Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Pazinu

    Stalna služba u Bujama-Buie

    Buje, Istarska 1

    Repubblica di Croazia

    Tribunale Comunale di Pisino

    Sezione distaccata di Buje-Buie

    Buie, Via dell’ Istria 1

    Poslovni broj P-2005/2019-46

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji: Margareta Vivoda, u pravnoj stvari tužiteljice: N. Š. – A., O. 12968184742, iz

    U., P. ulica zastupane po punomoćniku D. L., odvjetniku iz

    Z., protiv tuženika A. B. d. d. Z., S. A. 6, O.

    , zastupanog po punomoćnicima u O. K. i P. d.o.o.,

    odvjetnicima iz Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. listopada 2024., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice D. L.,

    odvjetnika iz Z. i zamjenika punomoćnika tuženika K. F., odvjetnika iz Novigrada, 21. studenoga 2024.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da su ništetne odredbe čl. 2., čl. 3. st. 2. i čl. 6. st. 1. Ugovora o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 17. siječnja 2005., potvrđen kod javnog bilježnika Željka Krajine u Umagu pod br. OU-52/05 od 19. siječnja 2005., u dijelu u kojem je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po tom Ugovoru o kreditu promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima tuženika te kojima je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica švicarski franak i to:

    U čl. 2. koja glasi:

    "...prema srednjem tečaju za devize Hypo-Alpe-Adria-Bank d. d. važećem na dan korištenja kredita..."

    U čl. 3. st. 2. koja glasi:

    "…kako je to određeno važećom Odlukom o kamatnim stopama Banke…" i " Kamata se obračunava u CHF, a naplaćuje u kunama po važećem srednjem tečaju za devize Hypo Alpe-Adria-Bank d. d. na dan dospijeća."

    U čl. 6. st. 1. koji glasi:

    "Banka je ovlaštena izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama Hypo Alpe-Adria-Bank d. d. Korisnik kredita svojim potpisom na ovom Ugovoru izjavljuje da je suglasan i da prihvaća primjenu Odluke o kamatnim stopama, kao i sve njene kasnije izmjene i dopune."

    II. Nalaže se tuženiku A. B. d. d. Z., S. A. 6, O.

    da tužiteljici N. Š. – A. iz U., P. ulica 48, O. isplati 1.890,42 E. (tisuću osamsto devedeset eura četrdeset dva

    centa) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od:

