Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-403/2021-103

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari tužiteljice BI (ranije DI), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s prebivalištem u [adresa] (ranije [adresa], BiH), koju zastupa punomoćnica Dijana Zoričić, odvjetnica u Zagrebu, protiv prvotuženika HI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotuženika KOŽUL DELIVERY d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge, OIB: 44475000040, Velika Mlaka, Pavlinska ulica 30, koje zastupa punomoćnik Andro Marijanović, odvjetnik u Zagrebu i trećetuženika GRADNJA ČUKELJ d.o.o. za prijevoz robe, graditeljstvo i trgovinu, OIB: 51572533237, Velika Gorica, Vjekoslava Majera 3, koje zastupa punomoćnik Domagoj Bučanac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi utvrđenja i brisovne tužbe, nakon zaključene glavne rasprave 10. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika drugo i treće tuženika te odsutnosti prvotuženika, na ročištu za objavu presude 25. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi: ,,I. Utvrđuje se da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke Darovni ugovor od 22.01.2014. poslovni broj Ov-99/14 od 22.01.2014. zaključen između DI (rođ. BI) iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i prvotuženika NI s [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].'', kao neosnovan.

II. Odbacuje se tužbeni zahtjev tužiteljice BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

,,II. Utvrđuje se da su nezakonite uknjižbe prava vlasništva nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], broj L.D. 31 izgrađeno zemljište površine 57m2, dvorište površine 397 m2, izgrađeno zemljište 108m2, ukupne površine 562m2 pod a. Z-794/2021 u korist HI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem Ugovora o darovanju od 22.01.2014. ovjerenog od javne bilježnice II, [adresa] pod brojem OV-99/14 od 22.01.2014. kao i uknjižba prava vlasništva opisane nekretnine b. Z-3395/2021 u korist KOŽUL DELIVERY d.o.o., Velika Mlaka, Pavlinska ulica 30, OIB: 44475000040, temeljem Ugovora o kupoprodaji od 15.04.2021. i Tabularne izjave od 21.03.2021. ovjerenog od javne bilježnice Maje Peris, Zagreb pod brojem OV-417/21 od 15.04.2021. te uknjižba prava vlasništva opisane nekretnine c. Z-4934/2021 u korist GRADNJA ČUKELJ d.o.o., Velika Gorica, Ulica Vjekoslava Majera 3, OIB: 51572533237 temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 23.06.2021. ovjerenog od javnog bilježnika Maleković Ivana, Velika Gorica pod brojem OV-6396/21 od 23.06.2021.''.

III. Određuje se uknjižba brisanja zemljišnoknjižnog stanja na temelju uknjižbi pod poslovnim brojevima Z-794/2021, Z-3395/2021 i Z-4934/2021 s imena prvotuženika NI, OIB [osobni identifikacijski broj], drugotuženika KOŽUL DELIVERY d.o.o., OIB: 44475000040, i trećetuženika GRADNJA ČUKELJ d.o.o., OIB: 51572533237, i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], broj L.D. 31 izgrađeno zemljište površine 57m2, dvorište površine 397 m2, izgrađeno zemljište 108m2, ukupne površine 562m2 uz istovremeni upis te nekretnine u vlasništvo tužiteljice BI, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Nalaže se prvotuženiku NI, OIB [osobni identifikacijski broj], drugotuženiku KOŽUL DELIVERY d.o.o., OIB: 44475000040, i trećetuženiku GRADNJA ČUKELJ d.o.o., OIB: 51572533237, solidarno naknaditi tužiteljici BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u visini 24.245,68Eur (slovima: dvadesetčetiritisućedvijestotinečetrdesetpeteuraišezdesetosamcenti), sa zakonskom zateznom kamatom počev od 25. studenog 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi, koja je ovome sudu dostavljena 10. studenog 2021., tužiteljica BI, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: tužiteljica), u bitnome navodi da živi u [adresa] i bila je upisana kao vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od z. k. č. br. [katastarska čestica], izgrađeno zemljište površine 57m2, dvorište površine 397m2, izgrađeno zemljište površine 108m2, sveukupno 562m2. U rujnu 2021., prilikom pribave zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, vidjela je da je na istoj upisano vlasništvo trećetuženika GRADNJA ČUKELJ d.o.o., OIB: 51572533237 (dalje u tekstu: trećetuženik). Ističe da iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je 8. veljače 2021. pod poslovnim brojem Z-794/21 proveden Zapisnik Z-1351/2008/3120 od 27.10.2009. (pri čemu ističe da je ista provedba izvršena tek 12 godina kasnije), da je istog dana pod istim brojem tužiteljica brisana iz zemljišne knjige kao vlasnica predmetne nekretnine te je kao vlasnik uknjižen prvotuženik HI, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: prvotuženik) i to temeljem krivotvorenog Ugovora o darovanju od 22. siječnja 2014. te da je već 28.04.2021. prvotuženik brisan kao vlasnik, a uknjižen je drugotuženik KOŽUL DELIVERY d.o.o., OIB: 44475000040 (dalje u tekstu: drugotuženik) i to temeljem Ugovora o kupoprodaji od 15.04.2021. koji se u zemljišnoj knjizi vodi pod poslovnim brojem Z-3395/21 da bi u konačnici 23.06.2021., bilo upisano pravo vlasništva za korist trećetuženika.

1.1. U prilog činjenice da je Darovni ugovor od 22. siječnja 2014. krivotvoren navodi da je već godinama (od 12. studenog 2010.) rastavljena od svog bivšeg supruga, a uz razvod je promijenila i prezime, tako da njeno prezime u vrijeme zaključenja spornog ugovora više nije bilo DI, već rođeno BI kojim se ponovo služi od 30. ožujka 2011. Naime, nova osobna iskaznica, na ime i prezime BI, pod brojem 105840848, izdana joj je 29.05.2013. od PP Velika Gorica, dakle 8 mjeseci prije navodne ovjere krivotvorenog Darovnog ugovora od 22.01.2014. gdje je navedeno njeno ranije prezime DI kojim se ona u tom trenutku nije više služila. Stoga smatra da nije razumno da bi prilikom zaključenja bilo kakvog pravnog posla zaboravila svoje točno prezime, a još je manje jasno kako bi takva informacija promakla javnom bilježniku čiji je zadatak bio utvrditi istovjetnost tužiteljice kao darovateljice. Također ukazuje da je potpis darovateljice na spornom ugovoru o darovanju krivotvoren iz čega jasno proizlazi da nikada nije potpisala sporni ugovor. Ujedno, u vrijeme navodnog zaključenja Darovnog ugovora uopće se nije nalazila u Hrvatskoj, pa je nejasno na koji način je javni bilježnik prilikom ovjere ugovora utvrdio da se uistinu radi o njoj obzirom je u ovjeri Darovnog ugovora upisan točan broj osobne iskaznice. Pretpostavlja da je javnom bilježniku predočena krivotvorena osobna iskaznica obzirom bi jednim pogledom na fotografiju originala osobne iskaznice tužiteljice nedvojbeno mogao utvrditi da osoba koja traži ovjeru svog potpisa, odnosno ovjeru Darovnog ugovora, nije tužiteljica. Nastavno ističe da niti ona niti itko od njezine obitelji niti prijatelja nikad nije čuo za prvotuženika, a za kojeg se u ugovoru navodi da je njen daljnji potomak. Posebno ističe kako su uknjižbe prava vlasništva prvotuženika, drugotuženika i trećetuženika provedene u vrlo kratkom vremenskom periodu od četiri mjeseca, odnosno:

• 19.02.2021. udovoljeno je zahtjevu koji je zaprimljen 04.02.2021., te je proveden Zapisnik broj Z-1351/2008/3120,

• 04.02.2021. provedena je uknjižba prava vlasništva prvotuženika temeljem Darovnog ugovora zaključenog 22.01.2014.,

• 28.04.2021. provedena je uknjižba prava vlasništva drugotuženika temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog 15.04.2021.,

• 23.06.2021. provedena je uknjižba prava vlasništva trećetuženika temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog 23.06.2021.

1.2. S obzirom da su kupoprodajni ugovori između prvo i drugotuženika te između drugo i trećetuženika zaključeni vrlo brzo nakon uknjižbe prava vlasništva za korist prvotuženika temeljem krivotvorenog Darovnog ugovora očito je riječ o svjesnom, namjeravanom prijevarnom postupanju svih tuženika to predlaže sudu, po provedenom postupku, donijeti presudu kojom se utvrđuju svi navedeni ugovori o stjecanju i prijenosu vlasništva predmetne nekretnine ništetni i da ne proizvode pravne učinke uz nalog zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda izvršiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, sve uz dosudu parničnog troška.

2. Nakon što je prvotuženiku uredno izvršena dostava tužbe isti u ostavljenom roku (30 dana), a sve do zaključenja glavne rasprave, nije odgovorio na tužbu tužiteljice. Ujedno nije pristupio niti na jedno ročište održano kod ovog suda, tek na ročište koje se 12. kolovoza 2024. održalo kod Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Rabu, povodom zamolnice ovog suda, pod poslovnim brojem: Pom-17/2024 kojom prilikom je na zapisnik unesena primjedba prvotuženika da nikad nije bio kod javne bilježnice FI i da joj nikada nije pokazivao svoju osobnu iskaznicu.

