Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-137/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu, protiv predloženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po ODO-u u Pazinu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predloženice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1-161/2022-14 od 2. studenog 2022., dana 22. studenog 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predloženice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1- 161/2022-14 od 2. studenog 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja je pod točkom I. izreke uređena međa između susjednih nekretnina u vlasništvu stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, a kako je to pobliže navedeno u izreci pobijanog rješenja.

Točkom II. izreke rješenja je utvrđeno da je sastavni dio rješenja skica lica mjesta izrađena 26. listopada 2022. od strane PN, geometra, na kojoj je prikazana uređena međa.

Pod točkom III. izreke je predlagatelju dosuđen parnični trošak.

2. Protiv tog rješenja žalbu podnijela predloženica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) te predlaže pobijano rješenje preinačiti, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prvostupanjskim rješenjem koje je doneseno na očevidu dana 2. studenog 2022. na kojem je uređena međa između nekretnina stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, a nakon što je mjernik na terenu pokazao među, te je označio duž postojeće žičane ograde postavljene na betonskim i željeznim stupovima koju je u skici označio slovima A-B-C.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava kada se na njih tako pazi prema čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito, a žalba predloženice neosnovana.

6. Ne postoje bitne povrede odredaba postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti a nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava na koji drugostupanjski sud također pazi po službenoj dužnosti.

7. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio:

- da je predlagatelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predloženica da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su nekretnine susjedne

- da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nasipano zemljište na kojem se nalazi gospodarski objekt, kontejner i poljoprivredne alatke

- da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi šuma, put i ograđeno zemljište za čuvanja ovaca sa drvenim objektom i kontejnerom

- da u naravi, k. č. br. [katastarska čestica] na zapadnoj strani prema k. č. br. [katastarska čestica] završava sa žičanom ogradom na betonskim i željeznim stupovima

- da je predlagatelj je na ročištu održanom na licu mjesta pokazao liniju koja po njemu predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina i da je ta linija označena sa A-B-C i da ta linija ide po žičanoj ogradi na betonskim i željeznim stupovima

- da je predloženica pokazala liniju koja po njoj predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina i da je ta je linija označena sa D-E-C

- da je sporna površina (površina između linija A-B-C i D-E-C) u naravi nasipano zemljište na kojem se nalaze poljoprivredne alatke

- da je predlagatelj u posljednjem mirnom posjedu nekretnine.

8. Slijedom navedenih utvrđenja je prvostupanjski sud uredio spornu među prema kazivanju predlagatelja što je pozivom na odredbu čl. 103. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) rezultiralo pravilnom i zakonitom odlukom o uređenju međa.

9. U smislu odredbe čl. 103. st. 1. do 4. ZV-a svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među te da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, odnosno prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni time da će sud istodobno s donošenjem odluke na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

10. U konkretnom predmetu je međa uređena prema mirnom posjedu predlagatelja i prema skici vještaka.

11. Prema čl. 18. st. 2. ZV-a posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

12. Prema čl. 21. st. 4. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Prema st. 3. istog članka pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja.

13. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da obzirom u postupku nije utvrđeno, niti se stranke na to pozivaju, da je predloženik koji je vlasnik sporne površine, u roku od godine dana od dana predlagateljevog stupanja u posjed ograđivanjem žičanom ogradom, putem dopuštene samopomoći ili tužbom zbog smetanja posjeda zaštitio svoj posjed, slijedom čega da se protekom tog roka predlagateljev posjed umirio. 14. Zato činjenica da je predloženica dopisom od 11. svibnja 2022. pozvala predlagatelja na ukloni svoje stvari sa državnog šumskog zemljišta bez utjecaja na utvrđenje da se predlagatelj nalazi u mirnom posjedu nekretnine koja je u vlasništvu predloženice.

15. Žalbenim navodima prodloženica tvrdi da je sadržajem i načinom uređenja međe u izvanparničnom postupku zakinuta u površini svoje nekretnine, jer je dio njezine zemljišne površine pripao, u postupku uređenja međe, predlagatelju te prigovara provedenom vještačenju te ističe da je ovakvim uređenjem međe zaobiđen institut utvrđenja prava vlasništva dosjelošću ili neki drugi postupci, čime se ozakonjuje uzurpacija zemljišta jer se nakon uređenja međe pretpostavlja da pravo vlasništva seže do granica međe.

16. Žalbeni navodi predloženice u odnosu na proveden postupak uređenja međe konkretno na vještački nalaz nisu osnovani jer je međa u prisutnosti svih stranaka na terenu pokazana i uređena, a stranke primjedbe nisu stavljale. Pri tome treba reći da je predloženica na očevidu pitala vještaka gdje je međa prema katastarskom nacrtu, na koje pitanje je vještak odgovorio da bi za odgovor na to pitanje trebalo prethodno izvršiti izmjeru. Predloženica nije zahtijevala da se izmjera izvrši. U tim okolnostima žalbeni navod da sud nije mogao uređivati među po posljednjem posjedu jer strankama nije dana mogućnost da se izjasne o međi temeljem katastarskog nacrta ne može prihvatiti.

17. Prema odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZV od trenutka označavanja međe smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati u parnici.

18. Prema ustaljenoj sudskoj praksi odluka donijeta u izvanparničnom postupku predmnijeva da postoji vlasništvo do (novo-)označene međe od trenutka kada je sud među označio, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati u parnici (u tom slučaju pravomoćna presuda obara ili potvrđuje (konačno) predmnijevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međe).

19. U izvanparničnom postupku radi uređenja međe predmet spora je raspravljen i odluka je donijeta na osnovu posljednjeg mirnog posjeda prijepora, pri čemu je dokazano (nije niti bilo sporno) da predlagatelj svoju nekretninu posjeduje, dugi niz godina, do linije žičane ograde, pa je sadržajem takve odluke ovdje predlagatelj zaštićen (ostvario je uspjeh u izvanparničnom predmetu uređenja međe) kao savjestan posjednik sporne površine, koja je utvrđena sastavnim dijelom njegove nekretnine.

20. Posljedično navedenom, nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, time da susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe, u ovom slučaju predloženica, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe (čl. 103. st. 6. ZV-a) odnosno prema čl. 334. st. 2. ZPP, od dana dostave tog rješenja predloženici.

21. Odluka o troškovima postupka nije obrazloženo pobijana pa ju ovaj sud nije posebno ni ispitivao imajući na umu sadržaj čl. 365. st. 2. ZPP prema kojem ovaj sud više ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti kada se radi o odluci o troškovima postupka te je odluka u tom dijelu potvrđena na temelju čl. 380. točka 2. ZPP.

22. Iz navedenih je razloga valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje pa time, a na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 22. studenog 2024.

S u d a c:

Gabriela Topić Kordej