    – 6,84 E. od 30.09.2007. do isplate, –

    6,84 EUR od 31.10.2007. do isplate, – 6,82

    EUR od 30.11.2007. do isplate, – 6,82 EUR

    od 31.12.2007. do isplate, – 6,80 EUR od

    31.01.2008. do isplate, – 6,80 EUR od

    29.02.2008. do isplate, – 25,62 EUR od

    31.03.2008. do isplate,

    – 25,58 EUR od 30.04.2008. do isplate,

    – 25,54 EUR od 31.05.2008. do isplate,

    – 25,51 EUR od 30.06.2008. do isplate,

    – 25,47 EUR od 31.07.2008. do isplate,

    – 25,43 EUR od 31.08.2008. do isplate,

    – 25,39 EUR od 30.09.2008. do isplate,

    – 25,35 EUR od 31.10.2008. do isplate,

    – 25,31 EUR od 30.11.2008. do isplate,

    – 37,32 EUR od 31.12.2008. do isplate,

    – 37,27 EUR od 31.01.2009. do isplate,

    – 37,21 EUR od 28.02.2009. do isplate,

    – 37,15 EUR od 31.03.2009. do isplate,

    – 37,09 EUR od 30.04.2009. do isplate,

    – 37,03 EUR od 31.05.2009. do isplate,

    – 36,97 EUR od 30.06.2009. do isplate,

    – 36,91 EUR od 31.07.2009. do isplate,

    – 36,84 EUR od 31.08.2009. do isplate,

    – 36,78 EUR od 30.09.2009. do isplate,

    – 36,72 EUR od 31.10.2009. do isplate,

    – 36,65 EUR od 30.11.2009. do isplate,

    – 36,58 EUR od 31.12.2009. do isplate,

    – 36,51 EUR od 31.01.2010. do isplate,

    – 36,45 EUR od 28.02.2010. do isplate,

    – 36,38 EUR od 31.03.2010. do isplate,

    – 36,31 EUR od 30.04.2010. do isplate,

    – 36,24 EUR od 31.05.2010. do isplate,

    – 36,17 EUR od 30.06.2010. do isplate,

    – 36,10 EUR od 31.07.2010. do isplate,

    – 36,02 EUR od 31.08.2010. do isplate,

    – 35,95 EUR od 30.09.2010. do isplate,

    – 35,87 EUR od 31.10.2010. do isplate,

    – 35,79 EUR od 30.11.2010. do isplate, –

    29,67 EUR od 31.12.2010. do isplate, –

    29,60 EUR od 31.01.2011. do isplate, –

    29,53 EUR od 28.02.2011. do isplate, –

    29,46 EUR od 31.03.2011. do isplate, –

    29,39 EUR od 30.04.2011. do isplate, –

    29,32 EUR od 31.05.2011. do isplate, –

    29,25 EUR od 30.06.2011. do isplate, –

    29,18 EUR od 31.07.2011. do isplate, –

    29,10 EUR od 31.08.2011. do isplate, –

    29,03 EUR od 30.09.2011. do isplate, –

    17,30 EUR od 31.10.2011. do isplate, –

    17,25 EUR od 30.11.2011. do isplate, –

    17,20 EUR od 31.12.2011. do isplate, –

    17,15 EUR od 31.01.2012. do isplate, –

    17,11 EUR od 29.02.2012. do isplate, –

    17,05 EUR od 31.03.2012. do isplate, –

    17,00 EUR od 30.04.2012. do isplate, –

    16,95 EUR od 31.05.2012. do isplate, –

    16,90 EUR od 30.06.2012. do isplate, –

    16,85 EUR od 31.07.2012. do isplate, –

    16,79 EUR od 31.08.2012. do isplate, –

    16,74 EUR od 30.09.2012. do isplate, –

    16,68 EUR od 31.10.2012. do isplate, –

    16,62 EUR od 30.11.2012. do isplate, –

    16,57 EUR od 31.12.2012. do isplate, –

    16,51 EUR od 31.01.2013. do isplate, –

    16,46 EUR od 28.02.2013. do isplate, –

    16,40 EUR od 31.03.2013. do isplate, –

    16,35 EUR od 30.04.2013. do isplate, –

    16,28 EUR od 31.05.2013. do isplate, –

    16,22 EUR od 30.06.2013. do isplate, –

    16,17 EUR od 31.07.2013. do isplate, –

    16,10 EUR od 31.08.2013. do isplate, –

    16,04 EUR od 30.09.2013. do isplate, –

    15,99 EUR od 31.10.2013. do isplate, –

    15,92 EUR od 30.11.2013. do isplate, –

    15,86 EUR od 31.12.2013. do isplate,

    po stopi od 15% godišnje do 30. prosinca 2007., od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana.

    III. Nalaže se tuženiku A. B. d. d. Z., S. A. 6, O.

    , da tužiteljici N. Š. – A. iz U., P. ulica 48, O.

    , isplati 4.006,34 E. (četiri tisuće šest eura trideset četiri centa) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od:

