REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2664/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SPEKTAR INTERIJERI d.o.o., OIB 91454035644, Bestovje, Prudnjaci 14, zastupanog po punomoćniku Pavi Mrkonjiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika TERRA PLANT d.o.o., OIB 82251587474, Zagreb, Jaruščica 9E, zastupanog po punomoćniku Slavenu Šegi, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4025/2022-5 od 17. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2806/2018-46 od 20. lipnja 2022., u sjednici održanoj 26. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 4025/2022-5 od 17. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2806/2018-46 od 20. lipnja 2022., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
"1. Na kojoj od parničnih stranaka je teret dokazivanja kada je dospjela obveza iz isprave na kojoj tužitelj temelji osnovanost potraživanja, ako u ispravi nije naznačeno dospijeće, a tuženik je osporio osnovu i visinu potraživanja iz te isprave?,
2. Predstavlja li bitnu povredu odredbi parničnog postupka ukoliko prvostupanjski i/ili drugostupanjski sud teret dokazivanja činjenice kada je dospjela obveza iz isprave na kojoj tužitelj temelji osnovanost potraživanja prebacuje sa tužitelja na tuženika?,
3. Onemogućava li sud stranku u raspravljanju pred sudom ako na njezine prigovore na pisani nalaz i mišljenje vještaka ne dozvoli vještaku očitovanje ili ako očitovanjem vještaka na njezine prigovore na pisani nalaz i mišljenje prigovorima stranke ne budu raspravljeni?,
4. Je li vještak ovlašten vještačenjem se upuštati u pravna pitanja i davati zaključke o predmetu spora?,
5. Predstavlja li bitnu povredu odredbi parničnog postupka ukoliko sud vještaku upuštanje u pravna pitanja i davanje zaključaka o predmetu spora?".
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na jednakost pred zakonom, pravo na žalbu, pravo na jednakost pred sudovima te pravo na pravično suđenje.
1.2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti tih pravnih pitanja tuženik ukazuje da o tim pravnim pitanjima ne postoji praksa revizijskog suda te da se može očekivati različita praksa nižestupanjskih sudova. No, okolnost da o određenom pravnom pitanju revizijski sud ne bi izrazio shvaćanje, sama po sebi, to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. K tome, sama uopćena ocjena tuženika da bi se o predmetnim pravnim pitanjima mogla očekivati različita praksa nižestupanjskih sudova, također predmetna pravna pitana ne čini važim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. Tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima uslijed osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na jednakost pred zakonom, pravo na žalbu, pravo na jednakost pred sudovima te pravo na pravično suđenje.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st.1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug
