Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-Frankopanska 9
Broj: Pp-603/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Maji Moharić, uz sudjelovanje zapisničarke Elene Sirc, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice UJR, zbog prekršaja iz čl.13 st.1 i st.2 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94, 47/23), pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Prelog pod brojem klasa: 211-07/24-5/9653 ur. broj: 511-21-05-24-1 od 15.04.2024. u smislu čl.183 Prekršajnog zakona (NN br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), nakon glavne i javne rasprave održane u prisutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja dana 11. siječnja 2024., dana 22. studenog 2024. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenica: UJR, kćer UJ i HJ, rođena **.**.1957. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], adresa prebivališta [adresa], sa završenom VSS, po zanimanju dispečer željezničkog kolodvora, nezaposlena, udovica, majka dvoje djece, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi postupak protiv nje po vlastitom kazivanju
k r i v a j e
I. što je dana 11. travnja 2024. u 09,15 sati u [adresa], kod dvorišne ograde uz cestu, odnosno na javnom mjestu koje je vidno i čujno dostupno većem broju građana, narušavala javni red i mir na način da je vikala i pogrdnim riječima "samo sramotiš Hrvatsku, hodiš po mom dvorištu noću i kradeš mi kokoši" vrijeđala susjede FJ i njezinu kćerku HJR, obje iz [adresa]. Na opisani način okrivljenica je na javnom mjestu remetila mir okolnih mještana i onih koji su se zatekli na mjestu događaja,
II. čime je počinila prekršaj iz čl.13 st.1 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94, 47/23), kažnjiv po čl.13 st.2 istog Zakona, pa joj se temeljem istog propisa i primjenom čl.37 st.3 toč.1 Prekršajnog zakona
i z r i č e
III. novčana kazna u iznosu od 120,00 eura (sto dvadeset eura).
Okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu temeljem čl.33 st.1. Prekršajnog zakona, u oku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl.152 st.3 Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji joj je određen za plaćanje. Ukoliko okrivljenik ne uplati u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl.34 st.1 Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
V. Temeljem čl.139 st.3, u svezi čl.138 st.2 i čl.140 st.1 Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti presude, platiti i trošak ovog postupka, u iznosu od 30,00 eura (trideset eura), pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1. Tužitelj RH, MUP, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Prelog pod brojem klasa: 211-07/24-5/9653 ur. broj: 511-21-05-24-1 od 15.04.2024., podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice DJ, radi prekršaja navedenog u izreci presude, temeljem koje je Sud dana 04. lipnja 2024. donio prekršajni nalog pod brojem Pp-603/2024-3 na koji je okrivljenica pravovremeno podnijela prigovor, zbog čega je isti stavljen izvan snage i proveden je postupak.
2. Okrivljenica je poricala počinjenje prekršaja, navodeći da slabo govori hrvatski, te je tijekom iznošenja obrane tiho govorila, navodeći da ne može glasno govoriti, a navela je da je predmetne zgode susjedi FJ samo rekla za kokoši, ali nije vikala na nju, niti bi istinu koju joj je navodila nazvala vrijeđanjem, jer joj obitelj FJ krade kokoši, što je puno puta prijavila policiji no ništa nisu riješili. Ima ograđeno dvorište, a puno puta je vidjela susjedinog sina kako s velikim štapom po njenom vrtu naganja njene kokoši, a policiji kada dođe govori da su kokoši nekamo otišle. Rekla bi da joj je nestalo 30 komada kokoši. Predmetne zgode je kroz živu ogradu rekla susjedima da nemaju što raditi na njenom dvorištu, a pogotovo ne loviti njene kokoši.
3. U postupku su saslušani svjedoci FJ, HJR i VJ, provedeno je suočenje okrivljenice sa svjedocima FJ i VJ, pročitana je obavijest počinitelju prekršaja od 11.04.2024., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 11.04.2024., zapisnici o ispitivanju svjedoka od 11.04.2024., prigovor okrivljenice od 25.06.2024. te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 18.04.2024., iz kojeg je vidljivo da okrivljenica nije bila kažnjavana. Sud je donio rješenje da neće provesti suočenje okrivljenice i svjedokinje HJR smatrajući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno temeljem provedenih dokaza.
