Broj: Ppž-7026/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. LŽ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-4365/2021-4. od 27. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 22. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e :
I.U povodu žalbe tužitelja policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se okr. LŽ oslobađa optužbe zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., i 114/22. dalje: PZ).
II. U ostalom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
III. Uslijed odluke pod t. I. izreke, žalba tužitelja je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. LŽ na temelju čl. 182. t. 3. PZ-a oslobođena je optužbe zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj, pobijajući presudu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava s prijedlogom da se žalba usvoji.
3. Žalba tužitelja je bespredmetna.
4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ-a jer djelo za koje je okr. LŽ oslobođena optužbe (iz drugih razloga), činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.
5. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da nije dokazano da bi okr. LŽ počinila prekršaj za koji se tereti te je istu oslobodio optužbe u nedostatku dokaza na temelju čl. 182. t. 3. PZ-a, dok iz izreke pobijane presude proizlazi da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret, uopće nije prekršaj. Naime, opisano vikanje koje je okrivljenici stavljeno na teret, dogodilo se „na terasi obiteljske kuće“. Međutim, ovako opisano mjesto počinjenja kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
5.1. Prema stavu ovog suda izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom javnom mjestu, ali nije opisano da je radnja okrivljenika bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu.
5.2. Slijedom navedenog, reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu (dvorišta, terase, kuće, stanovi...) predstavlja jednu od odlučnih činjenica prekršaja iz navedene odredbe koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu izreke presude (jednako kao i u činjeničnom opisu optužnog prijedloga). Budući da se u izreci pobijane presude (kao i u optužbi), u činjeničnom opisu, ne naznačuje da se okrivljeničino vikanje moglo čuti s neograničeno otvorenog javnog mjesta (javne ceste ili puta i sl.), činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
5.3. Stoga, djelo za koje je okr. LŽ oslobođena optužbe, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (i optužnom prijedlogu) po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, u povodu žalbe tužitelja, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na način da je okrivljenicu za predmetno djelo oslobodio optužbe, ali na temelju čl. 182. t. 1. PZ-a, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude, a ne zbog nedostatka dokaza (čl. 182. t. 3. PZ-a) kako je to pogrešno naveo prvostupanjski sud, te je žalba tužitelja uslijed ove odluke, bespredmetna.
6. U ostalom dijelu (odluci o troškovima prekršajnog postupka), prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
7. Zbog navedenog, na temelju članka 207. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 22. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