    – 1,21 EUR od 31.12.2008. do isplate, –

    3,75 EUR od 31.01.2009. do isplate, – 4,90

    EUR od 28.02.2009. do isplate, – 1,73 EUR

    od 31.03.2009. do isplate, – 2,34 EUR od

    30.04.2009. do isplate, – 1,12 EUR od

    31.12.2009. do isplate, – 5,18 EUR od

    31.01.2010. do isplate, – 4,25 EUR od

    28.02.2010. do isplate, – 9,77 EUR od

    31.03.2010. do isplate, – 8,72 EUR od

    30.04.2010. do isplate, – 10,76 EUR od

    31.05.2010. do isplate,

    – 28,43 EUR od 30.06.2010. do isplate,

    – 24,79 EUR od 31.07.2010. do isplate,

    – 35,90 EUR od 31.08.2010. do isplate,

    – 32,07 EUR od 30.09.2010. do isplate,

    – 25,89 EUR od 31.10.2010. do isplate,

    – 38,92 EUR od 30.11.2020. do isplate,

    – 54,66 EUR od 31.12.2010. do isplate,

    – 43,10 EUR od 31.01.2011. do isplate,

    – 47,55 EUR od 28.02.2011. do isplate,

    – 42,39 EUR od 31.03.2011. do isplate,

    – 43,32 EUR od 30.04.2011. do isplate,

    – 65,17 EUR od 31.05.2011. do isplate,

    – 67,30 EUR od 30.06.2011. do isplate,

    – 85,55 EUR od 31.07.2011. do isplate,

    – 76,17 EUR od 31.08.2011. do isplate,

    – 65,91 EUR od 30.09.2011. do isplate,

    – 62,95 EUR od 31.10.2011. do isplate,

    – 62,18 EUR od 30.11.2011. do isplate, –

    66,94 EUR od 31.12.2011. do isplate,

    – 71,09 EUR od 31.01.2012. do isplate,

    – 71,64 EUR od 29.02.2012. do isplate,

    – 68,77 EUR od 31.03.2012. do isplate,

    – 70,71 EUR od 30.04.2012. do isplate,

    – 72,03 EUR od 31.05.2012. do isplate,

    – 69,81 EUR od 30.06.2012. do isplate,

    – 70,39 EUR od 31.07.2012. do isplate,

    – 68,72 EUR od 31.08.2012. do isplate,

    – 65,16 EUR od 30.09.2012. do isplate,

    – 69,01 EUR od 31.10.2012. do isplate,

    – 70,86 EUR od 30.11.2012. do isplate,

    – 69,51 EUR od 31.12.2012. do isplate,

    – 62,25 EUR od 31.01.2013. do isplate,

    – 68,42 EUR od 28.02.2013. do isplate,

    – 68,96 EUR od 31.03.2013. do isplate,

    – 66,54 EUR od 30.04.2013. do isplate,

    – 59,02 EUR od 31.05.2013. do isplate,

    – 58,83 EUR od 30.06.2013. do isplate,

    – 60,68 EUR od 31.07.2013. do isplate,

    – 63,64 EUR od 31.08.2013. do isplate,

    – 67,74 EUR od 30.09.2013. do isplate,

    – 65,62 EUR od 31.10.2013. do isplate,

    – 67,12 EUR od 30.11.2013. do isplate,

    – 68,82 EUR od 31.12.2013. do isplate,

    – 61,74 EUR od 31.01.2014. do isplate,

    – 63,71 EUR od 28.02.2014. do isplate,

    – 63,07 EUR od 31.03.2014. do isplate,

    – 60,89 EUR od 30.04.2014. do isplate,

    – 60,19 EUR od 31.05.2014. do isplate,

    – 60,50 EUR od 30.06.2014. do isplate,

    – 62,98 EUR od 31.07.2014. do isplate,

    – 65,07 EUR od 31.08.2014. do isplate,

    – 64,63 EUR od 30.09.2014. do isplate,

    – 66,44 EUR od 31.10.2014. do isplate,

    – 67,66 EUR od 30.11.2014. do isplate,

    – 66,94 EUR od 31.12.2014. do isplate,

    – 67,14 EUR od 31.01.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 28.02.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 31.03.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 30.04.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 31.05.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 30.06.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 31.07.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 31.08.2015. do isplate,

    – 67,14 EUR od 30.09.2015. do isplate,

    po stopi koja se od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. obračunava po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od

    1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana.

    IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od ukupno 8.474,13 eura (osam tisuća četiristo sedamdeset četiri eura trinaest centi).

    V. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka isplatom 2.256,89 eura (dvije tisuće dvjesto pedeset šest eura osamdeset devet centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. studenoga 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.

    srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana.

    VII. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu 5.122,46 eura (pet tisuća sto dvadeset dva eura četrdeset šest centi).

    VIII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika, radi isplate.

    1. 1. U tužbi je navela da je s tuženikom 17. siječnja 2005. sklopila Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, solemniziran po javnom bilježniku Željku Krajini u Umagu 19. siječnja 2005., pod br. OU-52/05. Temeljem predmetnog Ugovora o kreditu, tuženik je tužiteljici isplatio kunsku protuvrijednost iznosa od 55.000,00 CHF po srednjem tečaju za CHF Hypo-Alpe-Adria-Bank d. d. važećem na dan korištenja kredita, na rok otplate do 31. siječnja 2025., uz ugovornu kamatu od 4,99 % godišnje, promjenjivu, u skladu s Odlukom o kamatnim stopama banke te uz zateznu kamatu po dospijeću. Zbog porasta kamatne stope, s kojom promjenom se tužiteljica nije usuglasila, te zbog porasta tečaja CHF, tužiteljici se iznos početno ugovorenog mjesečnog anuiteta u kunama znatno povećao.

    1. 2. Tužiteljica se pozvala na utvrđenja iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P 1401/12 od 4. srpnja 2013., koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda

    Republike Hrvatske, posl. br. Pž 6632/2017-10 od 14. lipnja 2018., a kojom je utvrđeno da je tuženik povrijedio kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe. Prilikom ugovaranja predmetnog Ugovora o kreditu, tuženik tužiteljicu nije ni na koji način informirao niti objasnio što znači promjenjiva kamatna stopa, niti ju je informirao o valuti CHF te rizicima takvog ugovaranja. Tužiteljica nije imala utjecaj na sadržaj odredbi predmetnog Ugovora o kreditu niti se o navedenim odredbama Ugovora pojedinačno pregovaralo. Takvo nepošteno postupanje tuženika ukazuje na ništetnosti navedenih odredaba Ugovora što je imalo za posljedicu nastanak štete

    1. 3. Tuženik do podnošenja tužbe nije tužiteljici dostavio potrebnu dokumentaciju, stoga je tužiteljica predložila sudu donošenje rješenja kojim će se naložiti tuženiku da dostavi svu potrebnu dokumentaciju vezanu za predmetni Ugovor o kreditu te da donese presudu kojom će se utvrditi ništetnosti odredbi čl. 2., čl. 3. st. 2. i čl. 6. st. 1. Ugovora o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, da se naloži tuženiku da tužiteljici isplati novčani iznos, preciziran nakon predaje potrebne dokumentacije, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća pa do isplate uz naknadu parničnog troška, u roku od 15 dana.