3. U odgovoru na tužbu drugotuženik osporava navode tužbe da bi prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora s prvotuženikom i trećetuženikom postupao prijevarno. Naime, prilikom kupnje predmetne nekretnine izvršio je uvid u zemljišnoknjižno stanje te utvrdio kako je upravo prvotuženik vlasnik predmetne nekretnine pa je prilikom zaključenja ugovora s prvotuženikom postupao u dobroj vjeri s povjerenjem da je zemljišnoknjižno stanje nekretnine koju kupuje potpuno i istinito, a kako je prvotuženik zaključio Ugovor o darovanju temeljem kojeg je stekao vlasništvo predmetne nekretnine ga ne zanima niti je to dužan istraživati jer se vodio stanjem u zemljišnoj knjizi. Nadalje, a kako to proizlazi iz tabularne isprave, uredno je isplatio kupoprodajnu cijenu, a o ozbiljnosti pravnog posla ukazuje činjenica da je nekretninu kupio posredstvom agencije za promet nekretninama. Činjenica da je nakon kupnje predmetne nekretnine istu dalje prodao u roku 2 mjeseca od kupnje se zlonamjerno i neistinito tumači od strane tužiteljice jer je pravo vlasnika da svojom nekretninom slobodno raspolaže. Budući se u tužbi ne iznose nikakvi razlozi ništetnosti kupoprodajnih ugovora, odnosno, tužba ne sadrži dokaze kojima bi se utvrdile činjenice u odnosu na njega na kojima bi se temeljio tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnosti predmetnih ugovora pa predlaže isti odbiti, uz dosudu parničnog troška.

4. U odgovoru na tužbu trećetuženik osporava sve činjenične i pravne navode tužbe. Ističe da tužiteljica u tužbi ne navodi niti jedan razlog zbog kojeg bi Ugovor o kupoprodaji od 23. lipnja 2021. bio ništetan i ne predlaže niti jedan dokaz u prilog navedene tvrdnje. Navedeni ugovor je zaključen između vlasnika nekretnine i kupca, obje ugovorne strane su bile zastupane po ovlaštenim osobama, ugovor je zaključen u propisanoj formi za tu vrstu ugovora, pred javnim bilježnikom je ovjeren potpis ovlaštene osobe za zastupanje prodavatelja i na kraju ugovor je proveden u zemljišnim knjigama. Prije zaključenja citiranog ugovora punomoćnik kupca je u zemljišnim knjigama provjerio zemljišnoknjižno stanje i potom je zaključen ugovor s vlasnikom nekretnine koji je bio upisan u zemljišnoj knjizi te je uplatio iznos kupoprodajne cijene u visini 750.000,00 HRK po izdanom računu od strane prodavatelja, ovdje drugotuženika. Isto tako nema nikakvih saznanja o spornom Darovnom ugovoru, pa niti o Ugovoru o kupoprodaji iste nekretnine između prvo i drugotuženika. Predlaže tužiteljicu odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom.

5. U podnesku od 11. listopada 2022. tužiteljica navodi da precizira tužbeni zahtjev na način da umjesto utvrđenja ništetnosti Ugovora od kupoprodaji od 15. travnja 2021. i od 23. lipnja 2021. predlaže sudu utvrditi da su nezakonite uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine izvršene pod poslovnim brojem: Z-794/21, Z- 3395/21 i Z-4934/21 uz uknjižbu brisanja zemljišnoknjižnog stanja provedenog na temelju navedenih nezakonitih uknjižbi i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. U odnosu na ranije postavljen tužbeni zahtjev kako je glasio pod točkom II. ističe da povlači takav zahtjev, a obzirom je tužbeni zahtjev pod točkom I. i točkom IV. u cijelosti održan smatra da se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva, a ne preinaci istog.

5.1. Na preinačeni tužbeni zahtjev prvotuženik se nije očitovao, dok su se drugo i treće tuženik protivili istom pritom ističući da nisu točni navodi tužiteljice da se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva, već je jasno da se radi o preinaci tužbe jer je promijenjena istovjetnost tužbenog zahtjeva te je točka II. tužbe u potpunosti dodana prvotnoj tužbi, dakle tužba je proširena, dodan je novi tužbeni zahtjev. Ujedno drugo i treće tuženik su izjavili da ne pristaju na povlačenje tužbe u odnosu na točku II. i III. osnovne tužbe.

5.2. Rješenjem od 24. svibnja 2023. donesenim na zapisnik kod ovog suda na ročištu održanom istog dana (list 76 spisa) dopuštena je preinaka tužbe na način kako je učinjena u podnesku od 11. listopada 2022. Naime, istim tužiteljica mijenja istovjetnost točke II. tužbenog zahtjeva i postavlja potpuno drugačiji zahtjev od zahtjeva postavljenog u tužbi, zahtijevajući umjesto utvrđenja ništetnosti predmetnih Ugovora o kupoprodaji utvrđenje nezakonitosti uknjižbi prava vlasništva predmetne nekretnine, pa ne stoji tvrdnja tužiteljice da se radi o preciziranju točke II. tužbenog zahtjeva već isto predstavlja preinaku iz kojeg razloga je bespredmetno povlačenje tog dijela tužbe. U odnosu na točku III. tužbenog zahtjeva ovaj prvostupanjski sud je stava da isti nije preinačen već preciziran jer istovjetnost zahtjeva supstancijalno nije promijenjena.

5.2.1. Istu preinaku sud je dopustio sukladno odredbi čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje ZPP) odnosno unatoč protivljenju drugog i trećeg tuženika jer je ocijenio da bi isto bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a izvršenom preinakom dijela tužbe tuženima nije bila otežana mogućnost obrane niti je bilo potrebno utvrđivati nove činjenice i izvoditi novi dokazi pa posljedično nije došlo do povrede načela ekonomičnosti postupka.

6. Tijekom postupka izvedeni su dokazi koji su predloženi od stranaka i to uvidom u:

- darovni ugovor od 22.01.2014. (str. 6-7 spisa)

- ugovor o kupoprodaji nekretnine od 15.04.2021. (str. 8-9, 85-86 spisa)

- tabularnu izjavu od 21.04.2021. (str. 10 spisa)

- ugovor o kupoprodaji nekretnina od 23.06.2021. (str. 11-12 spisa)

- izvatke iz sudskog registra (str. 13-17 spisa)

- zemljišnoknjižni izvadak (str. 18-19, 64 spisa)

- internetski izvadak iz zemljišne knjige (str. 20 spisa)

- rješenje ovoga suda Z-3091/09 od 01.07.2009. (str. 21 spisa)

- zapisnici ovosudnog zk odjela od 27.10.2009. (str. 22-23, poleđina str. 24-26 spisa)

- izvod iz popisnog lista (str. 24 spisa)

- izvod iz ručno vođene knjige za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (str. 27-28 spisa)

- presliku osobne iskaznice tužiteljice (str. 29 spisa)

- rješenje Ureda državne uprave od 25.03.2011. (str. 30-31 spisa)

- potvrdu o plaćanju (poleđina str. 64 spisa)

- račun broj 79/1/3 od 18.06.2021. (str. 65 spisa)

- privremeno porezno rješenje ispostave [adresa] od 23.03.2022. (str. 66 spisa)

- ovjerenu tabularnu izjavu od 21.04.2021. (str. 82 spisa)

- presliku izvornika ugovora o kupoprodaji nekretnine od 15.04.2021. ovjerena pod brojem OV-4175/21 s preslikom specijalne punomoći od 09.04.2021. (str. 103-109 spisa)

- presliku isprave ovjerene u uredu javnog bilježnika Ivana Malekovića pod poslovnim brojem OV-6392/21 (str. 112-113 spisa)

- u dopis javnog bilježnika Krešimira Valića od 22.09.2023. (str. 114 spisa)

- osobnu iskaznicu tužiteljice (str. 132 spisa)

- ispis rukopisa tužiteljice uz službenu bilješku od 30.11.2023. (str. 134 spisa)

- dokumentaciju s rukopisom tužiteljice te izvornike iste (str. 139-141, 148-150 spisa)

- dopis javnog bilježnika Krešimira Valića od 15.12.2023. (str. 152-159 spisa)

- dopis i specijalnu punomoć dostavljenu od javne bilježnice FI od 02.01.2024. (str. 161-161 spisa)

- službenu bilješku PP Rab od 19.05.2022. i dopis ODO VG (str. 167-168, 170- 171 spisa)

- dopis javne bilježnice FI od 23.02.2024. s prilozima (str. 185- 193 spisa)

- dopis javnog bilježnika Krešimira Valića od 11.03.2024. (str. 222 spisa)

- potvrde o plaćanju (str. 228-230 spisa)

- povijesni izvadak iz sudskog registra (221-235 spisa)

- dopis javnog bilježnika Krešimira Valića od 03.04.2024. (str. 240 spisa), izveden je dokaz grafološkim vještačenjem pa je pročitan nalaz i mišljenje sudske vještakinje Darinke Tratnik (str. 242-249 spisa) te dopuna istog od 09.06.2024. (str. 266 spisa), dokaz saslušanjem tužiteljice i zakonskih zastupnika drugog i trećeg tuženika te svjedoka EI, ZI, AI, ĆI, CI, TI, MI, RI, FI i II.

7. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice pod točkom I. tužbe neosnovan, pod točkom II. nedopušten, a pod točkom III. osnovan.

8. U odnosu na predmet spora predlaže se sudu utvrditi da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke Darovni ugovor od 22.01.2014. ovjeren istog dana pod poslovnim brojem Ov-99/14, da su nezakonite uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine upisane pod poslovnim brojevima Z-794/2021, Z-3395/2021 i Z-4934/2021 te da se odredi uknjižba brisanja zemljišnoknjižnog stanja na temelju nezakonitih uknjižbi pod poslovnim brojevima Z-794/2021, Z-3395/2021 i Z-4934/2021 s imena prvotuženika, drugotuženika i trećetuženika i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], broj L.D. 31 izgrađeno zemljište površine 57m2, dvorište površine 397 m2 , izgrađeno zemljište 108m2, ukupne površine 562m2 uz istovremeni upis te nekretnine u korist tužiteljice.

8.1. Dakle, tužiteljica stavlja deklaratorne zahtjeve od kojih jedan radi utvrđenja ništetnosti spornog Darovnog ugovora koji radi istog ne proizvodi pravne učinke te drugi na utvrđenje nezakonitosti uknjižbi prava vlasništva predmetne nekretnine izvršene pod poslovnim brojevima Z-794/2021, Z-3395/2021 i Z-4934/2021 kao i kondemnatorni brisanjem zemljišnoknjižnih upisa određenih rješenjima pod brojem Z- 2498/2017 i Z-6934/2017 i uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja upisom prava vlasništva za korist tužiteljice u zemljišne knjige tzv. brisovnu tužbu.

9. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica bila uknjižena kao vlasnica predmetne nekretnine, kao i da su drugo i trećetuženici kao kupci sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine s prvotuženikom kao prodavateljem odnosno s drugotuženikom kao prodavateljem.

10. Između stranaka je sporno da li je Darovni ugovor od 22.01.2014. ikad sklopljen između tužiteljice i prvotuženika te da li su drugo i trećetuženik stekli predmetnu nekretninu od prvotuženika, odnosno drugotuženika temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 15. travnja 2021. odnosno od 23. lipnja 2021. u dobroj vjeri. Ujedno, sporno je da li je tužiteljica podnijela tužbu u zakonskom roku, odnosno da li joj je i ako je kada joj je dostavljeno rješenje o uknjižbi Z-794/2021 od 18. veljače 2021. kojim smatra da joj je povrijeđeno knjižno pravo.

11. Saslušana kao stranka tužiteljica je iskazala da prvotuženika ne poznaje, a kada bi darovala svoju nekretninu darovala bi je svojoj jedinoj kćeri. Nakon rastave od bivšeg supruga 2011. je odmah promijenila odnosno vratila svoje djevojačko prezime BI, a udano prezime je bilo DI koje prezime je za nju izbrisano. Na predmetnu nekretninu je dolazila otprilike jednom godišnje najmanje, ali u vrijeme korone, obzirom na činjenicu da se nalazila u Švicarskoj pa putovanja nisu bila moguća, nije mogla obići predmetnu nekretninu. U Švicarskoj živi unazad nekih 50-ak godina i svo to vrijeme predmetnu nekretninu za nju netko održava, konkretno zadnjeg je na isto ovlastila sina svoje sestrične ZI. Dala mu je ovlaštenje održavati predmetnu nekretninu na način da kosi travu oko iste, održava okoliš iste (bilo je različitog otpada iza kuće koje je on sanirao), imao je i ključeve od kuće pa bi s vremena na vrijeme ušao u kuću te se brinuo o istoj nakon što je izvršena provala u istu, dok provalnik nikada nije pronađen. On je u jednom trenutku proučavao zk stanje predmetne nekretnine jer se njegov kolega interesirao za kuću, pa je tom prilikom na internetu ustanovio da nekretnina nije njeno vlasništvo, već je upisana na Gradnju Čukelj d.o.o., a koja je njoj potpuno nepoznata pravna osoba. Na predmetnoj nekretnini nema sandučića za primanje pismena, a u policiji i u Općini je ostavila adresu svoje sestrične EI kao adresu na koju joj se mogu dostavljati pismena, odnosno adresu na koju se prijavila te je smatrala da je izdavanjem putovnice obavijestila vlasti o prebivalištu u [adresa]. Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice koja glasi na njeno sadašnje prezime je podnesen 29. svibnja 2013., ali je osobnu preuzela u lipnju, odnosno srpnju iste godine i to osobno, budući su joj rekli da samo ona može preuzeti osobnu, a to je vrijeme kada ona uobičajeno dolazi u Hrvatsku jer su školski praznici. Nikada joj se nitko izravno nije obratio za kupnju predmetne nekretnine, poznato joj je da su pojedinci pitali za kupnju putem njene sestrične ili nećaka, ali im je sestrična jasno dala do znanja da ona ne prodaje nekretninu, a kada eventualno bude zainteresirana za prodaju da će joj tada to javiti. Nikada nije odlučila prodati predmetnu nekretninu. Kuća na predmetnoj nekretnini nema struju i vodu, ima sve prozore, pločice u kupaonici i moglo se u istoj živjeti nakon priključenja na struju i vodu. U kući su u jednom periodu u trajanju otprilike jednu godinu boravili beskućnici za koje joj je javila susjeda javila pa je ona prilikom dolaska u Hrvatsku otišla u Grad Velika Gorica isto prijaviti pa su nakon toga otišli iz njenog objekta.

12. Zakonski zastupnik drugotuženika LI izjavio je da se njegovo poduzeće, odnosno drugotuženik, bavi građevinom iz kojeg razloga je gledao oglase za prodaju nekretnina i tako u Plavom oglasniku vidio oglas za predmetnu nekretninu i to početkom 2021. Obzirom je djelovala u redu nazvao je broj naznačen u oglasu i s osobom koja se javila s druge strane razgovarao, informirao se o nekretnini, isti mi je rekao da može sam pogledati kuću jer ionako nema ključa budući nema vrata pa je tako i postupio. Pristupom na lokaciju utvrdio je da se u objekt može ući pa je prilikom razgledavanja nekretnine ustanovio da se nema tu što puno gledati, kuća zahtijeva generalnu obnovu, izmjenu krova, izvana je samo cigla bez fasade, odnosno ista je devastirana. Nakon toga je ponovo nazvao broj oglašen u Plavom oglasniku u kojoj komunikaciji je dogovorio kupoprodajnu cijenu te obročnu otplatu iste, osoba s druge strane je predložila da se nađu, radi potpisivanja Ugovora koji će pripremiti u Zagrebu, u Arena Centru kod javnog bilježnika. Prije dolaska kod javnog bilježnika u Arena Centar i kod istog izvršio je provjeru u zk izvadak za predmetnu nekretninu jer zna da je to jedini način kontrole vlasništva, a isto mu je savjetovao i odvjetnik Andro Marjanović kojeg najčešće angažira za zastupanje drugotuženika. Tada je utvrdio da je kao vlasnik upisan prvotuženik, a s punomoćnikom istog iz putničke agencije gosp. AI je potpisao Ugovor, dok mi je Tabularnu izjavu izdao nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene. Upis prava vlasništva je zatražio kod javnog bilježnika MI u [adresa] kod koje najčešće odlazi kada mu trebaju usluge javnog bilježnika. 2021. zbog poteškoća u poslovanju (zapošljava 30-ak osoba), a obzirom na činjenicu da je objekt na predmetnoj nekretnini trebao biti rušen što je bio preveliki izdatak, odlučio je istu nekretninu ipak prodati. Istu je oglasio u Plavom oglasniku jer se oglasi u istom, za razliku od Njuškala ne naplaćuju. Nazvao ga je netko iz Gradnje Čukelj, odnosno trećetuženika, ne sjeća se da li se radilo o zakonskom zastupniku istog ili gospođi iz računovodstva pa su se dogovorili o sastanku u uredu kako bi se dogovorili o cijeni i drugim bitnim elementima. Nakon što su dogovorili cijenu, zz trećetuženika je izrazio želju izvršiti provjeru nekretnine pa ga je, nakon što je isto učinio, kontaktirao i rekao da je sve u redu i tada su pristupili zaključenju Kupoprodajnog ugovora. U odnosu na cijenu izrazio je ponudu da cijena uključuje i PDV, obzirom je isti bio dužan platiti državi jer je nekretninu prodao prije dvije godine od kupoprodaje, stoga je ukupna cijena bila 600.000,00 Kn, odnosno s PDV-om 750.000,00 Kn, a koji PDV je platio državi te je platio i porez na promet nekretnina prilikom kupnje iste od prvotuženika. Kupoprodajnu cijenu je trećetuženik isplatio na račun poduzeća i to isti dan kada su sklopili Ugovor i ovjerili ga kod javnog bilježnika. Kupoprodajnu cijenu prvotuženiku je isplatio na račun putničke agencije, dok je jedan manji dio, a misli da se radi o 20.000,00 kn isplatio gospodinu AI na ruke u gotovini i to prilikom preuzimanja Tabularne izjave. Navedenu kupoprodajnu cijenu je prvotuženiku isplatio u 3 obroka, odnosno prvi iznos od 200 i nešto tisuća kuna je isplatio prilikom zaključenja Ugovora te je otprilike 200.000,00kn isplatio par dana poslije i konačno je ostatak isplatio punomoćniku prodavatelja na ruke, dok je ove prethodne iznose uplaćivao na račun putničke agencije, o čemu posjeduje i potvrde. Nikada nije upoznao prvotuženika, a punomoćnika nije tražio punomoć na uvid, već je isto pregledao javni bilježnik i rekao da je sve u redu. Predmetni Ugovor o kupoprodaji s prvotuženikom je zaključio u travnju, a mjesec nakon toga je odlučio prodati predmetnu nekretninu iz razloga kako je i ranije naveo, odnosno zbog loše financijske situacije njegova poduzeća, loših naplata, doba korone, činjenice da je nekretnina bila za rušenje, a ne za sanaciju. Nakon kupoprodaje predmetne nekretnine istu je obišao i tom prilikom zatekao unutar objekta 3 osobe koje su čak imale i neku peć koju su si uspostavili, ispred kuće je bio žuti auto kojim su se oni u konačnici odvezli nakon što su mu izgovorili neke psovke, a on ih upozorio da se moraju udaljiti jer je to sada njegovo vlasništvo. Isto tako su mu susjedi, nakon što su saznali da je novi vlasnik, rekli da dođe pokositi jer je sve bilo zaraslo.

