Broj: Ppž-9346/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene političke stranke – Stranke umirovljenika, zbog prekršaja iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/2008., 12572011., 20/2012., 138/2012. i 69/2017.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici, protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini od 10. kolovoza 2022., broj: 9 Pp - 806/2022-5, u sjednici vijeća održanoj 22. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici od 10. kolovoza 2022., broj: 9 Pp - 806/2022-5, na temelju članka 182. točke 1. U svezi sa člankom 24.a Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljena politička stranka Stranka umirovljenika, oslobođena je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinila prekršaj iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.
2.Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.Žalba je osnovana.
4. Osnovano tužitelj ističe da je analiza i ocjena dokaza od strane prvostupanjskog suda pogrešna.
4.1.Naime, odredbom članka 12. stavak 1., 2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, propisano je;
„(1) Provođenjem posebnih mjera promicat će se ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske.
(2) U svrhu ostvarivanja cilja iz stavka 1. ovoga članka uvodit će se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena.
(3) Osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. ovoga članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.“.
4.2.Potrebno je istaknuti i odredbu članka 4. Zakona o ravnopravnosti spolova, kojom je propisano:
„Odredbe ovoga Zakona ne smiju se tumačiti niti primjenjivati na način koji bi ograničio ili umanjio sadržaj jamstava o ravnopravnosti spolova koja izviru iz općih pravila međunarodnog prava, pravne stečevine Europske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Ugovorima Ujedinjenih naroda o građanskim i političkim pravima odnosno ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.“.
4.3.Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe na koje osnovano ukazuje i tužitelj u svojim žalbenim navodima, jasno je da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se radi o beznačajnoj i čisto formalnoj podzastupljenosti ženskog spola na Kandidacijskoj listi za lokalne izbore, jer se radi o minornom postotku od 1,54 % koji je nedostajao da bi zastupljenost žena na listi bila 40%. Osim toga, nisu jasni razlozi prvostupanjskog suda kada ističe da je prilikom donošenja odluke vodio računa i o zanimljivoj matematičkoj argumentaciji obrane. Naime, u tom smislu obrana okrivljene političke stranke – Stranke umirovljenika u kojoj navodi da je postignuta ravnopravnost spolova u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova jer se radilo o listi od 13 kandidata/kandidatkinja u kojoj je bilo 5 žena, a 40% od 13 je 5,2 pa da se prema temeljnoj matematici iz osnovne škole decimalni brojevi zaokružuju na cijele brojeve tako da se 5,2 zaokružuje na 5, potpuno je promašena i takvoj matematičkoj argumentaciji u konkretnom slučaju nema mjesta niti može biti temelj za donošenje odluke o prekršajnoj odgovornosti okrivljene političke stranke. Naime, u konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da je na kandidacijskoj listi okrivljene političke stranke – Stranke umirovljenika ostvarena osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu članka 12. stavak 3. Zakona o ravnopravnosti spolova jer je zastupljenost jednog spola (ženskog) u konkretnom slučaju bila niža od 40 %, odnosno iznosila je 38,46 %, budući da je od ukupno 13 kandidata/tkinja na listi kandidata za izbor članova gradskog vijeća Grada Orahovice bilo samo 5 žena pa se očigledno ne radi o čisto formalnoj podzastupljenosti ženskog spola, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.
5.Nadalje, u pravu je tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio institut beznačajnog djela, posebno imajući u vidu zaštićeno dobro.
5.1.Naime, odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona propisano; „Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.“.
5.2.Imajući u vidu citiranu odredbu, ističe se da je za zaključak da se radi o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno ostvarenje kumulativno dva elementa: neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom (objektivni element) i odsustvo potrebe za kažnjavanjem počinitelja (subjektivni element).
5.3.Iako iz obrazloženja pobijane presude nije jasno na temelju kojih činjenica je prvostupanjski sud našao kumulativno ispunjenje objektivnog i subjektivnog elementa kao uvjeta za zaključak da se radi o beznačajnosti nekog djela. U tom smislu, prvostupanjskom sudu se ukazuje da su zaštita ravnopravnosti te ujedno zabrana diskriminacije spolova propisane kao najviše zaštićene vrednote propisane odredbom članka 3. Ustava republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010. i 5/2014.) kao i odredbom članka 14.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Međunarodni ugovori“ broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 1372003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010.), zbog čega je okrivljena politička stranka – Stranka umirovljenika u konkretnom slučaju bila dužna osigurati i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se na konkretnoj kandidacijskoj listi za članove Gradskog vijeća grada Orahovice osigurao dovoljan broj kandidata i ženskih osoba radi ostvarenja načela ravnopravnosti spolova, posebice vodeći računa kako se radi o funkcijama zastupnika za članove predstavničkih tijela jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojim se političkim funkcijama odlučuje o značajnim pitanjima za građane lokalne jedinice, te u tom smislu žalbeni navodi okrivljene ne mogu umanjiti njemu prekršajnu odgovornost te ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja. U tom smislu, u konkretnom slučaju, nije ispunjen objektivni element beznačajnosti djela odnosno neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom.
6.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti i u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
7.Slijedom svega navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 22. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenu političku stranku i tužitelja.