    2. Tuženik je u cijelosti osporio tužbu, po osnovu i visini te je istaknuo prigovor zastare potraživanja tužiteljice.

    2. 1. Tuženik smatra da je tužbeni zahtjev nedopustiv jer nije postavljen određen zahtjev u pogledu glavne stvari. Tužiteljica nema pravni interes za podnošenje kondemnatorne tužbe budući da je s tuženikom sklopila Aneks Ugovora o kreditu kojim je provedena konverzija osnovnog Ugovora o kreditu čime je tužiteljica obeštećena za iznose koje potražuje tužbom. Istaknuo je prigovor zastare potraživanja jer je istekao opći zastarni rok od 5 godina. Tužiteljica se neosnovano poziva na utvrđenja iz presuda iz Kolektivnog spora. Nije ničime dokazala da bi sporne odredbe Ugovora o kreditu bile ništetne. Valutna klauzula ne predstavlja nepoštenu ugovornu odredbu jer je tužiteljica imala pravo izbora između više kreditnih proizvoda te nije nužno morala uzeti kredit uz valutu CHF već je tužiteljica ta koja je tražila upravo kredit u valuti CHF. U odnosu na odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi, tuženik ističe da ta odredba nije ništetna jer nije zabranjena odnosno nije protivna niti jednom prisilnom propisu, a visina ugovorene kamatne stope je unutar granica predviđenih zakonom. Odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi je uočljiva, jasna i razumljiva stoga nije ništetna.

    2. 2. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbaciti tužbu podredno odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.

    3. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, posl. br. P- 2005/2019-20 od 13. rujna 2021. određen je prekid postupka do donošenja odluke Suda Europske unije o tumačenju Direktive 93/13 po zahtjevu za prethodnu odluku Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu poslovni broj C-567/20 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi za prekid postupka.

    3. 1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, posl. br. P- 2005/2019-22 od 29. lipnja 2022. nastavljen je postupak.

    4. Raspravnim rješenjem od 14. srpnja 2020. naloženo je tuženiku da u roku od 8 dana dostavi u spis početni otplatni plan i pregled prometa za klijenta.

    4. 1. Tuženik je dostavio traženu dokumentaciju podneskom od 16. travnja 2021. te je tužiteljica u podnesku od 30. kolovoza 2021. precizirala tužbeni zahtjev na način da s osnova promjenjive kamatne stope potražuje iznos od 13.121,54 kuna, a s osnova valutne klauzule iznos od 95.155,89 kuna, sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznos od dospijeća pa do isplate, u roku od 15

    dana.

    5. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je u postupku proveo dokaze čitanjem Ugovora o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 17. siječnja 2005. (str. 8 – 17 spisa), zahtjeva za izdavanje dokumentacije po kreditu tijekom trajanja Ugovora o kreditu (str. 18 spisa), Aneksa uz Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 18. veljače 2016. (str. 19 – 23, 456 – 461, 489 – 492 spisa),

    Obavijesti o promjeni kamatne stope (str. 448, 462, 466, 469, 471, 475, 496, 499, 506

    – 507, 551 – 552 spisa), otplatnog plana (str. 450 – 455, 472 – 474, 476 – 477, 497 – 498, 500 – 501, 519 – 528, 531 – 533, 553 – 556 spisa spisa), otplatnog plana za kredit (str. 464 – 465, 468, 470, 504 – 505, 508 – 510 spisa), izračuna konverzije (str. 478 – 480 spisa), simuliranog otplatnog plana u EUR (str. 489 – 485 spisa), popisa uplata za namirenje obveza po kreditu izvršenih do 30. rujna 2015. (str. 486 – 488 spisa), Obavijesti o provedenoj konverziji (str. 502 – 503 spisa), pregleda prometa za klijenta (str. 511 – 517, 538 – 550 spisa), prihvaćanja izračuna konverzije (str. 518 spisa), Obavijesti o parametrima kamatne stope (str. 529 – 530 spisa), specifikacija uplata (str. 534 – 537 spisa), nalaza i mišljenja vještaka Goranke Šmer Maraš od 10. lipnja 2024.

    (str. 615 – 657 spisa) te je saslušana svjedokinja Ljiljana Hanzl Nadal i tužiteljica.