13. Zakonski zastupnik trećetuženika ŠI iskazao je da je za prodaju predmetne nekretnine saznao putem jedne svoje djelatnice i susjede, a koje su prodaju vidjelu oglašenu. Susjeda mu je ukazala na istu prodaju jer predmetna nekretnina njoj i drugim susjedima pa i njemu jer je susjed, odnosno predmetna nekretnina je u susjedstvu s nekretninom trećetuženika čiji je zastupnik i direktor, stalno stvarala probleme. Naime, nekretnina je jako neuredna, zapuštena, oko nje se vrši nužda i ruglo je u centru grada pa je čak i osobno s bagerima održavao nekretninu u jednom periodu kako bi bila uredna pa ju je očistio. Želio je kupiti predmetnu nekretninu kako bi se očistilo oko iste, ali nije znao kome se obratiti i tako sve do oglasa da se ista prodaje. Sa zastupnikom drugotuženika se našao u svom uredu nakon što se telefonski čuo s njim. Dogovorili su kupoprodajnu cijenu i to u iznosu 100.000,00Eur. Nazvao je odvjetnika kojeg inače angažira za potrebe svoje firme, koji je izvršio provjeru stanja u zemljišnim knjigama i katastru za predmetnu nekretninu i rekao da je sve u redu, ali da još jednom provjeri nakon vikenda što je i učinio u ponedjeljak te nakon toga isplatio kupoprodajnu cijenu drugotuženiku. Nakon kupoprodaje, predmetnu nekretninu je uredio, a objekt na istoj je i dalje tamo. S bivšim suprugom tužiteljice je, prije otprilike 20-ak godina, telefonski komunicirao kada ga je isti nazvao iz Njemačke i koji mu je tom prilikom rekao da je čuo da je počistio predmetnu nekretninu, što mu je on potvrdio i nakon tog razgovora se jednostavno izgubio kontakt s bivšim suprugom tužiteljice, nije imao broj telefona bivšeg supruga tužiteljice. Bivši suprug tužiteljice se predstavio kao susjed, ali budući ga nije osobno vidio, nije mogao znati da je osoba koja se predstavlja preko telefona kao vlasnik upravo vlasnik nekretnine. Obzirom na protek vremena od 20-ak godina ne sjeća točno da li je bivši suprug zvao iz Njemačke ili Švicarske, ali se sjeća da ga je zvao samo taj jedan put, a predmetnu nekretninu je još možda nekada očistio.

14. Svjedokinja EI, daljnja sestrična tužiteljice, u svom iskazu je navela da joj je poznato da tužiteljica nije htjela prodati predmetnu nekretninu, govorila je kako bi istu ostavila kćeri. Tuženici niti zakonski zastupnici drugo i trećegtuženika nisu joj poznati. Svako ljeto izuzev u doba korone tužiteljica bi ju posjetila i tom prilikom obišla i predmetnu nekretninu. Jedno vrijeme su suprug i ona imali ključeve od predmetne nekretnine, suprug je znao i pokositi travu oko kuće, ali otkako se razbolio prije nekih 10-ak godina, više nisu brinuli o kući, a da li se netko drugi nastavio brinuti, nije joj poznato. Unazad tih 10 godina ona je s tužiteljicom, prilikom njenog dolaska u Hrvatsku, obišla nekretninu, ali je i sama znala obići tako da se automobilom proveze pokraj kuće. Naime, nekretnina je bila u takvom stanju da se nije usudila ulaziti u istu, čak su neko vrijeme u njoj boravili i beskućnici. Njen sin, ZI je nastavio održavati nekretninu u dogovoru s tužiteljicom nakon što joj je suprug obolio i tako nekih 4 ili 5 godina. On je na Internetu vidio da tužiteljica više nije vlasnica predmetne nekretnine, rekao joj je ''mama, teta BI je prodala kuću''. Odmah je javila tužiteljici koja je opovrgnula da bi prodala kuću i tako je ''sve krenulo''. Sjeća se da je njezin sin ZI na Internetu istu informaciju saznao malo prije podnošenja ove tužbe, ali se ne sjeća točno niti se može otprilike izraziti o kojoj godini se radi.

15. Svjedok ZI, sin daljnje sestrične tužiteljice, je iskazao da je tužiteljica njegovog oca, a kasnije njega, zamolila, odnosno ovlastila održavati predmetnu nekretninu što je njegov otac činio za vrijeme života, a on do unazad otprilike 5 godina. Također je i brat tužiteljice, čije ime ne zna, ponekad održavao nekretninu. Nekretninu su otac i on održavali na način da bi kosili travu na istoj, a za dostavu pošte nema saznanja, na licu mjesta nije pronalazio nikakvih poštanskih dostavnica ili slično. Poznato mu je da je tužiteljica jednom godišnje, ljeti, došla obići nekretninu. Prije otprilike 3 ili 4 godine, ne zna točno, prolazio je biciklom pokraj predmetne nekretnine i vidio da je malo uređena, odnosno oko iste je bilo pokošeno, stablo, koje je ranije postojalo na nekretnini, je bilo uklonjeno, kao i hrpa pijeska koja je već bila zarasla u travu. Obzirom na isto, išao je zajedno s prijateljem provjeriti zk stanje nekretnine na Internetu i pri tome utvrdio da tužiteljica više nije upisana kao vlasnica, koju činjenicu joj je prenijela njegova majka, a zna da se tužiteljica istome čudila.

16. Svjedok AI iskazao je da je prvotuženik HI njegov bratić. O samom darovnom ugovoru zaključenom između tužiteljice i prvotuženika nema nikakvih saznanja. U odnosu na predmetnu nekretninu njegovo poduzeće Numero Uno d.o.o. je posredovalo u prodaji. Naime, prvotuženik mu se obratio s njemu nepoznatom gospođom, otprilke 60-ak godina starosti, smeđokosa, s prijedlogom da se novčani iznos koji se ostvari prodajom predmetne nekretnine isplati na račun tog njegovog trgovačkog društva, a obzirom je njegov račun bio blokiran. Prodaju predmetne nekretnine nije on oglašavao, odnosno nije oglašavana preko njegove "firme", nije mu poznato kako je predmetna nekretnina oglašavana radi prodaje. Već prilikom prvog kontakta prvotuženika i gospođe B s njim oni su već imali kupca za predmetnu nekretninu. Prvotuženik mu je za navedeno posredovanje izdao i specijalnu punomoć. Istu nije nikada nikome morao predočiti. Nikada nije imao kontakt s kupcem predmetne nekretnine niti mu je poznato tko je pronašao kupca za predmetnu nekretninu. Vezano za predmetnu kupoprodaju njegov zadatak je isključivo bio primiti novac od kupoprodaje i nakon što isti bude uplaćen na račun njegovog poduzeća isti isplatiti prethodno navedenoj gospođi i prvotuženiku. Tako je i bilo, nakon što je novac uplaćen na račun poduzeća on je predao toj gospođi, a koju se sjeća da je bilo spomena imena B, tom prilikom nije bio nazočan prvotuženik, a predao je iznos umanjen za 3% njegove provizije, koji navod dopunjuje na upit suda, a obzirom na postotak naveden u punomoći, da je moguće da mu je isplaćen 1% od ukupno isplaćenog iznosa. Nema potvrdu o predaji uplaćenog novca gospođi D niti zna koji iznos je uplaćen na račun njegova poduzeća na ime obavljene kupoprodaje predmetne nekretnine. Ne sjeća se da je bio kod javnog bilježnika Maje Peris, u Zagrebu, Vice Vukova 6, prilikom ovjere ugovora o kupoprodaji nekretnine između prvo i drugotuženika, a kojom prilikom je on bio punomoćnik prvotuženika. Nakon što mu je predočen kupoprodajni ugovor na stranicama 8-9 spisa isti je izjavio da mu dolazi sjećanje i da se sjeća da je bio prilikom ovjere istog ugovora u trgovačkom centru Arena u Zagrebu kod javne bilježnice, a kamo ga je uputila prethodno navedena gospođa B. Ujedno, potvrdio je da je potpis na ugovoru njegov potpis. Isto dodaje i za tabularnu izjavu koja mu je predočena, a nalazi se na stranici 10 spisa, odnosno da je istu izjavu on potpisao i dao ovjeriti, a nakon što je isplaćena kupoprodajna cijena, a sve je organizirala ista gospođa B, ona ga je povezala s kupcem nekretnine i uputila u Zagreb radi sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ona ga je s uputama do Arena centra uputila preko prijatelja H koji ga je nazvao, a od gospođe B uopće nije imao kontakt broj jer je svega nekoliko puta bila na [adresa]. Kada ga je N nazvao rekao mu je da ode do Arena centra i tamo sačeka nekog iz Kožul delivery d.o.o. Isprva je izjavio da se s predstavnikom Kožul delivery d.o.o. prepoznao po odjeći jer su se sat vremena prije čuli i on je rekao da će biti u crvenoj majici, a osoba s druge strane mu je rekla u kakvoj će majici biti, a potom se ispravio i naveo da mu je ipak N rekao da se s predstavnikom Kožul delivery d.o.o. nađe u toliko i toliko sati i da je njemu rekao u kojoj boji majice će biti. Dodao je da ne zna ime osobe koja je došla kao predstavnik Kožul delivery d.o.o., ne sjeća kako se predstavila osoba s kojom se našao u Arena centru prilikom sklapanja ugovora. S predstavnikom drugotuženika nikada nije telefonski komunicirao već se samo jednom sastao s njim i to već navedene prilike u Arena centra u Zagrebu. Ne sjeća da li je nekome predočio kod javnog bilježnika u Arena centru specijalnu punomoć kojom ga je prvotuženik ovlastio za zastupanje. Svu dokumentaciju kod javnog bilježnika u Arena centar je donio predstavnik Kožul delivery d.o.o., a misli na ugovor o kupoprodaji nekretnine. Nije znao reći kakav je bio daljnji dogovor s kupcem vezano za izdavanje tabularne izjave, ne sjeća se tko je sastavio predmetnu tabularnu izjavu, on svakako nije, možda javni bilježnik. Od drugotuženika nije primio na ruke novac, sav novac na ime kupoprodajne cijene je uplaćen na račun njegovog poduzeća Numero Uno d.o.o. i sav taj iznos je isplatio kako je već naveo gospođi D umanjen za njegovu proviziju, a istom prilikom je gospođi D predao ovjerenu tabularnu izjavu. Dodao je da nema u vlasništvu niti je član nekog drugog trgovačkog društva, a niti TD Numero uno d.o.o. više posluje, nad istim je završen stečajni postupak. U Zagrebu, prilikom potpisivanja ugovora, nije primio iznos od 35.000,00Eur kako je to navedeno u ugovoru. O kupoprodaji je razgovarao s prvotuženikom koji mu je rođak te mu je od svoje provizije dao dio, a na pitanje zašto bi dio svoje provizije dao tada vlasniku nekretnine, odgovorio je da mu je dao zato što ga je on angažirao za kupoprodaju predmetne nekretnine. Gospođa B mu rekla da iznos kupoprodajne cijene treba predati njoj kojoj je u cijelosti i predan te sa sigurnošću može potvrditi da ništa od navedenog nije dobio HI, a isto zna jer bi mu on to rekao ili bi ga vidio s tako velikim iznosom novca. Naime, HI je umirovljenik koji živi skromno i psihički je bolesnik, ima postavljenu anamnezu shizofrenije. Prvotuženik ga nikada nije niti tražio novac od kupoprodaje, a nikada ga nije niti pitao kako je stekao predmetnu nekretninu, a nije ni provjeravao vlasništvo nekretnine. Kada je svjedoku predočen dio iskaza zz drugotuženika s ročišta održanog 28.11.2023. (str. 129 spisa, str. 4 zapisnika), odgovorio je da mu nitko nije na ruke isplatio nikakav novac, pa čak niti proviziju, proviziju je zadržao kako je uplaćena na račun njegova poduzeća, a dodatno potvrđuje da mu predstavnik drugotuženika nije na ruke isplatio iznos od 20.000,00 KN u gotovini prilikom preuzimanja tabularne izjave, ponavlja da je tabularnu izjavu predao gospođi D, a ne predstavniku Kožul delivery d.o.o. Nakon te kupoprodaje nije više bio u kontaktu s gospođom B ili njenim prijateljem N, a koliko mu je poznato niti HI nije više bio u kontaktu s gospođom B ili N nakon navedene kupoprodaje.

