Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli-Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj: Kž–53/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Gabrijele Marčeta Ferić, kao predsjednice vijeća te suca Zdravka Garića i Dolores Peruško, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vlatke Turčinov kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog BD, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona („ Narodne novine“ broj: 125/11 i 144/12,– ispravak i 101/17 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, od 21. studenog 2022., broj 1 K-103/2022-90, u sjednici održanoj 21. studenog 2024.,

    p r e s u d i o  j e :

    Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom donesenom u ponovljenom postupku optuženi BD je, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („ Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11., 91/12 - odluka Ustavnog suda 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje u tekstu: ZKP/08)., oslobođen od optužbe za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. odlučeno je da troškovi postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Žalbu protiv te presude podnio je državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ta presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu podnio je optuženi BD, putem branitelja Krunoslava Vuljka iz OD Vuljak & Vuljak iz Koprivnice, u kojem je predložio da se ta žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda uz molbu da se branitelja optuženika pozove na sjednicu vijeća drugostupanjskog suda.

    4. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, dostavljen na razgledavanje Županijskom državnom odvjetništvu u Puli - Pola te je isti vraćen u roku.

    5. Na temelju članka 475. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine„ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; koji se sada primjenjuje - dalje u tekstu: ZKP), o sjednici drugostupanjskog vijeća izvješteni su optuženik i njegov branitelj jer su to zahtijevali, te državni odvjetnik. Na sjednicu nisu pristupili uredno izvješteni optuženik i njegov branitelj Krunoslav Vuljak, odvjetnik iz Koprivnice, koji su obavijestili sud da sjednici neće prisustvovati, te državni odvjetnik, pa je sjednica održana u njihovoj odsutnosti na temelju članka 475. stavka 3. ZKP-a.

    6. Žalba nije osnovana.

    7. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik ukazuje na dosljedan iskaz oštećenice CD, koja je uporno u tijeku postupka tvrdila da joj je optuženik BD uputio inkriminirane riječi prijetećeg karaktera te da taj iskaz oštećenice povezan s nalazom i mišljenjem vještakinje psihijatrice dr. Štefice Deuš, iz kojeg proizlazi kako optuženik kao osoba niskog frustrativnog praga emocionalno doživljava oštećenicu CD te kada ju vidi da joj se ima potrebu obraćati u smislu izražavanja negodovanja, zbog čega ne isključuje mogućnost da joj u tim prigodama i prijeti, osim što govori u prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenice, ukazuje i na optuženikovu kaznenu odgovornost za inkriminirani događaj. Osim toga ukazuje i kako svjedok DD nema saznanja o inkriminiranom događaju, dok se iskaz majke optuženika SD, imajući u vidu da je kao navodni neposredni svjedok tek naknadno predložena od strane optuženika i da je bliskom srodstvu s njime, ne može prihvatiti kao vjerodostojan.

    8. Žalitelj je u pravu da je oštećenica CD iskazivala u nekoliko navrata i da je bila dosljedna u navodu da joj je optuženik BD zaprijetio na inkriminirani način. Međutim, kako to osnovano uočava prvostupanjski sud, opis svih okolnosti odnosa između ove oštećenice i optuženika kao i samog inkriminiranog događaja ozbiljno dovodi u sumnju vjerodostojnost iskaza oštećenice slijedom čega osnovano prvostupanjski sud nije mogao temeljiti osuđujuću presudu na takvom iskazu.

    8.1. Tako oštećenica CD u svom iskazu navodi kako je upravo zbog dugogodišnjeg neprimjerenog i protupravnog ponašanja optuženika prema njoj i članovima njezine obitelji po dvorištu imala postavljene kamere te kako snimke kamera ostaju sačuvane dva tjedna, nakon čega se sadržaj istih briše, ali unatoč tome što je inkriminirani događaj odmah prijavila policiji te snimke nadzornih kamera ne spominje policiji, a sve, kako u svom iskazu navodi, zbog straha uslijed kojeg kritične prigode nije znala niti kako se zove kada je došla policija i uslijed kojeg se uopće nije sjetila reći policiji da posjeduje instalirane kamere te kako se preko tih kamera sve može vidjeti, pa očito i optuženikovo inkriminirano ponašanje. Ovi navodi oštećenice su neživotni i uslijed toga potpuno neprihvatljivi. To stoga što ova oštećenica tvrdi da su kamere postavljene upravo zbog neprimjerenog i protupravnog ponašanja optuženika prema njoj i članovima njezine obitelji i kako su mogle snimiti i sam inkriminirani događaj, te snimke sa sadržajem optuženikovog inkriminiranog ponašanja, ne samo da ne spominje policiji koji po njezinoj dojavi interveniraju i uhićuju optuženika, nego ih policiji ne predaje kritične prigode, a niti u okviru dva tjedna od inkriminiranog događaja kroz koje snimke nadzornih kamera, prema njezinim navodima, ostaju sačuvane, unatoč tom što je optuženik po djelatnicima policije istog inkriminiranog dana 9. siječnja 2019., lišen slobode te nastavno istražno zatvoren sve do 8. svibnja 2019. Ako je oštećenica kritičnog dana bila u strahu od optuženikovog ponašanja, onda po objektivnom životnom zaključivanju i rezoniranju nema razloga za strah od optuženikovog ponašanja i reakcije nakon podnošenja kaznene prijave protiv njega nakon intervencije policije i nakon uhićenja te pritvaranja u trajanju svakako duljem od dva tjedna i stoga razloga za nedostavljanje policiji snimki nadzornih kamera.