    6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    7. Među strankama nije sporno da su tužiteljica, kao korisnica kredita, i tuženik, 17. siječnja 2005. zaključili Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, potvrđen kod javnog bilježnika Željka Krajine u Umagu pod br. OU-52/05 od 19. siječnja 2005., a kojim je tužiteljici odobren kredit u iznosu 55.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju za devize Hypo-Alpe-Adria-Bank d. d. važećem na dan korištenja kredita u svrhu dovršenja kuće s kamatom od 4,99 % promjenjivom sukladno Odluci tuženika. Nije sporno da su tužiteljica i tuženik zaključili Aneks uz Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 18. veljače 2016. kojim je izvršena konverzija kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR.

    7. 1. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva tužiteljice te je li nastupila zastara potraživanja tužiteljice.

    8. Tužiteljica ima pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, neovisno o činjenici što je s tuženikom sklopila Aneks uz Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 18. veljače 2016., čime se tužiteljica kao potrošač nije odrekla prava na utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF iz Ugovora o kreditu od 17. siječnja 2005. jer ovaj sud smatra da sklapanje Aneksa uz Ugovor o kreditu ne može dovesti potrošača u nepovoljniji položaj od onih koji te dodatke nisu sklapali.

    8. 1. Takav stav izražen je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Rev- 2868/2018-2 od 12. veljače 2019.

    9. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P-1401/12 od 4. srpnja 2013. te presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž- 7129/13-4 od 13. lipnja 2014. i presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018., pravomoćno je presuđeno da je tuženik u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što je u potrošačkim ugovorima o kreditima koristio nepoštene ugovorne odredbe kojima su ugovorene redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, te valutna klauzula koja je visinu obveze vezala uz tečaj kune za švicarski franak. Utvrđeno je da su navedene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli nepoštene budući da se o njima nije pojedinačno pregovaralo te da su suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovale značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, stoga se radi o ništetnim ugovornim odredbama. Ništetnost odredbi o promjenjivosti kamatne stope i valutnoj klauzuli ne znači i ništetnost cijelog ugovora o kreditu jer ugovor može opstati i bez tih odredbi pri čemu se visina stope kamate određuje prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi, a visina tečaja švicarskog franka prema tečaju na dan isplate ugovora o kreditu.

    9. 1. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. broj Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019. potvrdio je utvrđenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske da je tuženik, u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008., u ugovorima o potrošačkom kreditiranju koristio nepoštene i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi.

    10. Navedene presude donijete su povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava podnijete na temelju čl. 502. a - 502.h Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13) i čl. 131. - 141.b Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 79/07, 125/07, 79/09, 89/09) te su subjektivne granice njezine pravomoćnosti proširene na sve fizičke i pravne osobe čije interese štiti udruga za zaštitu potrošača koja je podnijela tužbu.

    11. U skladu s tim se tužiteljica, kao korisnica kredita, u ovoj parnici može pozivati na spomenuta utvrđenja iz tih presuda prema kojima su povrijeđeni njezini interesi time što je na osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o jednostranoj promjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i valutne klauzule koja je visinu obveze vezala uz tečaj kune za švicarski franak, vršila isplate većih anuiteta u odnosu na anuitete iz otplatnog plana sastavljenog u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu.

    12. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako je kredit uzela negdje 2004., 2005. U to vrijeme je bila zaposlena u Aluflex pack-u u Umagu, a plaća joj se isplaćivala preko Hypo banke i u toj banci joj je bilo logično da uzme kredit. Radilo se o stambenom kreditu za dovršetak izgradnje kuće. Tužiteljica je bila jedino kreditno sposobna za kredit u CHF s obzirom na svoja tadašnja primanja. Ne sjeća se kolika joj je bila rata za kredit, misli da je bila oko 300,00 CHF. Bankarica joj je objasnila uvjete kredita, ali nije bila upoznata da će se mijenjati kamatna stopa niti da će se mijenjati tečaj niti je ona to mogla pretpostaviti. U tim akcijama kada su se nudili krediti u CHF, njoj je taj kredit nuđen kao jako siguran. Ne sjeća se kolika joj je bila početna kamata. Vidjela je da se nešto dešava kada je počela ulaziti u minuse i kada joj je kredit počeo predstavljati sve veće opterećenje. Ne zna o kojoj se razlici radilo, a osjetila je da se radilo o značajnoj razlici od onoga kako je bilo na početku. Konverziju kredita u euro je napravila zato da joj se smanji razlika i da se malo rastereti od obveze po kreditu. Ni kod javnog bilježnika joj ništa nije objašnjeno. Tužiteljica nije od riječi do riječi pročitala kredit, ali je znala ono što ju je zanimalo i bankarica joj je također objasnila osnovne stavke, rekla joj je primanja, koliki iznos kredita može podignuti. Tužiteljici nije poznat termin promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, načelno zna o čemu se radi, ali ne zna objasniti. Kredit je podignut za kuću u kojoj danas živi sa svojom obitelji.