17. Svjedokinja ĆI u svom iskazu navela je da tužiteljicu poznaje oduvijek, ona je njena daljnja rođakinja. Zna kada je radila kuću na predmetnoj nekretnini zajedno sa suprugom, kojom prilikom su dolazili iz Švicarske. Kuća nije nikada dovršena te oni nikada u njoj nisu niti živjeli. Zna da predmetnu nekretninu nije prodavala, a od drugih je čula da je nekretnina ipak prodana odnosno da tužiteljica više nije vlasnik iste. Ne prolazi kraj predmetne nekretnine i nije joj poznato da li bi na nekretnini postojao poštanski sandučić ili nešto slično za primanje pismena. Poznato joj je njen bratić ZI povremeno održavao predmetnu nekretninu tužiteljice.

18. Svjedokinja TI iskazala je da je kod treće tuženika Gradnja Čukelj d.o.o. zaposlena na radnom mjestu administrator od 2007. i od tada do danas nije primijetila nekoga tko bi uređivao predmetnu nekretninu ili tužiteljicu ili njenog bivšeg supruga. Nisu joj poznate osobe EI i ZI. Poznata joj je nekretnina koja je predmet ovog postupka jer je prije otprilike 4 ili 5 godina prema zk stanju pokušavala utvrditi tko je vlasnik iste pa je tako saznala da je to tužiteljica, gospođa BI. Naime, isto je tražila jer su htjeli da se nekretnina očisti jer je bila u potpunosti zapuštena kako kuća tako i okućnica, korov je bio iznad visine prosječnog čovjeka, u istoj bi živjeli beskućnici čija vika i galama je bila nepodnošljiva. Obraćala se komunalnom redaru zbog navedenog problema kako bi isti pozvao vlasnika da očisti nekretninu i to još od kad se zaposlila u Gradnji Čukelj d.o.o. i uvijek je dobivala iste odgovore da su oni upoznati s problemom, a tek negdje 2021. je dobila odgovor da nemaju kamo uputiti poziv vlasniku jer nema adrese. Potom je provjerila, a nakon što je već više puta kontaktirala komunalnog redara, zk stanje vlasništva i utvrdila da je kao vlasnik upisan Kožul delivery d.o.o. Ona i danas pozvana svjedokinja CI, koja stanuje u susjednoj kući i koja je isto zbog navedenog problema zvala komunalnog redara, su kontaktirale novog vlasnika telefonom jer je mislila da će novi vlasnik reagirati i bez potrebe pozivanja komunalnog redara. U tom razgovoru joj je rekao da će nekretninu počistiti i da ju je oglasio za prodaju u oglasniku, misli da je bio Plavi oglasnik. Potom je gospodinu ŠI rekla da se predmetna nekretnina prodaje i izvršila je uvid u oglas u Plavom oglasniku, a ne sjeća se točnog sadržaja oglasa za prodaju predmetne nekretnine. Sama je odlučila pokrenuti prethodno navedene korake za uređenje predmetne nekretnine jer je ista okrenuta upravo prema njenom uredu i svakodnevno je promatrala pa čak i vrlo neugodne prizore beskućnika koji vrše nuždu. O problemu čišćenja i koracima koje je poduzela vezano za predmetnu nekretninu obavijestila i direktora. Ne sjeća se da bi s vlasnikom nekretnine bio uspostavljen kontakt vezano za nekretninu. Gospodin ŠI je prije kupnje stupio u kontakt s odvjetnikom Bučancem kojeg inače angažira za pravna pitanja i koji mu je rekao da će sastaviti kupoprodajni ugovor, ali da je prije toga potrebno provjeriti vlasničko stanje nekretnine. Kupoprodajni ugovor i isplata kupoprodajne cijene izvršen je nakon što je odvjetnik trećetuženika obavijestio da je provjerio stanje u zk.

19. Svjedokinja CI izjavila je da je od 1979. sve donedavno živjela na nekretnini koja je susjedna s predmetnom, nasuprot je predmetna nekretnina. Predmetnu nekretninu već od tada nitko nije održavao, vidjela je tužiteljicu i njenog supruga koji su 1980-tih počeli s gradnjom kuće i poznavala ih je samo iz viđenja. Kuća nije nikad dovršena, nije ni ožbukana, nema stolariju, nema vrata i vrlo brzo su u istu naselili beskućnici. Njen suprug je znao pokositi oko iste, a i gospodin ŠI bi znao počistiti oko nekretnine, kako bi zaštitili naselje od različitih nametnika. Ne sjeća se točno koje godine su beskućnici počeli naseljavati nekretninu, možda je to bilo prije otprilike 8 godina ili više. Budući je nekretnina bila tako zapuštena i vrlo ružno izgledala u naselju, obratila se gospođi TI, svjedokinji koja je svjedočila prije nje, a koja radi u Gradnji Čukelj d.o.o. i koji su preko puta ceste, odnosno dijagonalno suprotno od njene kuće, s prijedlogom da pozovu komunalne redare. Komunalni redari su im odgovorili da ne mogu postupiti jer ne znaju adresu vlasnika pa je gospođa TI na internetu pogledala vlasništvo i utvrdila da više nije vlasnik tužiteljica već neko poduzeće. Nakon što je morala otići jer se brine za sina invalida, kasnije je pitala gospođu TI što se dalje događalo pa joj je rekla da je zvala novog vlasnika koji joj je rekao da on to neće počistiti već da je nekretninu oglasio za prodaju. Što se dalje događalo nije joj poznato. Tek na poseban upit pun. tužiteljice, odgovorila je da je predmetnu nekretninu s ostalim suvlasnicima otprilike 1977. ili 1978. prodala tužiteljici, a tada je nekretnina bila neizgrađeno zemljište, kojom prilikom joj tužiteljica nije ostavila nikakav kontakt. Dodaje da se, kada su počeli problemi sa zapuštenošću nekretnine, nije obraćala tužiteljici jer se ista nalazila u Švicarskoj i nije znala kako stupiti u kontakt s njom, tek nakon poziva komunalnom redaru u lipnju 2021. od gospođe TI koja je izvršila provjeru na Internetu je saznala da tužiteljica više nije vlasnik nekretnine. Na poseban upit suda, odgovorila je da su joj poznati ZI i EI, zapravo ZI ne nego EI, koja je njena vršnjakinja i susretale su se u mladosti, ali nije znala da je u srodstvu s tužiteljicom i nije posredstvom iste pokušala kontaktirati tužiteljicu vezano za problem neuredne i zapuštene nekretnine koja stvara problem naselju već su oni to održavali svi zajedno na određen način. Ne sjeća kada je posljednji puta vidjela tužiteljicu. Na poseban upit pun. tužiteljice, odgovorila je da je s gospođom TI prvi puta komunalnog redara zvala u lipnju 2021., a nije joj poznato da li je gospođa TI ranije zvala komunalnog redara. Ona joj o tako nečemu nije ništa rekla. Redar je u lipnju 2021. rekao gospođi TI da ne može kontaktirati vlasnika jer nema adrese. Dodala je da su komunalnog redara zvale i iz razloga što su smatrale nepravednim da gospodin ŠI i zajedno s drugim osobama čisti i uređuje nekretninu, a prije njih i njen suprug barem jednom mjesečno prije nego što je umro. Zakonski zastupnik trećetuženika joj je vrlo važna osoba u životu jer joj uvijek pomaže i pomagao je njenom suprugu, pa joj se tako obratio i s problemom vezanim za ovaj parnični postupak, ali same pojedinosti ona ne zna. Nije poznato da li je na predmetnu nekretninu stizala pošta, ulaz te kuće je sa suprotne strane njene kuće pa joj nije vidljiv.