4. Svjedokinja FJ navela je da živi u [adresa] u kući s dvoje unučadi starosti 4 i 7 godina, dvije kćeri i dva sina. Kuću su kupili prije pet godina, a ranije su u istoj živjele dvije generacije te je ograda između kuća kbr.18 i kbr.16 bila na istom mjestu. Dio ograde koji je bio drven okrivljenica je nedavno zabetonirala i postavila beton i žicu pri čemu je u njenom dvorištu bila radi postavljanja betonske ograde te ju je tada vrijeđala riječima "kurva, prostitutka", a vikala je i pred policijom da sramoti Hrvatsku što se odnosi na njenog supruga koji je hrvatski branitelj te da noću hoda po njenom dvorištu i krade joj kokoši. Susjeda ne govori tiho već viče, što je činila i pred policijom, pri čemu je stajala na izlasku iz njenog dvorišta, oko 3 metra od kolnika ceste. Zbog ponašanja okrivljenice ima problema, jer je vrijeđa kao i njene goste, jednom je policiji rekla da će se ubiti pištoljem od kada ju je strah, posebno za njenu djecu i unuke. Kada je okrivljenica u svom dvorištu nastoji da ne izlazi u dvorište. Okrivljenica ima dvije kćeri koje ne žive s njom, te ih je zamolila da se obrate svojoj majci da prestane s takvim ponašanjem, jer ista u noći sa štapom u ruci hoda po njenom dvorištu, a kada je pita što radi, navodi da traži piceke i tvrdi da joj je podavila mačke i da joj krade piceke. Više puta je zvala policiju, ali protiv okrivljenice nisu pokretali postupak. Ima zdravstvene probleme, često ide k liječniku, a i tamo je okrivljenica napada. Susjed okrivljenice s druge strane je bivši policajac i njemu zna vikati, na pitanje sutkinje da li okrivljenica može vikati, svjedokinja izjavljuje da okrivljenica jako viče, što može potvrditi i navedeni susjed kao i drugi susjedi. Kad okrivljenica viče, svi susjedi izlaze na ulicu da vide o čemu se radi. Rekla bi da je zbog njihovih među susjedskih problema policija 5 puta izašla na lice mjesta, ali predmetnog dana je prvi puta da su protiv okrivljenice pokrenuli postupak. Glede kokoši, kada ju je ranijih zgoda okrivljenica policiji optuživala da joj krade, otvorila je i frižidere i zamrzivače da dokaže da u istima nema kokoši. Cijela dužina njihove međe je ograđena metalnom, a samo je jedan mali dio bio drven, a sada je i on metalan.
4.1. Prilikom suočenja okrivljenica je poricala da bi vikala, navodeći da uopće ne može vikati te je ostala kod navoda obrane. Svjedokinja FJ je u cijelosti ostala kod svojih navoda, ističući da nikad nije bila na dvorištu okrivljenice kao ni članovi njene obitelji, a susjeda može jako vikati i vikala je, što je i razlog da je pozvala policiju. Nije točno da bi susjeda dvorište ogradila prema vrtu, te tamo kokoši mogu izlaziti van. Svjedokinja je navela da je susjeda vikala na nju i u ambulanti u čekaonici punoj ljudi gdje je vikala joj je potukla mačke i kokoši i time je sramoti. Obje su ostale kod svojih iskaza i protivile se suprotnim navodima.
5. Svjedokinja HJR navela je da 11.04.2024. nije bio prvi nesporazum sa susjedom DJ, jer je bilo više nesporazuma s njom iz razloga što je ta susjeda po noći znala hodati po njihovom dvorištu. Na pitanje kako je mogla ući u njihovo dvorište, svjedokinja je odgovorila kroz prednja vrata prema ulici i stražnja koja vode prema šumi, a koja vrata ne zaključavaju, a i svi susjedi imaju na isti način riješene dvorište ograde. Predmetne zgode susjeda je prema njima slagala ogradu, s radnikom koji je kopao na njihovoj strani, majka joj je rekla da to ne smije raditi, na njihovom, a radilo se o manjem komadu ograde koji je ranije bio drven, a susjeda ga je mijenjala u metalni, a tada je drugi put kopala. Radnik se derao na njenu majku, majka je rekla da će pozvati policiju, ne zbog kopanja već nešto zbog kokoši, susjeda je počela vikati i došlo je do svađe. Susjeda je vikala i pred policijom. Predmetne zgode u 9,15 sati susjeda UJR nalazivši se u svom dvorištu, na samoj granici s njihovim dvorištem, vikala je i pogrdnim riječima vrijeđala njenu majku govoreći joj da sramoti Hrvatsku, jer hoda po njenom dvorištu noću i krade joj kokoši, a majka nikada nije hodala po susjedinom dvorištu, već je bilo upravo obrnuto. Nikada nije vidjela susjedine kokoši na njihovom dvorištu, niti je itko od članova njene obitelji išao na susjedino dvorište, a susjedine su kokoši pobjegle u šumu, gdje ih je vidjela. Okrivljenica prema njima viče i "kurve, prostitutke", na što se ne obazire. Živi s roditeljima, sestrom, njeno dvoje djece i dva brata u kući u [adresa]. Susjeda živi sama, zna da ima dvije kćeri.
5.1. Okrivljenica je na iskaz svjedokinje ostala kod svojih navoda, navodeći da smatra da točnost njene obrane dokazuje činjenica da svjedokinja HJR nema niti dana staža.
6. Svjedok VJ, policijski službenik naveo je da je predmetne zgode radio s kolegicom CJ, postupali su po dojavi gospođe UJR koja je prijavila da ima problema sa susjedima FJ. Na licu mjesta utvrdio je da odmah do [adresa] UJR radi neki dio ograde koji završava prema ulici, a spor je nastao, jer je obitelj FJ smatrala da je rupa koju je UJR iskopala na njihovom djelu gdje je došlo do nesporazuma koji nisu mogli sami riješiti, a prilikom njihovog uredovanja DJ je vikala i pogrdnim riječima vrijeđala susjedu FJ i njezinu kćer HJR, da sramote Hrvatsku, da hodaju po njenom dvorištu noću i kradu joj kokoši, a sve se dešavalo na dvorištima uz ogradu koja je uz samu cestu u [adresa], a koje je mjesto odmah u neposrednoj blizini ceste, ljudi su prolazili, tako da su navedene riječi okrivljenice mogli čuti i slučajni prolaznici na ulici. Pokušavao je gospođu DJ smiriti. Utvrđuje se da tijekom davanja iskaza svjedoka okrivljenica povišenim tonom upada u riječ svjedoku.