    13. Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 17. siječnja 2005. predstavlja potrošački ugovor te je sklopljen u razdoblju na koje se odnose utvrđenja iz kolektivnog spora. Stoga se i na taj ugovor odnose presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P 1401/2012 od 4. srpnja 2013. te presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. i presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018.

    14. Protivno navodima tuženika, u pojedinačnim postupcima radi utvrđenja ništetnosti odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom koja je visinu obveze vezala uz tečaj kune za švicarski franak i promjenjivoj kamatnoj stopi koju su jednostrano mijenjali kreditori nije potrebno ponovno utvrđivati jesu li su sporne odredbe ugovora o kreditu ništetne s obzirom na to da na temelju čl. 502. c. ZPP-a i čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 41/14 i 110/15, dalje: ZZP/14) postoji vezanost za postojanje povrede propisa zaštite potrošača iz čl. 106. st. 1. ZZP/14, a slijedom toga i obveza primjene utvrđene ništetnosti u kolektivnom sporu. Takav pravni stav zauzeo je u svojim odlukama Vrhovni sud Republike Hrvatske posl. br. Rev 3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. i posl. br. 18/2018 od 26. svibnja 2020.

    15 Tužiteljica i tuženik sklopili su Aneks uz Ugovor o kreditu broj: 356-04/2005 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 18. veljače 2016. Predmetni Aneks sklopljen je na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/2015., dalje: ZID ZPK). Stav je ovoga suda da predmetna konverzija odnosno sklapanje Aneksa uz Ugovor o kreditu nije od značaja za predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice budući da se niti odredbama ZID ZPK-a, a niti sklopljenim Aneksom ne navodi, niti ugovara, način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutnom klauzulom u CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa, kao što se ne navodi, niti ugovara, na koji način bi se trebalo riješiti eventualna ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli švicarskog fraka iz osnovnog ugovora, a niti je tužiteljica u trenutku konverzije znala da će ugovorna odredba koja se konvertira, odnosno mijenja, kasnije biti utvrđena ništetnom, a osim toga i tužba se temelji na tvrdnji kako učinci konverzije nisu u potpunosti anulirali posljedice onog što je do konverzije plaćeno temeljem nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi. Dakle, činjenica da su tužiteljica i tuženik sklopili Aneks uz Ugovor o kreditu od 18. veljače 2016. kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR i utvrđen iznos preplate od 11.294,78 kuna na dan 30. rujna 2015., ne znači da je tužiteljici vraćen novčani iznos koji predstavlja razliku između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i početno ugovorenoj kamatnoj stopi.

    16. Ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, u skladu s čl. 326. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO-a.

    17. Vrhovni sud Republike Hrvatske je nakon provedenog oglednog postupka donio rješenje, broj Gos 1/2019-36, od 04. ožujka 2020., kojim je utvrđeno da Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi ZID ZPK-a ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

    18. Saslušana svjedokinja Ljiljana Hanzl Nadal iskazala je da je bila zaposlena u IKB Umag d. d. od 2013., a u Addiko Bank d. d. radila je od 2002. do 2013. kao referent za kredite i voditelj poslovnice u Umagu. Tužiteljicu osobno poznaje kao dugogodišnjeg urednog klijenta banke pa je bilo i za očekivati da će se tužiteljica obratiti i toj banci radi ishodovanja kredita. Ne zna o kojem iznosu se radilo i kada je zaključen Ugovor o kreditu, ali joj se čini da se radilo o stambenom kreditu. Ne sjeća se da bi se s korisnikom kredita pregovaralo o valuti i ne sjeća se je li bio nuđen neki drugi kredit. Svjedokinja pretpostavlja da je tužiteljica uzela kredit u CHF zato jer se on tada nudio kao najpovoljniji, postojali su i plakati i reklame za takve vrste kredita, kamata je bila niža nego za kredite u eurima i određeno vrijeme je bila fiksna, a i promjenjiva je bila niža nego za kredite u eurima. Gotovo svi su u to vrijeme uzimali kredit u CHF i definitivno su i obzirom na svoju platežnu moć ljudi i lakše dolazili do kredita u CHF. Iskazala je kako ona osobno nikada nijednom klijentu ne bi preporučila ovakav kredit da je imalo sumnjala da će se desiti ovo što se desilo. Sa klijentom se nije razgovaralo o tome da može doći do promjene kamatne stope ili do ovakve tečajne razlike. U svim godinama rada nikada joj nije bilo poznato da bi dolazilo do ovakve tečajne razlike. I svjedokinja je imala kredit u CHF te se i ona se pokajala.