20. Svjedokinja MI iskazala je, nakon što joj je predočen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini od 28. travnja 2021., da je isti na zk odjel ovoga suda upućen elektronskim putem, ali više od toga se ne sjeća obzirom na protek vremena i količinu posla i stranaka koje obradi u sklopu svog posla. Pretpostavlja da joj se s potrebom dostave prijedloga zk odjelu radi provedbe predmetnog ugovora obratio predlagatelj, ali konkretno tko je to bio te prilike se ne sjeća. Budući je u konkretnom slučaju predlagatelj pravna osoba, u uredu uvijek izvrše provjeru da li je osoba koja podnosi prijedlog ujedno i osoba koja je ovlaštena zastupati pravnu osobu, a koju provjeru izvrše na internetu uvidom u sudski registar. Nije joj poznata osoba LI. U uredu, prilikom dostave prijedloga za provedbu zk odjelu, provjere i opis nekretnine, ali ne i sadržaj cijelog ugovora. Opis nekretnine pročitaju da li odgovara zk stanju, pa ukoliko ne odgovara, na to upozore predlagatelja, ali ne provjeravaju ranije vlasništvo niti bilo kakve ranije zabilježbe jer isto ne ulazi u okvir posla dostave prijedloga zk odjelu. Dodala je da će ionako zk odjel odbiti provedbu prijedloga, odnosno ugovora, koji nema pravilno označenog ranijeg vlasnika nekretnine. U konkretnom slučaju je njen javnobilježnički ured, odnosno u slučajevima dostave prijedloga pojedinog ugovora radi uknjižbe, čista dostavna služba, provjeravaju samo identitet stranke koja podnosi prijedlog, odnosno za koju se podnosi prijedlog, dok uopće ne ulaze u provjeru sadržaja pa niti u provjeru ovjere te isprave, kako je već ranije navela, provjeravaju zk stanje, ali čisto iz dobre namjere kako bi stranku upozorili na eventualne nedostatke u opisu nekretnine. Dodala je da pregledaju i vrstu ugovora kako bi mogli sastaviti odgovarajući prijedlog. U uredu provjeravaju i da li je ugovor koji se dostavlja na provedbu izvornik ili barem ovjerena preslika tog izvornika, nikako to ne smije biti kopiran ugovor ili skenirani, čak i ako bi stranka inzistirala da se takav ugovor dostavi zk odjelu na provedbu ne bi ga dostavljali, dokazuju vjerodostojnost isprave. Dodala je da oni u uredu svu zaprimljenu dokumentaciju, kao u konkretnom slučaju, skeniraju i proslijede uz prijedlog uz elektronički potpis zk odjelu na provedbu. Nakon što je svjedokinji predočena specijalna punomoć kojom je Numero uno d.o.o. ovlašten za zastupanje HI, izjavila je da ista punomoć nije dostavljena uz prijedlog jer nije istu niti zaprimila od predlagatelja.

21. Svjedok RI, ovosudni zemljišnoknjižni referent, izjavio je, kada mu je predočen ovosudni zk spis Z-794/2021, da on nije bio zadužen za provedbu istog ugovora po zaprimljenom prijedlogu, već je isti vodio ranije zaposleni zk referent Ivica Povoljnjak, a kojem je on kao mentor samo potpisivao odluke. On, kao mentor je bio zadužen provjeriti samo da li je forma donesenog rješenja pravilna i nakon toga bi, ukoliko je taj uvjet zadovoljen, potpisao rješenje. Za dostavu rješenja adresatu nije odgovoran. Konkretnog predmeta se ne sjeća obzirom na količinu predmeta koju godišnje obradi osobno u zk odjelu ovoga suda te obzirom na protek vremena.

22. Svjedokinja FI, javna bilježnica sa sjedištem u [adresa], iskazala je da je prilikom ovjere potpisa na priloženoj tabularnoj izjavi od 21. travnja 2021. na kojoj je ovjerila potpis AI kao punomoćnika, a ujedno i z.z. putničke agencije Numero uno d.o.o. izvršila uvid u njegovu osobnu iskaznicu i time provjerila tu osobu po slici i potpisu, a to ne samo zato što njihov sustav e-notar traži unos svih podataka iz osobne iskaznice, a koji sustav je povezan sa MUP-om i Poreznom upravom pa nije moguće da se ne radi o osobi koja je predala osobnu iskaznicu s obzirom da je na istoj i slika. Ujedno, osobno poznaje AI koji je njena dugogodišnja stranka i ne postoji mogućnost da bi se netko predstavio kao AI, a da to nije osoba koju poznaje. Prilikom ovjere potpisa prvotuženika NI na specijalnoj punomoći izvršila je provjeru osobe uvidom u osobnu iskaznicu koja joj je bila predočena jer te podatke mora unijeti u e-notar, a na osobnoj iskaznici je fotografija osobe pa nije moguće da bi to bila neka treća osoba od one koja je na slici. Općinskom sudu u Velikoj Gorici dostavila je sve što je potrebno iz spisa, a i sam izvornik specijalne punomoći. Vezano za isto Općinsko državno odvjetništvo iz Velike Gorice je izvršilo kontrolu njenog ureda i nisu utvrdili nikakve nepravilnosti.

23. Svjedokinja II, umirovljena javna bilježnica, iskazala je da joj nisu poznate stranke ugovora o darovanju kojeg joj je sud predočio iz sudskog predmeta na stranicama 6-7 spisa. Potvrdila je da navedeni potpis na ovjeri istog ugovora nije njen te je evidentno da se radi o falsifikatu. Vezano za ovjeru predmetnog ugovora o darovanju nije ju kontaktiralo općinsko državno odvjetništvo.

24. Analizom iskaza saslušanih svjedoka i stranaka sud iste ocjenjuje uvjerljivima u dijelu u kojem su međusobno suglasni i u kojem su suglasni materijalnoj dokumentaciji. Ujedno, sud je iste iskaze cijenio samo u odnosu na relevantne, odlučne okolnosti.

25. Na okolnost vjerodostojnosti potpisa tužiteljice na spornom Darovnom ugovoru izveden je dokaz grafološkim vještačenjem po ovlaštenoj sudskoj vještakinji Darinki Tratnik (dalje u tekstu: sudska vještakinja). U svom pisanom nalazu i mišljenju od 18. travnja 2024. navela je da je tužiteljica nije ispisala sporni potpis ,, DI' ispod teksta ,,Darovatelj'' na Darovnom ugovoru od 22. siječnja 2014. zaključenom u [adresa] te da je važnost razlika između spornog potpisa i potpisa te rukopisa tužiteljice takva da isključuje istu kao mogućeg skriptora tog spornog potpisa (str. 242-245 spisa)

25.1. Nakon što je strankama dostavljen nalaz i mišljenje nisu imali prigovora niti primjedbi na nalaz i mišljenje sudske vještakinje.

25.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje jer je dan na temelju pregledane priložene dokumentacije, nalaz i mišljenje je detaljan, jasan i potpun, a vještakinja je dala i vrlo precizne razloge kojima se rukovodila prilikom izrade istog. Po ocjeni ovog suda nalaz i mišljenje vještakinje dan je u skladu s pravilima struke po vještakinji s dugogodišnjim iskustvom.

26. Temeljem svih izvedenih dokaza utvrđene su slijedeće relevantne činjenice:

- da je kod ovosudnog zemljišnoknjižnog odjela 18. veljače 2021. pod poslovnim brojem Z-794/21 proveden Zapisnik Z-1351/2008/3120 od 27.10.2009. i istog dana je, pod istim brojem, a povodom prijedloga prvotuženika od 4. veljače 2021. tužiteljica brisana iz zemljišne knjige kao vlasnica predmetne nekretnine, a temeljem Darovnog ugovora od 22. siječnja 2014. on uknjižen kao vlasnik

- da je dostava Rješenja ovosudnog zemljišnoknjižnog odjela posl. br. Z-794/21 od 18. veljače 2021. tužiteljici vraćena neuredno uručena na ime DI, [adresa], s naznakom ,,nepoznat'', koja dostava je nakon provjere u evidenciji MUP-a RH ponovljena na ime BI, [adresa], a potvrda o uručenju vraćena s naznakom da je dostava izvršena 9. kolovoza 2021. ubacivanjem u poštanski sandučić (kovčežić)

- da je navedenim Darovnim ugovorom od 22. siječnja 2014. tužiteljica, kao darovateljica, darovala prvotuženiku, za kojeg se navodi da je njen dalji potomak, nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 57m2, dvorište površine 397m2, izgrađeno zemljište površine 108m2, sveukupno 562m2, na adresi [adresa], a koji Ugovor sadrži ovjeru na isti dan pod posl. brojem OV-99/14 od strane javne bilježnice II, iz [adresa]

- da je pod navedenim brojem ovjere OV-99/2014 u knjizi OV upisnika javne bilježnice II (odnosno preuzimatelja ureda Krešimira Valića) upisan i potpisan KI i to dana 8. siječnja 2014. na Ugovoru o najmu (stranica 159, 222 i 240 spisa) dok u Upisniku o ovjerama i potvrdama iz 2014. navedeni javnobilježnički ured nema evidentirane ovjere potpisa stranke imena DI te je javna bilježnica, svjedokinja II je izjavila da potpis na ovjeri spornog Darovnog ugovora nije njen

- da je tužiteljici Rješenjem Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za opću upravu, Ispostava Velika Gorica Klasa: UP/i-222-02/2011-01/08 Urbroj: 238-06-08/1-2011-5 od 25. ožujka 2011. odobrena promjena prezimena DI u novo: BI (list 30-31 spisa)

- da je tužiteljici 29. svibnja 2013. izdana od strane PP Velika Gorica osobna iskaznica s prezimenom BI i adresom [adresa] (a koja osobna iskaznica vrijedi do 29.05.2023.) (stranica 132 spisa)

- da tužiteljica nije ispisala sporni potpis ,, DI' ispod teksta ,,Darovatelj'' na Darovnom ugovoru od 22. siječnja 2014. zaključenom u [adresa] te da je važnost razlika između spornog potpisa i potpisa te rukopisa tužiteljice takva da isključuje istu kao mogućeg skriptora tog spornog potpisa (str. 242-245 spisa)

- da je prvotuženik u razgovoru s kriminalističkim tehničarem (detektivom) PP Rab 19. svibnja 2022. izjavio da ne poznaje tužiteljicu i da niti s njom ili bilo kojom drugom osobom nije sklapao darovni ugovor za nekretnine, niti je potpis na predmetnom Darovnom ugovoru njegov, kao niti da bi mu bio poznat drugotuženik (stranica 168 spisa)

- da kuća na predmetnoj nekretnini nikad nije dovršena, nije ožbukana, nema stolariju, nema vrata, da je okućnica u izrazito lošem stanju, neodržavana pa je zbog istog često bila smještaj beskućnika

