenično stanje u pogledu činjenica relevantnih za zakonito donošenje rješenja pravilno i potpuno utvrđeno.
15. Nasuprot mišljenju tužitelja, dostavljena uvjerenja Državne geodetske uprave potvrđuju postojanje određenih građevina prije 1968., ali ne znače sama po sebi da upravo takve građevine i dalje u naravi postoje. Za takve tvrdnje, naime, nema podloge u dokazima koji prileže spisu, a iz koji proizlazi da se ovdje radi o gradnji novih objekata, a ne sanaciji ili rekonstrukciji postojećih građevina.
16. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZoG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.
17. Kako tužitelj ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga.
18. Tužitelj nije uspio u upravnom sporu, pa sukladno odredbama članka 79. stavka 1. i 4. ZUS-a, nema pravo na naknadu troškova upravnog spora, iz kojeg razloga je neosnovana žalba tužitelja protiv točke II. izreke rješenja prvostupanjskog upravnog suda, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog dijela ovog upravnog spora.
19. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine “ , broj 36/24.), odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 26. studenog 2024.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
