Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-383/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R I J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ĆZ iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nedjeljku Dujmoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Dujmović i partneri iz Zagreba, protiv protustranke FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Željku Matijeviću, odvjetniku iz Rijeke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1-123/2021-20 od 7. prosinca 2022., dana 21. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1-123/2021-20 od 7. prosinca 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.
Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1-123/2021-20 od 7. prosinca 2022. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke te se u tom dijelu predmet vraća na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
Obrazloženje
1. Pobijanim rešenjem je pod točkom I. izreke je odlučeno o civilnoj diobi suvlasničke zajednice nekretnina pobliže navedenim u toj točki izreke, razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.
Pod točkom II. izreke je naloženo protustranci da nadoknadi predlagatelju trošak u visini 2.487,00 kn / 330,08 eura.
2. Na navedeno rješenje žalbu podnosi protustranka zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 354. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) te predlažu da sud drugog stupnja preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu osporavaju se žalbeni navodi protivnice osiguranja te se predlaže žalba odbiti.
4. Žalba je neosnovana.
5. Razvrgnuće suvlasničke zajednice je postupak kojim se raskida zajedničko vlasništvo nad nekretninom ili drugom imovinom koju dijele suvlasnici. U ovom slučaju, razvrgnuće suvlasničke zajednice odnosi se na diobu zajedničkog stana između predlagatelja osiguranja i protustranke.
6. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava, te na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
7. Iz sadržaja spisa proizlazi da je predlagatelj u predmetnom vanparničnom postupku zatražio da se izvrši razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.
8. Tijekom postupka je utvrđeno:
- da su stranke zemljišnoknjižni suvlasnici i to svaki u ½ dijela temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj O-675/19 od 24. veljače 2020. koje je doneseno iza pok. SZ, djeda predlagatelja i ova protustranke
- da se nekretnina ne može podijeliti geometrijski i da vrijednost nekretnine iznosi 748.000,00 kn (108700,48 eura).
9. Slijedom navedenih utvrđenja i primjenom odredbe čl. 47. st. 1. i čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) prvostupanjski sud donosi pobijanu prvostupanjsku odluku o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
10. Žaliteljica u žalbi kao i tijekom postupka tvrdi da je sporan omjer suvlasničkih dijelova jer da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. Navedeno iz razloga jer supruga ostavitelja LZ, sada pokojna, ima na ime bračne stečevine 3/6 dijela nekretnine, a po nasljeđivanju iza pok. Svetozara Mitića 1/3) te da je svojim dijelom raspolagala u korist ovdje protutstranke temeljem ugovora o darovanju. Slijedom navedenog da njoj pripada 5/6 dijela nekretnine koja je predmet razvrgnuća.
11. Navedeni prigovor je pravilno otklonio prvostupanjski sud navodeći da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prema odredbi čl. 232. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku, dakle i protustranku koja je sudjelovala u ostavinskom postupku iza svog oca pok. SZ, a ista iako je bila upućena u parnicu nije priložila dokaz o pokrenutoj parnici odnosno da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu pok. SZ i pok. LZ.
12. Pored navedenog valja reći niti tvrdi niti dokazuje da je ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. SZ njegova supruga LZ, koja ga je nadživjela, postavila zahtjev za izdvajanje ½ dijela nekretnine, u naravi stana, na ime bračne stečevine niti protustranka tvrdi i dokazuje da je sada pok. LZ za života podnijela tužbu za utvrđenje bračne stečevine kako bi se utvrdio način i visina doprinosa nje kao supruge u stjecanju zajedničke imovine. U tim okolnostima činjenica da je LZ, unatoč navedenom, ugovorom o darovanju raspolagala jednim dijelom nekretnine, a koja je bila u zemljišnoj knjizi upisana kao isključivo vlasništvo ostavitelja SZ, bez utjecaja na suvlasnički omjer stranaka u predmetnom postupku. Posljedično navedenom je bez utjecaja i žalbena tvrdnja protustranke da je u tijeku ostavinski postupak iza pok. LZ u kojem je kao njena ostavina, kao bračna stečevina, navedena nekretnina koja je predmet ovog postupka. Naime, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, odluka u tom ostavinskom postupku ne predstavlja prethodno pitanje o opsegu suvlasništva na nekretnini koja je predmetom razvrgnuća u ovom postupku, pored činjenice da nema dokaza o tome da bi LZ, u ostavinskom postupku iza svog supruga SZ koji je u trenutku smrti bio upisan kao isključivi vlasnik nekretnine, postavila zahtjev za izdvajanje ½ dijela nekretnine na ime bračne stečevine niti se tvrdi i dokazuje da je sada pok. LZ za života podnijela tužbu za utvrđenje bračne stečevine kako bi se utvrdio način i visina doprinosa nje kao supruge u stjecanju zajedničke imovine, a kako je to već ranije rečeno.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove odluke temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP.
14. O troškovima postupka prvostupanjski sud je odlučio primjenom odredbe čl. 54. ZV.
15. Člankom 54. ZV, propisano je da troškove razvrgnuća snose sudionici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako Zakon ili njihov sporazum određuje drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o sudskom izvanparničnom postupku gdje je u paragrafu 20. st. 1. propisano da, ukoliko u tom zakonu nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden dok stavak. 2. istog paragrafa propisuje da, ako u smislu navedenog 1. st. više lica imaju da snose troškove, oni odgovaraju za troškove solidarno, pa kako je temeljno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, pa tako trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, time da nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi i troškovi očevida i vještačenja.
16. Prvostupanjski sud je utvrdio da se troškovi postupka odnose za očevid i vještačenje te da ukupno iznose 4.973,80 kn te je naložio protustranci nadoknaditi 2.487,00 kn/330,08 eura, razmjerno njenom suvlasničkom dijelu u omjeru od ½ dijela nekretnine ne dajući razloge o tome od kakvog je utjecaja na tu odluku činjenica da je protustranci odobrena besplatna pravna pomoć kojom je oslobođena plaćanja troškova sudskog postupka u omjeru od 80% osnovice.
17. Zbog navedenog propusta prvostupanjskog suda se pobijana odluka u dijelu odluke o troškovima ne može ispitati, te je slijedom navedenog valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja, a primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP.
U Zagrebu 21. studenog 2024.
Sutkinja:
Gabriela Topić Kordej
