Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

G, [adresa]

Poslovni broj: Psp-9/21-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sucu toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari 1. tužitelja GI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja RI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Denis Mišić, odvjetnik u Prelogu protiv tuženika FI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Saša Kačer, odvjetnik u Čakovcu, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 8. listopada 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika ĐI, odvjetničke vježbenice, 21. studenog 2024. objavio i

r i j e š i o j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužitelja GI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja RI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik FI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao 1. tužitelja GI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja RI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njihovom zadnjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) time što je točno neutvrđenog dana, neovlašteno ušao u posjed na dijelu predmetne nekretnine koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A-B-C-D- E-F-G-I-A površine 1604 m2, na način da je ušao poljoprivrednom mehanizacijom, potanjurao oranicu, i na tom dijelu izvršio sjetvu određenom poljoprivrednom kulturom i tako smetao posjed tužitelja, o čemu su tužitelji saznali 7. lipnja 2021. godine.

2. Nalaže se tuženiku FI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostava ranijeg posjedovnog stanja vraćanjem dijela nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-I-A površine 1604 m2, u posjed 1.tužitelja GI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja RI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana.

3. Zabranjuje se tuženiku FI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], takvo ili slično smetanje ubuduće."

II. Nalaže se 1. tužitelju GI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelju RI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku FI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 1.375,00 eura (tisuću tristo sedamdeset i pet eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 7. srpnja 2021. zaprimljena je tužba 1. i 2. tužitelja protiv tuženika radi smetanja posjeda u kojoj se navodi da su 1. tužitelj suvlasnik u 15/28 dijela, a 2. tužitelj u 5/28 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 173/B/4 oranica Zdenci od 1000 čhv, te da su mirni posjednici predmetne nekretnine koji faktičnu vlast izvršavaju na predmetnoj nekretnini u cijelosti, kao i da su istu naslijedili od majke te je obrađuju neprekinuto 40 godina. Nadalje, navodi se da kako je predmetna nekretnina identična kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji navode kako je tuženik neutvrđenog dana, a za što da su saznali 7. lipnja 2021. neovlašteno ušao u posjed na južnom (donjem) dijelu predmetne nekretnine, uz među s nekretninom zk.č.br. 173/B/5 k. o. [katastarska općina], po cijeloj njezinoj dužini i u širini od 3,20 m, na način da je ušao poljoprivrednom mehanizacijom, potanjurao oranicu i na tom dijelu izvršio sjetvu određenom poljoprivrednom kulturom, čime da ih je smetao u posjedu. Stoga prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom traže utvrđenje da ih je tuženik smetao u posjedu na opisani način te da se tuženiku naloži uspostava prijašnjeg stanja vraćanjem predmetne nekretnine tužiteljima.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako su suvlasnici nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 173/B/4 oranica Zdenci od 1000 čhv ovdje 1. tužitelj u 5/28 dijela, 2. tužitelj u 5/28 diiela, tuženik u 4/28 dijela te nasljednici upisanog suvlasnika AI u 4/28 dijela, s obzirom na cijelu nekretninu. Nadalje, tuženik navodi kako je predmetna nekretnina identičnakat. Čest.br. 687/4 k. o. [katastarska općina] upisanoj u posjedovni lit 708, na kojoj se kao posjednici vode iste osobe kao i u zemljišnoj knjizi. Također, tuženik navodi kako nakon stupanja u suposjed 2019. tuženik, uz znanje i pristanak tužitelja, koristi južni dio nekretnine u širini od 3,20 metara po cijeloj dužini s obzirom da obrađuje i njoj južnu nekretninu te da do 27. svibnja 2021. oko toga nije bilo nikakvih nesporazuma niti protivljenja od strane tužitelja. Isto tako, tuženik navodi da je na tom dijelu nekretnine u studenom 2019 posijao ječam, koji je na ljeto 2020. požet, a u proljeće 2021. na taj dio nekretnine posijao je kukuruz. Nadalje, tuženik navodi da je 27. svibnja 2021. saznao da mu je netko preorao dio predmetne nekretnine, koji on koristi te je njegov otac HI navedeno prijavio MUP RH, PU međimurskoj, Policijskoj postaji Prelog, a da je početkom mjeseca lipnja 2021. tuženik kao suposjednik i suvlasnik predmetne nekretnine obradio dio nekretnine, koji je i ranije koristio s južne strane u širini od 3,20 metara po cijeloj njezinoj dužini, a na što je imao pravo te da time nije smetao posjed tužitelja. Također, tuženik se poziva i na odredbe čl. 24. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ističe da su stranke suposjednici predmetne nekretnine te da tuženik nije potpuno isključio tužitelje od dotadašnjeg suposjeda, niti im bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti i da tužitelji nisu ovlašteni štiti svoj suposjed od tuženika, pogotovo iz razloga što bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.

