Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-11583/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv „Hrnjak gradnja“ j.d.o.o. i ĐB zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), iz članka 172. stavka 2. točke 4. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i iz članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13 i 137/13, 98/19, 33/23) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku pod klasom: 116-02/24-01/1417, Ur.broj: 443-02-03-21-24-5 od 15. travnja 2024., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene dana 19. studenog 2024., na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 22. studenog 2024., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
1. okrivljena pravna osoba: HRNJAK GRADNJA j.d.o.o. za graditeljstvo i usluge sa sjedištem u [adresa]., MBS: 110130654, OIB: 96108077319, žiro račun otvoren kod Erste & Steiermarkische bank d.d., dva zaposlenika, nekažnjavana,
2. okrivljena odgovorna osoba ĐB, sin Đ i J, dj. N, rođ. **.**.1974. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], osnovna škola, zidar, zaposlen kao direktor pravne osobe, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac troje odrasle djece, nekažnjavan,,
k r i v i s u
a) što su kao poslodavac i njegova odgovorna osoba 12. ožujka 2024. na adaptivnom gradilištu stambenog objekta u [adresa], na pripremnim građevinskim radovima zaposlili radnika JB iz [adresa], rođ. **.**.1980. i radnika NB, iz [adresa]
41. Pp G-207/2020-5
cesta 17, rođ. **.**.1970., bez da su prethodno s istim radnicima sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju su radnicima prethodno morali izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nisu izvršili,
čime je poslodavac dana 12. ožujka 2024. počinio prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. i stavku 2. istog Zakona, b) što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba 12. ožujka 2024. na adaptivnom gradilištu stambenog objekta u [adresa], na pripremnim građevinskim radovima zaposlili radnika JB iz [adresa], rođ. **.**.1980. i radnika NB, iz [adresa], rođ. **.**.1970., a da iste radnike nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njihovog rada nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Kninu, Fra Andrije Resice 2,
dakle, radnike nisu prijavili na mirovinsko osiguranje te
što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba dana 01. rujna 2023. u [adresa], na poslovima člana uprave i poslovima KV građevinskog radnika zaposlili ĐB iz [adresa], rođ. **.**.1974., pri čemu nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Kninu, ulica Fra Andrije Resice 2, istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njegovog rada, već naknadno dana 20. rujna 2023. i
što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba dana 01. studenog 2023. u [adresa], na poslovima pomoćnog armirača zaposlili radnika CB iz [adresa], rođ. **.**.1988., pri čemu nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Kninu, ulica Fra Andrije Resice 2, istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njegovog rada, već naknadno dana 10. studenog 2023., dakle, što su radnike prijavili na mirovinsko osiguranje nakon isteka propisanog roka,
čime je poslodavac u odnosu na radnike JB i NB dana **.**.2024., u odnosu na radnika ĐB dana **.**.2023., a u odnosu na radnika CB **.**.2023. počinio prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2., kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
c) što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba 12. ožujka 2024. na adaptivnom gradilištu stambenog objekta u [adresa], na pripremnim građevinskim radovima zaposlili radnika JB iz [adresa], rođ. **.**.1980. i radnika NB, iz [adresa], rođ. **.**.1970., a da iste radnike nisu do dana 20. ožujka 2024. podnijeli prijave na obvezno zdravstveno osiguranje nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u Kninu, D. Šimunovića 4,
dakle, za radnike nisu podnijeli prijave na obvezno zdravstveno osiguranje te što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba dana 01. rujna 2023. u [adresa], na poslovima člana uprave i poslovima KV građevinskog radnika zaposlili ĐB iz [adresa], rođ. **.**.1974., pri čemu za navedenog radnika nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u Kninu, D. Šimunovića 4, nisu do dana 11. rujna 2023. podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje i
41. Pp G-207/2020-5
što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba dana 01. studenog 2023. u [adresa], na poslovima pomoćnog armirača zaposlili radnika CB iz [adresa], rođ. **.**.1988., pri čemu nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u Kninu, D. Šimunovića 4, za istog radnika nisu do dana 09. studenog 2023. podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
dakle, što nisu u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
čime je poslodavac u odnosu na radnike JB i NB dana **.**.2024., u odnosu na radnika ĐB dana **.**.2023. te u odnosu na radnika CB dana **.**.2023. počinio prekršaj iz članka 120. stavka 4., kažnjiv po članku 150. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
pa im se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. i točke 2. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j u
poslodavcu - pravnoj osobi:
za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset) za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 600,00 eura (šesto)
za prekršaj pod c) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset)
odgovornoj osobi poslodavca:
za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo)
za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura (dvjesto)
za prekršaj pod c) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo)
Temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se
i z r i č u
prvookrivljenoj pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.680,00
EURA (dvije tisuće šesto osamdeset)
drugookrivljenoj odgovornoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 EURA (osamsto)
Okrivljenici su dužni novčane kazne platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom iste naplatiti prisilno.
Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine (2/3) izrečenih novčanih kazni u ostavljenom roku smatrat će se da su ih platili u cijelosti.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužni su okrivljenici platiti iznos od po 50,00 eura (pedeset), u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
41. Pp G-207/2020-5
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih i pravno označenih kao u izreci ovog prekršajnog naloga.
2. Na zakazanu glavnu raspravu pristupio je ĐB, jedini član uprave pravne osobe, pa je kao takav dao obranu u svojstvu njezinog predstavnika i kao odgovorna osoba.
