1              Poslovni broj: Gž Ovr- 626/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-626/2023-2

 

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Splitu po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke  sudske savjetnice Sanje Vrgoč u pravnoj stvari ovrhovoditelja B. d.d., OIB: …V., zastupana po punomoćnicima D. G. i J. P., odvjetnicama u Z. odvjetničkog ureda D. G. i J. P. u V., protiv ovršenika I. D. B., OIB: …B. Z., i II. S. B., OIB: B. Z., oboje zastupani po punomoćniku I. D., odvjetnici u S.. I. Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1156/22-15 od 15. listopada 22., dana 18. prosinca 2023.

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se žalba ovršenika I. D. B. i II. S. B., potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1156/22-15 od 15. listopada 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog ovršenika I. D. B. i II. S. B. za odgodu ovrhe.

 

2. Protiv tog rješenja žale se ovršenici I. D. B. i II. S. B. pobijajući rješenje zbog svih razloga koje predviđa odredba čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 dalje: ZPP ), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., dalje: OZ.) s prijedlogom da se isto preinači sukladno žalbenim navodima, podredno predlažu ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.

 

3. Ovrhovoditelj se usprotivio žalbenim navodima i predložio odbiti žalbu kao neosnovanu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Ovrha u ovom postupku određena je na temelju ovršne isprave: Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 9193048536 od 28. listopada 2002. koji je solemniziran od javne bilježnice B. R. iz S. I. Z. pod brojem OU-297/2002, a radi naplate ovrhovoditeljeve novčane tražbine u iznosu od 12.839,52 EUR, kamata u iznosu od 1.859,59 EUR-a te daljnjih kamata na iznos glavnice iz vrijednosti nekretnine u suvlasništvu ovršenika I. D. B. i II. S. B., kao nasljednika M. B. i B. B.. (ranije ovršenika I. i II.).

 

6. Prvostupanjski je sud odredio predloženu ovrhu ocjenjujući da je prijedlog ovrhovoditelja u potpunosti utemeljen na ovršnoj ispravi koja predstavlja osnovu ovrhe.

 

7. Ovršenici I. i II. su predložili odgodu ovrhe, a svoj prijedlog temelje na tvrdnjama da se radi o njihovoj jedinoj nekretnini koja im predstavlja dom, te da se ovršni postupak vodi na nekretnini čija je vrijednost utvrđena u višestruko većem iznosu u odnosu na iznos tražbine čiju naplatu ovrhovoditelj zahtijeva. Obzirom da s obitelji žive u kući koja je predmet ovrhe to smatra da on i njegova obitelj bili dovedenu u vrlo tešku situaciji odnosno, pretrpjeli bi nenadoknadivu štetu.

 

8. Odredbom čl. 22. OZ-a je propisano da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako OZ-om nije drukčije određeno, dok prema čl. 23. OZ-a ovršna isprava je i ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava.

 

9. Predmetno rješenje o ovrsi doneseno je na temelju solemnizirane privatne isprave, odnosno, ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne isprave, a iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da se radi o Ugovoru o hipotekarnom kreditu sklopljenom između banke kao davatelja kredita, te prednika ovršenika I. i II. i to A. B. kao založnog dužnika i M. B. kao korisnika kredita i založnog dužnika, kojim je korisniku kredita (prednicima ovršenika I. i II. kao fizičkim osobama) odobren i stavljen na raspolaganje kredit u valuti Euro.

 

10. Radi osiguranja novčane tražbine iz tog ugovora zasnovano je dobrovoljno založno pravo na predmetnoj nekretnini pod poslovnim brojem Z-1934/2002.

 

11. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje kojim je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe ocjenjujući da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

.