    19. Vještak Goranka Šmer Maraš je u nalazu i mišljenju od 10. lipnja 2024. utvrdila da: – za razdoblje od početka otplate pa do 30. rujna 2015. preplaćeni iznos anuiteta s osnova promjene kamatne stope, kao razlika između iznosa kojeg je tužiteljica platila na temelju obračuna tuženika prema promjenjivoj kamatnoj stopi i iznosa obračunatog prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi za redovnu kamatu ukupno iznosi 1.890,42 eura kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 4,

    – za razdoblje od početka otplate pa do 30. rujna 2015. preplaćeni iznos anuiteta kao razlika između iznosa kojeg je tužiteljica platila na temelju obračuna promjene valute CHF po tečaju tuženika i iznosa obračunatog prema početnom tečaju CHF na dan isplate kredita, odnosno pozitivne tečajne razlike ukupno iznose 4.006,34 eura kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 5,

    – za razdoblje od početka otplate pa do 30. rujna 2015. manje plaćene kamate u odnosu na početno ugovorenu kamatnu stopu u razdoblju u kojem je kamatna stopa bila niža od početno ugovorene ukupno iznose 676,47 eura kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 6,

    – razlike kamate u odnosu na početni otplatni plan u kojem je primijenjena kamatna stopa koja je vrijedila na kunske kredite banaka u relevantnom razdoblju (11,15% p. a.) u ukupnom iznosu od -32.479,98 CHF, odnosno - 21.109,40 eura kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 7,

    – za razdoblje od početka otplate pa do 30. rujna 2015. manje plaćeni anuiteti kao razlike između iznosa kojeg bi tužiteljica platila na temelju obračuna promjene valute CHF na dan isplate kredita i stvarno plaćenog iznosa anuiteta, odnosno negativne tečajne razlike ukupno iznose 690,59 eura kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 8,

    – u odnosu na početni tečaj kredita, razlika između nedospjele glavnice kredita s valutnom klauzulom u EUR definiranoj od strane tuženika u postupku konverzije kredita na dan 30. rujna 2015. obračunate prema srednjem tečaju i stanja nedospjele glavnice kredita s valutnom klauzulom u CHF prema realiziranoj otplati, a prema CHF/HRK tečaju isplate kredita iznosi 1.574,88 eura, koliko je viša nedospjela kunska protuvrijednost konvertirane glavnice kredita s vk u EUR i predstavlja nedovoljno umanjenu glavnicu u provedenoj konverziji.

    19. 1. Tužitelj je istaknuo da su dijelovi vještačenja u kojima su utvrđene negativne razlike u potpunosti nepotrebni za ovaj postupak kao i dijelovi vještačenja vezani uz primjenu kamatne stope koja je vrijedila na kunske kredite u spornom razdoblju, jer u konkretnom slučaju tuženik s tužiteljicom nije ugovorio kunski kredit niti joj je omogućio sklapanje takvog kredita. Na osnovu nalaza i mišljenja vještaka financijske struke, tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 1. listopada 2024.

    19. 2. Tuženik je u podnesku od 3. listopada 2024. osporio matematički izračun vještaka te je istaknuo kako je sud pogrešno odredio zadatak vještaku. Istaknuo je da u konkretnom slučaju ne postoji preplata te da tužiteljica nema pravo na obeštećenje.

    19. 3. Sud je usmeno saslušao vještaka Goranku Šmer Maraš, na ročištu za glavnu raspravu od 15. listopada 2024. koja se očitovala na tuženikove prigovore vezane za matematički izračun te iskazala da je izračun vršila na temelju knjigovodstvenih isprava tuženika, i to u pogledu tečaja iz knjigovodstvene kartice kredita pod nazivom "pregled prometa za klijenta", a prema kojima je tužiteljica plaćala anuitete i na datum dospijeća i prije dospijeća, međutim sukladno knjigovodstvenom prometu anuiteti su joj obračunati po tečaju na datum dospijeća. Relevantan dokument iz kojeg je vidljivo koje iznose anuiteta je u kunama naplatio tuženik od tužiteljice je knjigovodstvena kartica odnosno pregled prometa za klijenta. U izračunu je prikazala razliku kamate kao iznose koji se odnose na više i manje plaćeno, isključivo zbog promjene kamatne stope i njezini iznosi razlike kamate ne sadržavaju tečajne razlike koje bi se trebale oduzeti od eventualne tečajne razlike. U konkretnom slučaju izvršen je izračun kao da se radi o kunskom kreditu stoga je tečaj irelevantan.

    19. 4. U odnosu na negativne razlike koje je vještak prikazao u svom nalazu i mišljenju, sud ih nije uzeo u obzir prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu tužiteljice budući da je tuženik, da bi ostvario takvu svoju tražbinu, trebao podnijeti protutužbu ili istaknuti prigovor radi prebijanja, a što u konkretnom slučaju nije učinio.

    19. 5. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Goranke Šmer Maraš od 10. lipnja 2024., jer je vještak u okviru zadanog zadatka svoj nalaz i mišljenje obrazložio na jasan i detaljan način te je na jasan i pregledan način prikazao obračun za cijelo razdoblje otplate kredita, sud nije pronašao nikakve nelogičnosti, proturječnosti niti pristranosti u izrađenom nalazu i mišljenju, a usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja vještak je otklonio sve primjedbe tuženika.