3. Očitujući se o optužnom prijedlogu i prekršajima koji im se stavljaju na teret izjavio je da se smatra krivim, navodeći nadalje u obrani istina je da su dana 12. ožujka 2024. na adaptivnom gradilištu stambenog objekta u [adresa]. na pripremnim građevinskim poslovima za njegovu firmu radili GB i NB s kojima još nije bio sklopio ugovor o radu u pisanom obliku niti im izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, i to iz razloga što su mu oni samo došli pomoći iskrcati oplate za adaptaciju kamene kuće, za koje radove ga je angažirao ČB. Toga dana navedeni radnici da nisu bili osigurani ni mirovinski ni zdravstveno. On i njegov sin CB da također nisu bili pravovremeno prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nego naknadno 20. rujna 2023. odnosno 10. studenog 2023. Također je rekao da radnike JB i NB nije ni namjeravao zaposliti, jer su mu samo pomogli istovariti oplate. Zamolio je da se pri odlučivanju uvaži to što doista nije imao namjeru zaposliti radnike "na crno" te što do sada nije kažnjavan za bilo kakve prekršaje.
4. U dokaznom postupku pročitani su dopis Državnog inspektorata, Ispostave u Kninu od 19. ožujka 2024. poslan Ispostavi u Šibeniku kojim se ustupa predmet Hrnjak gradanja j.d.o.o. zbog postupanja iz nadležnosti primjene propisa vezanih uz radne odnose, zapisnik obavljenog inspekcijskog nadzora od 12. ožujka 2024. sastavljen na privatnom gradilištu obiteljske kuće [adresa]. u predmetu nadzora primjene propisa iz područja zaštite na radu, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15. ožujka 2024. obavljan u uredu inspektora rada u [adresa] vezano uz zaštitu na radu, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 11. travnja 2024. o obavljenom inspekcijskom nadzoru u uredu inspektora rada u Šibeniku u predmetu nadzora primjene propisa o radu kod poslodavca Hrnjak gradnja j.d.o.o. (osim izdvojenog dijela), obrasci eM-1P - prijave o početku osiguranja osiguranika ĐB kao člana uprave trgovačkog društva i CB kao pomoćnog građevinskog radnika, obavijest iz članka 109a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljenicima te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine pravna i odgovorna osoba nisu prethodno kažnjavani.
5. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog pojedinačno te u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje su u korist okrivljenika, kao i one koje ih terete, pri čemu nije vezan ili ograničen nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno je utvrđeno da su pravna osoba kao poslodavac i njegova odgovorna osoba počinili prekršaje opisane i pravno označene kao u izreci ove presude.
6. Članak 10. Zakona o radu propisuje:
(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni
41. Pp G-207/2020-5
odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.
Članak 14. Zakona o radu propisuje:
(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.
(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. (4) Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
(5) Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
7. U članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
8. Članak 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
9. S obzirom na citirane odredbe Zakona te na činjenicu da se ĐB kao predstavnik okrivljene pravne osobe i kao odgovorna osoba očitovao krivim za prekršaje za koje se terete i u vezi s kojima je detaljno ispitan, a njegovo priznanje sukladno je dokazima u spisu, trebalo ih je proglasiti krivima i obrazložiti odluku o prekršajnopravnim sankcijama i drugim mjerama, sve na temelju odredbi članka 171.a Prekršajnog zakona.
10. Za prekršaj pod a) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 920,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj pod b) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 130,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj pod c) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 1.060,00 do 1.990,00 eura.
11. Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da one po svojoj vrsti i mjeri budu primjerene osobi okrivljenika, težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti sud cijenio to što je ĐB priznao prekršaje i smatra se krivim za njihovo počinjenje, navode njegove obrane o okolnostima pod kojima je došlo do njihova počinjenja, što prekršajima nisu izazvane izrazito teške štetne posljedice te što u zadnje tri godine ni on ni njegova firma nisu prekršajno osuđivani. Kako osim samih obilježja počinjenih prekršaja nije bilo drugih posebno otegotnih okolnosti, sud je na temelju članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona pravnoj osobi za svaki prekršaj utvrdio maksimalno ublažene novčane kazne, a odgovornoj osobi na temelju članka 37. stavak 3. točke 1. istog Zakona novčane kazne bliže propisanim zakonskim minimumima, nakon čega im je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupne novčane kazne koje se u konkretnom slučaju čine adekvatnim težini počinjenih prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te je za vjerovati da će se takvim kaznama, koje realno
41. Pp G-207/2020-5
nisu toliko male, osobito novčana kazna izrečena okrivljenoj pravnoj osobi, postići propisane svrhe kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno utjecati na okrivljenika i sve ostale da poštuju propise pri zapošljavanju ili angažiranju radnika za obavljanje njihovih registriranih djelatnosti, kao i ostale zakonske i podzakonske propise Republike Hrvatske.
12. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečene novčane kazne smatrat će se u cijelosti plaćenima ukoliko okrivljenici u ostavljenom roku plate dvije trećine izrečenih kazni.
13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka. Sud je pritom uzeo u obzir broj poduzetih radnja u postupku (jedno ročište), to da je ĐB priznao prekršaje na koji način je olakšao vođenje ovog postupka i time skratio njegovo trajanje, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 22. studenog 2024.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i drugim mjerama (članak 194. stavak 2. Prekršajnog zakona)
Dostaviti
- okrivljenicima
- ovlaštenom tužitelju
- ovdje