- da su zbog istog susjedi zvali komunalnog redara koji je rekao da ne može uputiti vlasniku poziv da očisti nekretninu jer nije poznata adresa

- da je prvotuženik 9. travnja 2021. izdao specijalnu punomoć Putničkoj agenciji NUMERO UNO d.o.o., [adresa], koje zastupa član uprave AI (na istoj adresi), kojom isto ovlašćuje na obavljanje svih potrebnih radnji radi prodaje predmetne nekretnine, pronaći kupce, odrediti kupoprodajnu cijenu, sklopiti kupoprodajni predugovor, ugovor, aneks, preuzeti kupoprodajnu cijenu, dati potvrdu o primitku novce i sve druge radnje uvezi prodaje i prijepisa iste na ime kupca, pri čemu je ovlašten na ime posredovanja zadržati iznos od 1% od iznosa kupoprodajne cijene, a preostali dio bez odgađanja predati prvotuženiku (list 107 spisa)

- da je potpis prvotuženika na citiranoj specijalnoj punomoći ovjeren je 13. travnja 2021. kod javne bilježnice FI, pod poslovnim brojem OV- 1204/2021 (list 107 spisa)

- da je 15. travnja 2021. prvotuženik, zastupan po punomoćniku Putničkoj agenciji NUMERO UNO d.o.o., [adresa], koje trg. društvo zastupa član uprave AI, sklopio s drugotuženikom Ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine za vrijednost 70.000,00Eur, pri čemu je ugovoreno da se dio iznosa (35.000,00Eur) isplaćuje po potpisivanju Ugovora, a preostalih 35.000,00Eur će kupac platiti najkasnije do 21. travnja 2021.

- da je navedeni Ugovor o kupoprodaji ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Maje Peris, iz Zagreba, Vice Vukova 6, pod brojem OV-4176/2021

- da je drugotuženik 16. travnja 2021. bankovnim transakcijama prenio na primatelja Putnička agencija Numero Uno d.o.o. iznos od 210.000,00kn uz opis plaćanja: po ugovoru o kupoprodaji nekretnine, potom 21. travnja 2021. iznos od 200.000,00kn te istog dana iznos od 100.000,00kn odnosno ukupno 510.000,00kn

- da je zakonski zastupnik drugotuženika izjavio da je dio kupoprodajne cijene u visini 20.000,00kn isplatio punomoćniku prvotuženika na ruke prilikom primitka Tabularne izjave

- da nema potvrde o primitku preostalog iznosa kupoprodajne cijene iz Ugovora o kupoprodaji sklopljenog između prvo i drugotuženika na ruke

- da isplata kupoprodajne cijene po navedenom Kupoprodajnom ugovoru nije izvršena sukladno čl. 3. istog Ugovora jer iznosi koje je drugotuženik bankovnim prijenosom prenio/uplatio punomoćniku prvotuženika ne odgovaraju (preostalom) iznosu ugovorenom odredbom čl. 3. st. 3. Ugovora na koji je drugotuženik bio obvezan isplatiti prvotuženiku do 21.04.2021.

- da ukupni iznos kupoprodajne cijene po navedenom Kupoprodajnom ugovoru ne odgovara iznosima koje je drugotuženik bankovnim prijenosom prenio/uplatio punomoćniku prvotuženika, dok u odnosu na iznos od 20.000,00kn navodno isplaćenih na ruke punomoćniku prvotuženika zakonski zastupnik drugotuženika i zakonski zastupnik punomoćnika prvotuženika različito iskazuju, a nema pisane potvrde o takvoj predaji gotovine prilikom predaje Tabularne izjave zz drugotuženika pa se u dokazivanju iste činjenice prednost daje materijalnim dokazima

- da je temeljem Ugovora o kupoprodaji od 15. travnja 2021. proveden upis u zemljišnoj knjizi pod poslovnim brojem Z-3395/21 28. travnja 2021. i uknjižen je drugotuženik, a koje Rješenje nije dostavljeno tužiteljici

- da je drugotuženik dva mjeseca nakon kupnje predmetne nekretnine prodao istu trećetuženiku o čemu je sastavljen Ugovor o kupoprodaji 23. lipnja 2021. ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Ivana Malekovića, sa sjedištem u [adresa], pod brojem OV-6393/2021 za ukupnu vrijednost od 750.000,00kn koji iznos je u cijelosti isplaćen drugotuženiku prilikom potpisivanja citiranog Ugovora (str. 11-12 spisa)

- da je ovosudni zemljišnoknjižni odjel, temeljem citiranog Ugovora o kupoprodaji nekretnina Rješenjem od 29. lipnja 2021. uknjižio pravo vlasništva za korist trećetuženika, koje Rješenje nije dostavljeno tužiteljici.

27. Prvenstveno u odnosu na tužbeni zahtjev na utvrđenje spornog Darovnog ugovora ništetnim za koji je provedenim dokaznim postupkom na nedvojben način utvrđeno da ga nije potpisala tužiteljica, niti je isto naknadno odobrila, a koja činjenica je utvrđena izvedenim grafološkim vještačenjem, ali i iskazom same tužiteljice koji iskaz sud ocjenjuje neposredno uvjerljivim jer je u cijelosti u skladu sa svim izvedenim materijalnim dokazima, ali i personalnim koju činjenicu potvrđuje i sam prvotuženik u izjavi koju je dao PP Rab (str. 168 spisa) kada navodi da s istom nije potpisivao nikakav Darovni ugovor niti istu poznaje. Ujedno ista činjenica se smatra dokazanom i kada se dovede u svezu s činjenicom utvrđenom uvidom u osobnu iskaznicu tužiteljice (list 132 spisa) da se tužiteljica u vrijeme potpisivanja i ovjere istog Darovnog ugovora više nije prezivala prezimenom kojim je sporni ugovor potpisan te činjenicom da potpis tužiteljice na Ugovoru nije ovjeren u javnobilježničkom uredu II (jer o istome nema potvrde u Upisniku o ovjerama i potvrdama istog ureda, a javna bilježnica je potvrdila da potpis na ovjeri nije njen).

27.1. Odredbom čl. 312. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.; dalje: ZOO) ugovor koji je sklopljen od strane neovlaštene osobe, a neovlašteno zastupani ga nije naknadno odobrio je nepostojeći.

27.2. Obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje i obzirom na prethodno citiranu odredbu ZOO to sporni Darovni ugovor nije ništav ugovor već nepostojeći i bez pravnog učinka jer takav ugovor nije niti sklopljen pa se tužbenim zahtjevom ne može osnovano zahtijevati utvrđenje ništavosti takvog ugovora. Takvo shvaćanje zauzeto je u pojedinim revizijskim odlukama ovog suda Revt-156/13-2 od 7. svibnja 2014., Rev x 1157/2014 od 26. siječnja 2016., a i u sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. studenog 2013. (Su-IV-127/13).

27.3. Obzirom na navedeno odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje ništetnosti Darovnog Ugovora od 22. siječnja 2014. i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

28. Nadalje, a u odnosu na tužbu za utvrđenjem nezakonitosti uknjižbi pod poslovnim brojevima Z-794/2021, Z-3395/2021 i Z-4934/2021 na predmetnoj nekretnini ovaj prvostupanjski sud ukazuje da je takva tužba nedopuštena.

28.1. Naime, odredbom čl. 187. st. 2. ZPP propisano je da se tužba za utvrđenje može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

28.2. Dakle, tužba na utvrđenje može se podnijeti samo u zakonom određenim slučajevima, a odredbama Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/2019.) nije predviđeno podnošenje zahtjeva na utvrđenje pravne nevaljanosti upisa u zemljišnu knjigu koji se provodi na temelju sudskog rješenja te je za isto odgovarajući pravni put brisovne tužbe koja je po svojoj naravi kondemnatorna, dakle kojom se nalaže činjenje i to konkretno, brisanje neistinite, nevaljane uknjižbe.

28.3. Obzirom je navedeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari podnesen radi utvrđenja nezakonitosti uknjižbi koje su ovosudnim odlukama izvršene, a što nije predviđeno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, to u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 187. st. 2. ZPP-a za podizanje tužbe radi utvrđenja nezakonitosti uknjižbi s naprijed navedenim sadržajem to je valjalo tužbu u tom dijelu odbaciti i odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

29. Stoga je pravilno postavljena tužba u točki III. kojom se predlaže naložiti (određuje se) uknjižbu brisanja nevaljanih uknjižbi i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stana, dakle tzv. brisovna tužba.

29.1. Odredbom čl. 150. st. 1. i 2. ZZK propisano je da:

(1) Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim:

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu odnosno

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena.

30. Dakle, podnošenje brisovne tužbe protiv neposrednog stjecatelja (i njegovih univerzalnih pravnih sukcesora) koji nije postupao u dobroj vjeri je bez vremenskog ograničenja odnosno sve do nastupa činjenica zbog kojih bi tužiteljevo brisovno pravo i inače prestalo (VSRH, Rev 743/2006-2 od 14. veljače 2008. i Rev 1092/08-3 od 20. travnja 2011.) Ovo pravilo vrijedi i kada se tužba podnosi protiv trećeg stjecatelja koji je upisao svoje pravo izvodeći ga iz prednikova upisa glede koga se zahtjeva ispravak ako taj stjecatelj nije bio u dobroj vjeri (Revd-1939/2020 od 9. rujna 2020.). Tek u okolnostima kada se tužba za ispravak podnosi protiv osobe koja je u dobroj vjeri upisala svoje pravo izvodeći ga iz nevaljanog prednikovog upisa, tužba se s uspjehom može podići u rokovima u kojima se protiv poštenog trećeg stjecatelja može podići brisovna tužba u smislu odredbe čl. 150. st. 2. ZZK (Revx - 1097/16 od 15. listopada 2019.).