3. Nakon provedenog očevida na licu mjesta uz nazočnost mjerničkog vještaka, tužitelji su uskladili tužbeni zahtjev sa skicom izmjere sudskog vještaka Ramušćaka te konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelji traže utvrđenje da je tuženik smetao tužitelje u posjedu nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) time što je točno neutvrđenog dana, neovlašteno ušao u posjed na dijelu predmetne nekretnine koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A-B-C-D- E-F-G-I-A površine 1604 m2, na način da je ušao poljoprivrednom mehanizacijom, potanjurao oranicu, i na tom dijelu izvršio sjetvu određenom poljoprivrednom kulturom i tako smetao posjed tužitelja,kao i da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja vraćanjem dijela nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A- B-C-D-E-F-G-I-A površine 1604 m2, u posjed 1.tužitelja i 2. tužitelja.

4. Tuženik se u cijelosti protivio konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijepis posjedovnog lista (list 13), Ugovor o kupoprodaji (listovi 14 do 16), Rješenje Područnog ureda za katastar od 12.3.2021. (listovi 17 do 18), Potvrdu PP Prelog od 10.9.2021. (list 19), Izvadak iz zemljišne knjige (list 22), Izvod iz katastarskog plana (list 23), identifikaciju čestica (list 24), fotografije (listovi 25 do 27), saslušani su svjedoci ŽI, LI, HI, VI, ŠI, pročitana Izjava (list 38), Nalaz i mišljenje vještaka od 29.11.2023. i skica izmjere (list 55), izvršen uvid u skicu izmjere stalnog sudskog vještaka (list 73) te su u svrhu dokazivanja saslušane parnične stranke i vještak Hrvoje Ramušćak.

6. Radi utvrđivanja mjesta smetanja posjeda i specifikacije tužbenog zahtjeva, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Hrvoja Ramušćaka.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Predmet spora je zahtjev za pružanje posjedovne zaštite.

10. Nesporno je nekretnina upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čest.br. 173/B/4 oranica Zdenci od 1000 čhv identična kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanoj u posjedovni list br. 708.

11. Nesporno parnične stranke dolaze upisane u posjedovni list br. 708 k. o. [katastarska općina] i to 1. tužitelj u 15/28 dijela, 2. tužitelj u 5/28 dijela, tuženik u 4/28 dijela i AI u 4/28 dijela.

12. Nesporno je tuženik u lipnju 2021. obradio dio sporne nekretnine i to s južne strane u šrini od 3,20 metara po cijeloj njezinoj dužini.

13. Sporno jest posljednje stanje posjeda, odnosno, jesu li tužitelji imali posljednji miran posjed sporne nekretnine te pripada li im pravo na posjedovnu zaštitu.

14. Sukladno čl. 10. st. 1. 11. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari (čl. 12. st. 1. ZV-a).

15. Sukladno čl. 20. st. 1. ZV-a samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed.

16. Sukladno čl. 20. st. 2. ZV-a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a određeno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a st. 2. istog članka ZV-a propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

18. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe čl. 22. st. 2. ZV-a i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

19. Sud je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Hrvoja Ramušćaka te je iz Skice izmjere-ispravljena od 16. lipnja 2024. vidljivo mjesto spora prema kazivanju 1. tužitelja na terenu.