12.Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 8. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

 

6. Kao što je već ranije navedeno ovršenici u prijedlogu za odgodu ističu da bi provedbom ovrhe njihova obitelj obitelj bila dovedeni u tešku situaciju, odnosno da bi pretrpjeli nenadoknadivu štetu, te da postoji očiti nerazmjer između vrijednosti nekretnine i vrijednosti tražbine. Odredbom čl. 80. b OZ-a propisano je da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini i kada glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 Eura ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri navedenom je potrebno naglasiti da je odredba čl. 80.b st. OZ u taj zakon unesena Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 73/17) koji se primjenjuje od 3. kolovoza 2017. Nadalje, odredbom čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 131/20., na snagu stupio 28. studenoga 2020.) odredba čl. 80.b st.1. OZ izmijenjena tako da je limit ovrhovoditeljeve tražbine radi ostvarenja koje se ovrha neće odrediti na ovršenikovoj nekretnini povećan na iznos od 40.000,00 kn. Čl. 80.b st.2. OZ sada je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, - je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

 

6. 1. Odredbom čl. 44. st. 1. ZIDOZ/17 propisano je da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu toga zakona dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), a samo za određene njegove odredbe (st. 2., 4. i 5. toga čl.), među kojima nije ona iz čl. 15.ZIDOZ/17, propisana je iznimka, dakle njihova primjena i na postupke pokrenute prije njegova stupanja na snagu. No, u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-231/2019-2 od 27. travnja 2022. izražen je stav da odredba čl. 15. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 73/17) primjenjuje se u svim ovršnim postupcima u kojima je nakon stupanja na snagu toga zakona, 3. kolovoza 2017., podnesen prijedlog za ovrhu na ovršenikovoj nekretnini, pa i kada se radi o prijedlogu za promjenu predmeta i sredstva ovrhe podnesenom u postupku u kojemu je prvi prijedlog za ovrhu podnesen prije 3.kolovoza 2017.

7. Naime, još od stupanja na snagu Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96) u ovršnom se postupku vodi računao zaštiti ovršenikova dostojanstva, odnosno, propisano je da se pri provedbi ovrhe pazi na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna (čl. 6. toga Zakona). To je načelo sadržano i u odredbi čl. 6. OZ koji se primjenjuje u ovom predmetu,koja glasi: "Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni."

 

7.1. No, u konkretnom slučaju ovaj se postupak ne nalazi u fazi određivanja ovrhe na nekretnini, te eventualna primjena čl. 80.b. st 2.OZ-a sama po sebi nije razlog za odgodu ovrhe. Nadalje, je potrebno naglasiti da su prednici ovršenika A. B. i M. B. čl. 7.Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 9193048536  od 28. listopada 2002. izričito dozvolili vjerovniku upis založnog prava, kao i neposrednu provedbu ovrhe. Ovršenici u ovom postupku kao nasljednici A. B. i M. B. su njihovi univerzalni pravni slijednici ranijih ovršenika, pa se ne mogu protiviti procesnoj sukcesiji i postaju procesne stranke trenutkom otvaranja nasljedstva, odnosno smrću ostavitelja. Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19; dalje:ZN), umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Nasljednik je, dakle, onaj tko je stekao nasljedno pravo, a nasljedno se pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecatelj nasljednog prava može ga se po odredbama ovoga Zakona odreći, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao (članak 4. stavak 4. ZN-a). Stjecanjem nasljednog prava osoba koja stječe to pravo postaje ostaviteljevim sveopćim pravnim slijednikom (univerzalnim sukcesorom) zbog njegove smrti (mortis causa).  Zbog navedenog neosnovani su žalbeni navodi da osobno nikad nisu dali suglasnost da se ovrha provede na predmetnoj nekretnini. Te je ista u članku 7. dana u skladu s propisima u doba sklapanja Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 9193048536  od 28. listopada 2002.

 

7.2. U žalbi se iznose tvrdnje da se radi o jedinoj nekretnini ovršenika i da će doći do povrede prava na dom, tj. da se radi o domu ovršenika. U odnosu na ove žalbene navode valja samo ponoviti da je založno pravo osnovano na predmetnoj nekretnini prije pokretanja ovršnog postupka, tj. kod zaključenja ugovora o kreditu i da ovršenik u takvoj procesnopravnoj situaciji više se ne može pozivati na okolnost da se radi o jedinoj nekretnini ovršenika.

 

8. Odredbom članka 65. stavka 1. točke 1.-8. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Iz stanja spisa, ne proizlazi da je ispunjena subjektivna pretpostavka kako to pravilno u pobijanom rješenju navodi prvostupanjski sud.

 

8.1 Žalbeni razlozi ovršenika I. i 2, u ovakvim okolnostima i u ovoj fazi postupka također ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

8.2. Slijedom navedenog je, na temelju odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, riješeno kao u izreci.

 

Split, 18. prosinca 2023.