    8.2. S pravom je sud prvog stupnja zaključio kako se u prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenice CD, i općenito na štetu optuženika, ne može cijeniti nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrijske struke iz kojeg proizlazi mogućnost da optuženik u susretima s oštećenicom neprimjereno reagira, pa čak i da joj uputi riječ prijetećeg sadržaja jer to nužno ne mora značiti da će se to i dogoditi, a pogotovo i da se dogodilo inkriminirane prigode. Tome u prilog govori i iskaz svjedoka DD koji je potvrdio da je optuženik kritične prigode došao kod njega i da je dolazeći do njegove kuće morao proći pored kuće oštećenice CD, ali i da je došavši do njega izgledao uobičajeno i da uopće nije spominjao oštećenicu CD, što bi bile životno neočekivano s obzirom na optuženikove crte ličnosti i psihički profil, utvrđeni psihijatrijskim vještačenjem. U svakom slučaju zaključak vještakinje psihijatrice dr. Štefice Deuš nije dokaz koji bi opravdavao zaključak da je iskaz oštećenice CD vjerodostojan ili da optuženik kao osoba niskog frustrativnog praga emocionalno doživljava oštećenicu CD i da je upravo zbog toga poduzeo inkriminiranu mu protupravnu radnju, kako se to sugerira u žalbi državnog odvjetnika. Taj zaključak vještakinje bio bi indikativan samo u slučaju da je iskaz oštećenice sam po sebi i u povezanosti s drugim dokazima prihvaćen kao vjerodostojan. Ovako se samo radi o pretpostavci državnog odvjetnika.

    9. S obzirom da nitko drugi nije prisustvovao događaju koji je optuženiku inkriminiran na temelju iskaza oštećenice CD, pa tako nitko nije mogao potvrditi njezine navode o inkriminiranom ponašanju optuženika te kako iz iskaza svjedokinje SD u bitnom proizlazi da je optuženik u kritično vrijeme pošao prema kući DD i da ona nije uočila da bi optuženik zastao ispred kuće oštećenice koja je udaljena deset metara od mjesta gdje se ona kritične prigode nalazila te samim time i da optuženik oštećenici nije upućivao nikakve riječi, što je sasvim moguće i nije nezamisliva situacija obzirom da su oštećenica i ova svjedokinja praktički susjedi, sud je u dvojbi osnovano donio oslobađajuću presudu.

    10. Imajući u vidu sve navedeno, nema se što prigovoriti analizi i ocjeni personalnih dokaza, a drugostupanjski sud nalazi da je adekvatna pažnja poklonjena i činjenici da optuženik prilikom prvog ispitivanja kao mogućeg svjedoka nije spomenuo ND koja se tek naknadno pojavila kao očevidac, čemu treba dodati životnu logičnost i prihvatljivost njezinog iskaza koji državni odvjetnik žalbenim navodima nije doveo u pitanje.

    11. Državni odvjetnik žalbom, u kojoj se traži preocjena zaključka prvostupanjskog suda o ocjeni vjerodostojnosti iskaza oštećenice, pa i iskaza svjedokinje SD, nije s uspjehom doveo u sumnju stav iz pobijane presude da, s obzirom na uvjerljivu i konzistentnu obranu optuženog BD, nasuprot iskazu oštećenice CD, nema dovoljno dokaza za donošenje drugačije presude od one koju je donio prvostupanjski sud.

    12. Iz navedenih razloga, kao i onih iz pobijane presude, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, žalitelja upućuje na iste da se ne bi nepotrebno ponavljalo, nije prihvaćena žalba državnog odvjetnika.

    13. S obzirom na navedeno, na temelju članka 482. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci.

    U Puli – Pola 21. studenog 2024.

    Predsjednica vijeća:

    Gabrijela Marčeta Ferić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.