20. Vještak Hrvoje Ramušćak je prilikom usmenog iznošenja Nalaza i mišljenja objasnio kako je omaškom na prvotno dostavljenoj Skici izmjere označio mjesto spora s lijeve strane gledano s puta, a ne s desne strane, no, sud smatra kako isto nije od značaja te kao vjerodostojnu prihvaća Skicu izmjere-ispravljena od 16. lipnja 2024. obzirom među strankama tijekom postupka nije bilo sporno s koje strane nekretnine je navodno nastalo smetanje posjeda.

21. Svjedoci ŽI i LI suglasno su iskazivali kako je LI 2. tužitelju dala da obrađuje i njezin dio nekretnine te da mu je u srpnju 2019. rekla da više ne može obrađivati i njezin dio, jer da je isti prodala tuženiku. Također, navedeni svjedoci su suglasno iskazali kako na spornoj nekretnini u mjesecu studenom 2019. dio čestice širine otprilike 3 metra nije bio obrađen.

22. Također, svjedokinja LI je iskazala kako je tuženik obrađivao sporni dio nekretnine nakon studenog 2019. te tijekom 2020. i 2021.

21. Iz iskaza svjedoka HI proizlazi da je tuženik, njegov sin, stupio u posjed sporne nekretnine u studenom 2019. Naime, u studenom 2019. bili su na predmetnoj čestici i vidjeli da je na dijelu parcele koji su obrađivali tužitelji bila posijana pšenica, a dio parcele od strane R je bio ostavljen neobrađen te je LI rekla da je to njezin dio čestice te su nakon toga tuženik i on obrađivali taj dio čestice. U studenom 2019. je tuženik na istoj posijao pivarski ječam, žetva je bila u srpnju 2020. i nakon toga 2021. posijao je kukuruz. Istoga dana primijetili su da je dio kukuruza izoran i sa strane koju su oni obrađivali i sa strane susjeda ŠI. Nadalje, svjedok je iskazao kako su o istom obavijestili policiju i natrag posijali kukuruz, sve u istim gabaritima kao i 2019.

23. Svjedok VI je dva puta saslušan u tijeku postupka. Prilikom prvog saslušanja 12. travnja 2022. svjedok je iskazao kako je obrađivao spornu nekretninu za 1. i 2. tužitelje 4 do 5 godina te da ju je posljednje obrađivao 2020. kad su pokupili kukuruz. Nakon toga on tu česticu više nije obrađivao i nije mu poznato tko je nakon njega obrađivao tu česticu. Također, iskazao je i kako je obrađivao cijelu česticu i 2019. nije ostavio neobrađen dio.

24. Nakon saslušanja, svjedok VI je dostavio izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika iz koje proizlazi kako obrađuje 70 hektara zemljišta te je prilikom saslušanja zaboravio iznijeti određene činjenice koje su mu poznate.

25. Stoga je sud ponovno saslušao svjedoka VI na ročištu 10. travnja 2024. te je svjedok tada iskazao kako da je po nalogu 1. i 2. tužitelja obrađivao oranicu Zdenci nekih 4 do 5 godina te da ga je oko 2020. godine 2. tužitelj obavijestio da je prodao dio nekretnine i da ostavi oko 3,20 m oranice s desne strane gledano s puta i na tom dijelu nije ništa radio, a na ostatku oranice posijao pšenicu, koju je kasnije i pokupio i nakon toga više nije obavljao nikakve radove na oranici. Kasnije kad je žeo navedenu pšenicu, na dijelu oranice koji je ostavio neobrađen bila je posijana pšenica ili ječam te je to obradio tuženik. Svjedok je naveo i kako je bio uvučen u cijelu situaciju, jer tužitelji nisu razgovarali i jednom bratu nije bilo poznato tih 3,2 metara za koje mu je rečeno da ostavi neobrađeno.

26. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka ŽI, LI i HI, kao i VI od 10. travnja 2024. jer su u pogledu relevantnih činjenica suglasno iskazivali. Naime, svjedoci LI i HI su suglasno iskazali da je tuženik stupio u posjed dijela predmetne oranice Zdenci, time da svjedoci HI i LI navode kako je to bilo u jesen 2019., dok svjedok VI navodi da je to bilo 2020., međutim, sud smatra kako je s obzirom na protek vremena moguće je svjedok pogrešno naveo godinu stupnja na posjed. No, neovisno o tome, sud smatra kako je ključno da je prema iskazima navedenih svjedoka tuženik svakako bio u posjedu u jesen 2020. kada je izvršena sjetva ječma. Također, svjedok ŽI je u svom iskazu naveo kako u studenom 2019. dio čestice širine otprilike 3 metra nije bio obrađen, čime je u tom dijelu potvrdio i iskaze svjedoka HI i VI.

27. 1. tužitelj je u svom iskazu naveo kako su on i 2. tuženik u posjedu predmetne oranice preko 45 godina te da je istu ranije posjedovala njihova majka, a poslije njezine smrti on i 2. tuženik. Nadalje, iskazao je kako su 2017. angažirali VI da obrađuje tu oranicu te da je isti došao u lipnju 2021. i rekao da je dio oranice preoran. Par dana nakon toga on je oranicu vratio u prvobitno stanje, no vidio je da je par dana nakon toga tuženik poorao taj dio oranice i posijao kukuruz. Nakon toga on je zatražio pomoć odvjetnika. Isto tako, iskazao je kako je LI dala njemu i 2.tužitelju da koriste i njezin dio oranice. On sam nije dolazio na predmetnu oranicu prije 2021. Također, iskazao je i kako 2. tužitelj nije dao nalog VI da ostavi taj dio oranice neobrađen, jer da to 2. tužitelj ne bi učinio bez njegovog znanja.

28. 2. tužitelj je u svom iskazu naveo kako su on i 1. tužitelj bili u posjedu predmetne oranice preko 40 godina te da mu je LI rekla da mogu koristiti njezin dio oranice. 2017. dali su oranicu na obradu VI. VI je došao do njega, ne sjeća se točno kada i rekao da je tuženik kupio dio od LI i da je s istim dogovorio kad pokupi urod da će si tuženik taj dio izorati, tom prigodom VI je došao kod njega isprazniti septičku jamu, nije siguran kada je to bilo, možda jesen 2020. 2021. VI je došao i rekao da je tuženik preoorao više nego je trebalo, no on ne zna koliko je to više nego što bi trebalo biti. 2. tužitelj je iskazao i kako se ne može sjetiti kada je vodio razgovor s VI o tome da će ostaviti dio oranice neobrađen i da će tuženik isti preorati, ali da je razgovor bio prije primitka rješenja o upisu tuženika u zemljišnu knjigu. Također, 2. tužitelj je iskazao kako VI nakon što je pokupio urod više nije radio na toj oranici, a da je u lipnju 2021. na istoj bio urod i da je onda još radio VI i da je onda on vidio da je preorano, a na upit koje je godišnje bilo kada je VI rekao da je preorano više, iskazao je da je bila jesen.

29. Tuženik je u svom iskazu naveo kako je 2019. na oranici Zdenci bio posijan kukuruz te je oranicu tada obrađivao VI. On je 2019. sklopio ugovor o kupoprodaji s LI te je 2019. VI skinuo kukuruz s predmetne oranice, ostavio dio od 3,2 m s desne strane oranice gledano s puta, te je na ostatak oranice posijao pšenicu, a on je na svoj dio tj. na susjednu oranicu koju obrađuje i na sporni dio od 3,2 m posijao ječam. Ječam je posijao dva tjedna kasnije nego VI pšenicu. 2020. ječam se požeo, kod VI se žela pšenica te je u proljeće 2021. na sporni dio, isto kao i 2019. posijao kukuruz. Krajem svibnja 2021. primijetio je da je izoran njegov kukuruz i onda je pozvao policiju. On je u svom trošku vratio oranicu prvobitno stanje i natrag posijao kukuruz za istu širinu. VI tada više nije obrađivao navedenu oranicu, već su tužitelji platili nekom drugom.

30. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tuženika, obzirom ga potvrđuju i iskazi svjedoka ŽI, LI i HI, kao i potvrda PU međimurske Policijske postaje Prelog, u pogledu relevantnih okolnosti oko njegova stupanja u posjed sporne nekretnine.

31. Sud nije prihvatio iskaze 1. i 2. tužitelja u dijelu u kojem navode kako bi isključivo oni imali u posjedu predmetnu oranicu te kako tuženik nije bio u posjedu, jer iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi suprotno. Također, 2. tužitelj djelomično u svom iskazu potvrđuje i iskaz svjedoka VI i to u dijelu u kojem ga je VI obavijestio da će dio oranice ostaviti neobrađeno te kako će u posjed iste stupiti tuženik. S time da 1. tužitelj u dijelu iskaza navodi kako se radilo o jeseni 2020. te da ga je potom VI u jesen 2021. obavijestio da je tuženik preorao više nego je trebalo, što upućuje na kontradiktornost i nevjerodostojnost prilikom iskazivanja, obzirom je u ranijem dijelu iskaza naveo kako je razgovor s VI o tome da će ostaviti dio neobrađen i da je tuženik stupiti u posjed razgovarao prije primitka rješenja o upisu tuženika u zemljišnu knjigu, a što je nedvojbeno bilo 2019.

32. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud zaključuje da tužitelji nisu dokazali činjenicu posljednjeg mirnog i faktičnog posjeda, obzirom je sud utvrdio kako su parnične stranke nedvojbeno bile u suposjedu predmetne oranice Zdenci te je dio oranice obrađivao tuženik, a dio ovdje tužitelji. Osim što je sam tužbeni zahtjev u tom slučaju trebao biti usmjeren na zaštitu suposjeda, sukladno odredbi čl. 24. st. 1. ZV-a svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

33. Stoga, kako je nedvojbeno tijekom postupka utvrđeno da su tužitelji i tuženik bili u suposjedu predmetne oranice te kako postupanjem tuženika nisu tužitelji potpuno isključeni od dotadašnjeg suposjeda niti im je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, obzirom je nedvojbeno da tužitelji i dalje obrađuju dio sporne oranice, sud smatra kako tužbeni zahtjev tužitelja sukladno citiranoj odredbi čl. 24. st. 1. ZV-a nije osnovan.

34. Također, sukladno odredbi čl. 24. st. 2. ZV-a, suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

35. Slijedom svega navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan te je riješeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

36. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u ovom sporu, tužitelji su mu dužni naknaditi troškove postupka u cijelosti.

37. Troškovi postupka odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa) i obuhvaćaju trošak jednokratne nagrade za prve četiri radnje u postupku u traženom iznosu od 500,00 eura, trošak sastava podneska od 10. svibnja 2022. u iznosu od 100,00 eura, trošak zastupanja na očevidu 19. prosinca 2023. u iznosu od 100,00 eura, zastupanja na ročištu 10. travnja 2024. u iznosu od 100,00 eura, zastupanja na ročištu 18. lipnja 2024. u iznosu od 100,00 eura, zastupanja na ročištu 8. listopada 2024. u iznosu od 100,00 eura, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura, sve sukladno Tbr. 7. toč. 2. Tarife, s PDV-om po stopi od 25% u iznosu od 275,00 eura, dakle, sveukupno u iznosu od 1.375,00 eura.

38. Slijedom svega iznesenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Prelog, 21. studenog 2024.

Sudac:

Nina Markulija

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelji po pun.

2. Tuženik po pun.