6.1. Prilikom suočenja sa svjedokom VJ, okrivljenica je navela da je policijski službenik lažno optužuje i da su njegovi navodi neistiniti, svjedok je ostao kod svojih navoda, oboje su ostali kod svojih iskaza i protivili se suprotnim navodima. Utvrđuje se da okrivljenica prepričava navode svjedoka koji nemaju veze sa predmetnim postupkom.
7. Nakon provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenice te iskaza svjedoka FJ, FJR i VJ, te suočenja FJ i VJ s okrivljenicom, Sud je našao dokazanim da je okrivljenica počinila terećeni prekršaj, a kako je istim ostvarila obilježja terećenog prekršaja, proglasio ju je krivom i kaznio.
8. U postupku je nesporno utvrđeno, temeljem obrane okrivljenice te iskaza svjedoka FJ, HJR i VJ da je mjesto događaja javno, jer se događaj zbio u [adresa], kod dvorišne ograde uz samu cestu, dakle na mjestu koje je vidno i čujno dostupno većem broju građana, a koje je u neposrednoj blizini kolnika ulice, čime je događaj bio čujan i vidljiv na ulicu odnosno na javno mjesto te je mjesto događaja bilo izloženo pogledu te čujno s javnog mjesta odnosno s ceste.
8.1. Okrivljenica poriče da bi počinila terećeni prekršaj, navodeći da slabo govori hrvatski, te da ne može glasno govoriti, a predmetne je zgode susjedi FJ samo rekla za kokoši, ali nije vikala na nju, a istinu koju joj je navodila ne bi nazvala vrijeđanjem, jer joj obitelj FJ krade kokoši, što je puno puta prijavila policiji no ništa nisu riješili. Predmetne zgode je kroz živu ogradu rekla susjedima da nemaju što raditi na njenom dvorištu, a pogotovo ne loviti njene kokoši.
8.2. Svjedoci FJ i VJ potvrdili su točnost činjeničnih navoda optužnog prijedloga dok se iskaz svjedokinje HJR razlikovao jedino u dijelu da se vika i galama pogrdnim riječima odnosio na njenu majku FJ, a Sud je tu razliku pripisao navodima svjedokinje HJR da se ne obazire na viku okrivljenice, zbog čega je mogla smatrati da se riječi okrivljenice ne odnose na nju. Sud je navode svjedoka FJ, HJR i VJ ocijenio vjerodostojnima, jer su se podudarali u bitnim činjenicama te jer je cijeneći njihovo držanje prilikom neposrednog saslušanja, te suočenja okrivljenice sa svjedocima FJ i VJ stekao dojam da govore nepristrano i objektivno. Pored toga isti su se o činjenicama koje su iznosili izjasnili decidirano, djelovali su iskreno, objektivno i uvjerljivo, pa stoga Sud nije našao razloga sumnje u istinitost njihovih tvrdnji. U prilog danoj ocijeni govori i činjenica da je okrivljenica navodila da ne može vikati dok je tijekom rasprave te svjedočenja policijskog službenika VJ i u sudnici okrivljenica povisila ton. Stoga je Sud obranu okrivljenice ocijenio nedovoljno uvjerljivom, usmjerenom izbjegavanu prekršajne odgovornosti, te je utvrdio točnost činjeničnih navoda optužnog prijedloga i zaključio da je okrivljenica na način opisan u izreci ove presude povrijedila materijalnu odredbu čl.13 st.1 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja određuje da je na javnom mjestu zabranjeno vikati, svađati se, tuči se ili na drugi način remetiti javni red i mir, te je na taj način ostvarila obilježja terećenog prekršaja za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.
9. Prilikom odlučivanja o kazni, okrivljenici je uzeta u obzir težina prekršaja, sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl.36 st.2 Prekršajnog zakona, kao olakotne okolnosti ranija nekažnjavanost, njeno slabo imovno stanje dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, zbog čega je Sud okrivljenici ublažio minimalnu novčanu kaznu propisanu novčanu kaznu, smatrajući da se opravdano može očekivati da okrivljenik ubuduće neće činiti ovakve ili slične prekršaje.
10. Izreka o troškovima postupka temelji se na propisu čl.139 st.3, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka u iznosu od 30,00 eura.
U Čakovcu, 22. studenog 2024.
Zapisničarka
Sutkinja
Elena Sirc
Maja Moharić
Uputa o pravu na žalbu: Temeljem čl.194 st.2 Prekršajnog zakona protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude, žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenica,
2. Tužitelj,
3. Za spis,
4. Za izvršenje.
