Poslovni broj: Usž-3156/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZV iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Ljiljana Maraviš-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Branimira 5, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove, Zagreb, Dubrava 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, u predmetu radi izvlaštenja, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-719/2023 od 29. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 21. studenoga 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-719/2023 od 29. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje privremenog rješenja tuženika, klasa: UP/I-943-04/21-12/96, urbroj: 251-04-01/051-22-8 od 27. svibnja 2022. te je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora. Rješenjem tuženika utvrđen je interes RH i prihvaćen prijedlog Grada Zagreba radi potpunog izvlaštenja nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dr. u vlasništvu tužitelja radi izgradnje produžene Branimirove ulice u Sesvetama s komunalnom infrastrukturom i izgradnja novog mosta preko potoka Čučerska rijeka te je utvrđeno da je zainteresirana osoba tužitelju isplatila za navedene nekretnine iznos od 356.535,00 kn i određeno je da će se ovo privremeno rješenje ukinuti i donijeti rješenje o izvlaštenju nakon izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa naknade.

2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu zbog povrede odredbi Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, odredbi Ustava RH, povrede pravila sudskog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o trošku. Navodi da prvostupanjski sud nije ocijenio sve relevantne činjenice ovog spora niti se bavio pitanjima bitnim za konkretan slučaj već je odbio tužbeni zahtjev pozivom na zakonske odredbe i sadržaj osporenog rješenja. Smatra da je time povrijeđeno pravo tužitelja na pristup sudu i pravo na pošteno suđenje. Obrazlaže ustavne i konvencijske odredbe kojima se jamči pravo vlasništva te se poziva na stajalište Europskog suda za ljudska prava u kojima je taj sud izrazio stajalište prema kojem se kod izvlaštenja mora postići poštena ravnoteža između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje vlasništva pri čemu odsustvo naknade za izvlaštenu nekretninu u iznosu koji nije razumno povezan s vrijednošću nekretnine redovno predstavlja nerazmjerno miješanje države koje se sa aspekta članka 1. Protokola 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne može opravdati. Navodi da je Grad Zagreb stupio u posjed predmetne nekretnine i započeo s radovima i prije pravomoćnosti rješenja čime je tuženik nastavio sa zadiranjem u pravo tužitelja na mirno uživanje vlasništva. Ukazuje na dugotrajnost ovog postupka i neizvjesnost daljnjeg trajanja kao i pitanje pravičnog obeštećenja od strane predlagatelja izvlaštenja kraj činjenice da se predlagatelj već upisao u zemljišnu knjigu kao vlasnik predmetne nekretnine i stupio u posjed iako tužitelju isplaćena naknada nije u iznosu koji je razumno povezan s iznosom tržišne vrijednosti nekretnine. Obrazlaže razloge zbog kojih smatra utvrđenim kako iznos naknade određen procjembenim elaboratom ne odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine te se ne može smatrati pravičnom naknadom za izvlaštene nekretnine zbog čega smatra da nije bilo osnove za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju. Također ukazuje na nejednako postupanje zainteresirane osobe prema tužitelju u odnosu na vlasnike nekretnina koje se nalaze na predmetnoj trasi prometnice u izgradnji te obrazlaže pravo na pravično suđenje u svim aspektima ovog prava u smislu odredbe članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže da Sud žalbu usvoji, poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev te potražuje trošak upravnog spora uvećan za trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 eura kao i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 66,36 eura.

3. Tuženik i zainteresirana osoba iako uredno pozvani nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem su se u konkretnom slučaju ispunile zakonom propisane pretpostavke za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju u smislu odredbe članka 36.a. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14., 69/17., 98/19.).

6. Tužitelj je tijekom prvostupanjskog spora isticao prigovore radi kojih smatra da utvrđena naknada povrjeđuje njegovo ustavno jamstvo prava vlasništva i prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ove prigovore prvostupanjski sud odbio je uz obrazloženje prema kojem će se o konačnom iznosu naknade odlučivati u daljnjem postupku izvlaštenja, a također je odbio i prigovor tužitelja koji se odnosi na dugotrajnost postupka jer ovi prigovori nisu niti mogu biti od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

7. Žalbenim razlozima tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost presude prvostupanjskog suda. Naime, privremeno rješenje o izvlaštenju temeljem odredbe članka 36.a. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, donosi se upravo u situaciji kao što je predmetna, odnosno u situaciji kada se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom. Privremeno rješenje donosi se kada je utvrđen interes za izvlaštenje, te se ovim rješenjem nalaže upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama i korisnik izvlaštenja temeljem privremenog rješenja može stupiti u posjed izvlaštene nekretnine i započeti s radovima.

8. Budući da navedena zakonska odredba izričito propisuje način utvrđivanja vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja, način stupanja u posjed i upis korisnika izvlaštenja u zemljišne knjige, tužitelj žalbenim razlozima neosnovano osporava prvostupanjsku presudu pozivom na odredbe Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojima se jamči pravo vlasništva odnosno prava na naknadu za izvlaštenu nekretninu koja je povezana sa vrijednošću nekretnina, a sve radi postizanja pravične ravnoteže između zahtjeva općeg interesa u postupcima izvlaštenja i prava pojedinca na mirno uživanje vlasništva. Kao što je navedeno u osporenom rješenju i prvostupanjskoj presudi iznos naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja razmatrat će se u postupku koji je u tijeku i u kojem će biti doneseno rješenje o izvlaštenju. Tim rješenjem o izvlaštenju ovo privremeno rješenje bit će ukinuto kako to propisuje odredba članka 36.b. stavak 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

9. Iz navedenih razloga Sud ne prihvaća prigovore tužitelja prema kojima je prvostupanjski sud u ovom upravnom sporu tužbene navode ocijenio potpuno formalistički ne ulazeći u bit tužbenih razloga, budući da se u ovom upravnom sporu niti ne može s uspjehom osporavati iznos naknade utvrđen procjembenim elaboratom već je to predmet utvrđivanja u postupku izvlaštenja.

10. Slijedom navedenog ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija zbog čega je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao pod točkom I. izreke. Budući da tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom upravnom sporu to je neosnovan i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora zbog čega je na temelju odredbe članka 79. stavka 4. istog Zakona odučeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 21. studenoga 2024.

Predsjednica vijeća

Arma Vagner Popović