31. Slijedom navedenog, valja istaknuti kako brisovna tužba ne zastarijeva prema osobi koja je ishodila nevaljani upis, u konkretnom slučaju prema prvotuženiku, kao ni prema osobi koja je od te osobe stekla prava na temelju tog nevaljanog upisa ukoliko je znala ili morala znati da je upis njezina prednika bio nevaljan. 31.1. Stoga je zadatak ovog suda u nastavku (obzirom na nesporno utvrđenu činjenicu da prvotuženik nije bio u dobroj vjeri prilikom uknjižbe u zemljišnoj knjizi na pravu tužiteljice) bio utvrditi da li je tužiteljici kao nositeljici knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist prvotuženika bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi (rješenja posl. broj posl. broj Z-794/2021 od 18. veljače 2021.) pa obzirom na isto da li je tužiteljica protiv drugo i trećetuženika brisovnu tužbu podnijela u zakonskom roku (šezdeset dana od isteka roka za žalbu protiv citiranog rješenja odnosno tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena) te da li su drugo i treće tuženik prilikom stjecanja predmetne nekretnine bili u dobroj vjeri odnosno da li su znali ili mogli znati da je upis njihova prednika bio nevaljan.

32. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da tužiteljici rješenje o uknjižbi koje vrijeđa njeno pravo i u odnosu na provedbu kojih traži uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja nije dostavljeno. Naime, uvidom u ovosudni predmet posl. broj Z-794/2021 utvrđeno je da je dostava rješenja od 18. veljače 2021. o uknjižbi vlasništva za korist prvotuženika tužiteljici u konačnici izvršena ubacivanjem u poštanski sandučić, a istovremeno je iskazom svjedoka ĆI, TI i CI te zakonskih zastupnika drugo i trećetuženika utvrđeno da je predmetna nekretnina u cijelosti zapuštena (obrasla u grmlje), kuća na istoj nikada nije dovršena, nema stolariju niti vrata koji iskazi potvrđuju navode same tužiteljice da kuća nema poštanskog sandučića na koji bi se istoj uredno mogla izvršiti dostava po pravilima ZZK. Ujedno, svjedokinje ĆI i TI istovjetno su iskazale da im je i komunalni redar rekao da ne može uručiti poziv vlasniku predmetne nekretnine koja činjenica isto tako potvrđuje nemogućnost izvršenja dostave tužiteljici na prijavljenu adresu, adresu predmetne nekretnine.

32.1. Iskaze navedenih svjedoka i zakonskih zastupnika drugo i trećetuženika u ovom dijelu, dakle u odnosu na navedenu odlučnu okolnost sud ocjenjuje vjerodostojnima jer su međusobno suglasni, detaljni i životni.

33. Budući tužiteljici nije bilo dostavljeno ovosudno rješenje o uknjižbi posl. broj Z-794/2021 od 18. veljače 2021. za korist prednika drugo i trećetuženika, a tužiteljica je brisovnu tužbu podnijela 9. studenog 2021. (koju je precizirala podneskom od 11. listopada 2022.) to je ista podnesena u objektivnom zakonskom roku od 3 godine kako je isti propisan odredbom čl. 150. st. 2. ZZK.

33.1. Obzirom na istu činjenicu sud nije posebno cijenio savjesnost drugo i trećetuženika jer je isto u kontekstu ovako utvrđenog činjeničnog stanja irelevantno pa se isto pretpostavlja odnosno činjenica da li su drugo i trećetuženik postupali u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga ili nisu nije od utjecaja na odluku o postavljenom zahtjevu tužiteljice u ovom postupku jer su ispunjeni uvjeti i za slučaj da su postupali u dobroj vjeri kao i ako nisu.

34. Kako je u ovom postupku nesporno utvrđeno da je Darovni ugovor od 22. siječnja 2014. između tužiteljice i prvotuženika nepostojeći te da je isti bez pravnog učinka u odnosu na tužiteljicu, odnosno pravo vlasništva na spornoj nekretnini je u zemljišnoj knjizi na ime pravnog prednika drugo i treće tuženika preneseno bez valjane isprave, što je protivno odredbi čl. 52. stavak 1. ZZK, odnosno na temelju isprave koja ne ispunjava pretpostavke valjanosti koje se po odredbama materijalnog prava traže za derivativno stjecanje vlasništva (čl. 115. Zakona o vlasništvu ii drugim stvarnim pravima - Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01.; dalje u tekstu: ZOVDSP). Stoga je takvim upisom evidentno povrijeđeno zemljišnoknjižno pravo tužiteljice koje je bilo upisano u zemljišnoj knjizi prije predmetnog upisa, a kako to proizlazi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu.

34.1. Pravo zaštite od povrede upisom u zemljišnoj knjizi regulirano je odredbom čl. 168. ZOVDSP. Naime, prema toj odredbi ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava, a ta pravila sadržana su u odredbi članka 150. ZZK.

34.2. Stoga su upravo utvrđenja da rješenje o uknjižbi u korist prednika drugo i treće tuženika nije bilo dostavljeno tužiteljici kao nositeljici knjižnog prava na predmetnoj nekretnini i da je tužiteljica kao nositeljica knjižnog prava u roku od tri godine podnijela brisovnu tužbu od kad je ta uknjižba bila zatražena uz pretpostavljenu dobru vjeru u postupanje drugo i trećetuženika, od utjecaja na pitanje osnovanosti postavljenog tuženoga zahtjeva te ukazuju na osnovanost istoga, obzirom su ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za brisanje upisa zbog neistinitosti u odnosu na drugo i treće tuženika i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (čl. 150. st. 2. ZZK) slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

35. U odnosu na troškove postupka tužiteljici sukladno činjenici uspjeha u sporu pripada pravo na isti u smislu čl. 154., čl. 155. i čl. 164. ZPP, kao i temeljem odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/22., 138/23.; dalje Tarifa), uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora (99.542,11Eur) te troškovnik i to u ukupnom iznosu od 24.245,68Eur, a koji se odnosi na:

- trošak sastava tužbe - u iznosu 750 bodova (Tbr. 7./1. u svezi Tbr. 7./1., 3., 6. Tarife)

- trošak zastupanja na ročištu održanom 11. siječnja 2022. – 375 bodova (Tbr. 9./2. u svezi Tbr. 7./1., 3., 6. Tarife)

- trošak sastava obrazloženih podnesaka od 11. listopada 2022. i od 18. siječnja 2024. – 750 bodova svaki odnosno ukupno 1500 bodova (Tbr. 8./1. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak zastupanja na pripremnom ročištu 11. listopada 2022. i ročištu 14. rujna 2023. koja su odgođena prije početka raspravljanja – 50 bodova svako, odnosno ukupno 100 bodova (Tbr. 9./5. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak zastupanja na pripremnom ročištu 24. svibnja 2023. – 375 bodova (Tbr. 9./2. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak zastupanja na ročištima 28. studenog 2023., 15. veljače 2024., 11. lipnja 2024., 12. lipnja 2024., 13. lipnja 2024., 12. kolovoz 2024. i 10. listopada 2024. 750bodova – svako, odnosno ukupno 5250bodova (Tbr. 9./1. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak zastupanja na ročištu 15. ožujka 2024., 250bodova –svako, odnosno ukupno 750bodova (Tbr. 9./2. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak sastava podneska od 22. prosinca 2023. - 100 bodova (Tbr. 8./3. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

- trošak sastava ostalih podnesaka i to od 13. lipnja 2023. – 25 bodova (Tbr. 8./4. u svezi Tbr. 7./1., 4., 7. i 8. Tarife)

što ukupno iznosi 9225bodova koji pomnoženi s 2,00Eur za vrijednost boda (Tbr. 54. Tarife) ukupno iznosi 18.450,00Eur, sve uvećano za 25% PDV (Tbr. 46. Tarife) iznosi ukupno 23.062,50Eur.

35.1. Osnovan je i zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu 497,71Eur, trošak predujma za vještačenje 670,00Eur kao i predujam za sudskog dostavljača u iznosu 15,47Eur.

36. Neosnovan je zahtjev tužiteljice za dosudu troška sastava podneska od 14. siječnja 2022. u vrijednosti 750,00 EUR uvećano za 25% PDV jer isti predlaže izvođenje daljnjih dokaza, a koje dokaze je mogla predložiti već u tužbi ili barem na slijedećem ročištu u kojem slučaju navedeni trošak ne bi niti nastao pa obzirom na isto navedeni trošak ne može ići na štetu tuženih. Neosnovan je zahtjev tužiteljice i za dosudu troška zastupanja na ročištu 11. listopada 2022. preko dosuđenog (50 bodova), a do potraživanog (375 bodova) jer nije postavljen sukladno Tarifi, odnosno isto ročište je odgođeno jer je tužiteljica dostavila podnesak kojim preinačuje i precizira tužbu te je tuženicima bilo potrebno ostaviti rok za očitovanje na isti. Ujedno, neosnovan je i zahtjev za naknadu troška za sastav podneska od 24. listopada 2023. u visini 50,00 EUR (uvećano za 25% PDV) jer istim predlaže način dostave sudskih pismena prvotuženiku, a isto je nepotrebno obzirom sud sva sudska pismena dostavlja sukladno pravilima o dostavi kako su ista propisana ZPP-om. Nadalje, neosnovan je zahtjev za naknadu troška parničnog postupka na ime pristupa na ročište za objavu presude u iznosu 100,00Eur (+PDV), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate. Naime, tužiteljici nije priznat trošak za pristup na ročište za objavu presude u navedenom iznosu jer nije potreban za postupak u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, a čiju bi naknadu stranka mogla osnovano zahtijevati, a sve tim više što intencija zakonodavca kada je propisano uručenje presude na ročištu za objavu i uručenje, odnosno dostavu presude putem e-oglasne ploče, sasvim sigurno nije bila na taj način povećavati troškove parničnog postupka, nego upravo suprotno. Istovremeno je isto postupanje i u suprotnosti s odredbom čl. 10. ZPP koja propisuje da će kako sud tako i stranke te svi drugi sudionici nastojati da se postupak provede sa što manje troškova.

37. Odluka o kamati na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. ZPP, a o visini iste na odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022.).

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki IV. izreke ove presude.

Velika Gorica, 25. studenog 2024.

Sutkinja

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa ove presude. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.