    20. U skladu s čl. 1111. ZOO-a kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda,

    odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

    21. Kako su ugovorne odredbe Ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli ništetne, tuženik je dužan vratiti tužiteljici utužene iznose koji predstavljaju razliku između plaćenih anuiteta i anuiteta koje bi bio obvezan platiti u slučaju da nije došlo do njihovog povećanja zbog toga što je banka povećala početno ugovorenu kamatnu stopu i što je dolazilo do rasta tečaja švicarskog franka prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi i tečaju švicarskog franka na dan isplate ugovora o kreditu.

    22. Tuženik je u skladu s čl. 1115. ZOO-a dužan tužiteljici naknaditi i zatezne kamate koje teku na iznose preplaćenih mjesečnih iznosa od dospijeća svakog pojedinog anuiteta, pa do isplate. Od 15. studenog 2004. do 31. prosinca 2007. visina zateznih kamata se izračunavala u skladu s Uredbom o visini stope zatezne kamate (Narodne novine br. 91/04, 35/05) po stopi od 15 % godišnje. Od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine visina zateznih kamata se izračunavala u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08) uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu. Eskontna stopa je do 30. lipnja 2011. godine iznosila 9 %, a od 1. srpnja 2011. godine 7 %. U ovom slučaju ta se stopa uvećava za pet postotnih poena pošto se ovdje ne radi o odnosu iz trgovačkog ugovora, a ni o ugovoru između trgovca i osobe javnog prava. Dana 1. kolovoza 2015. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 78/15) kojim je u čl. 3. izmijenjen čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08) na način da se stopa zateznih kamata određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim glede odnosa iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava gdje se ta stopa uvećava za pet postotnih poena. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 114/22. i 156/22.) čl. 2. izmijenjen čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08. i 78/15.) na način da se stopa zateznih kamata određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 155/2023) 30. prosinca 2023., čl. 1. izmijenjen je čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15., 114/22. i 156/22.) na način da se stopa zateznih kamata određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

    23. Prigovor zastare tuženika nije osnovan.

    23. 1. Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. st. 1. ZOO-a, kao posljedica utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

    23. 2. Kolektivni spor u kojem je utvrđena ništetnost ugovorenih odredbi promjenjivim kamatnim stopama jednostranom odlukom banke pravomoćno je okončan donošenjem odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014., a za ništetnost ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli donošenjem odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. Tužiteljica je tužbu podnijela sudu putem pošte preporučenom pošiljkom predanom pošti 10. lipnja 2019., pa se u skladu s čl. 113. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/2019., dalje: ZPP) dan predaje pošti smatra danom predaje sudu kojemu je upućen. Stoga, sud utvrđuje da do dana podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 10. lipnja 2019. nije protekao opći zastarni rok od pet godina. Stoga nije nastupila zastara prava potraživanja tužiteljice po osnovi preplaćenih iznosa na temelju ništetnih ugovorenih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

    24. Početno postavljenim tužbenim zahtjevom, tužiteljica je s osnova preplate po promjenjivoj kamatnoj stopi potraživala iznos od 1.741,53 eura, a s osnova preplate po valutnoj klauzuli iznos od 12.629,36 eura, odnosno ukupno 14.370,89 eura. Podneskom od 1. listopada 2024. tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila s nalazom i mišljenjem vještaka na način da konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje isplatu s osnova promjenjive kamatne stope iznos od 1.890,42 eura, a s osnova valutne klauzule iznos od 4.006,34 eura, odnosno ukupno 5.896,76 eura.

    24. 1. S obzirom na to da se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je u skladu s čl. 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.), odbio tužbeni zahtjev za iznos od 8.474,13 eura.

    25. Slijedom svega navedenog, naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 1.890,42 eura zbog promjene kamatne stope i iznos od 4.006,34 eura zbog povećanja tečaja švicarskog franka, sve uvećano za zakonske zatezne kamate kako je navedeno u izreci presude.

    26. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

    26. 1. Na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    26. 2. Tužiteljica je u cijelosti uspjela po osnovu tužbenog zahtjeva, dok je u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, tužiteljica uspjela u visini od 41 %. Dakle, tužiteljica je u sporu uspjela u visini 70,5 %, a tuženik u visini 29,5 %.

    26. 3. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a i vrijednosti predmeta spora od 5.896,76 eura, tužiteljici su priznati troškovi zastupanja kod sastava tužbe u visini od 100 bodova (tar. br. 7. t. 1. OT), sastava podnesaka od 24. lipnja 2020., 25. rujna 2020., 26. ožujka 2021., 31. kolovoza 2021., 17. ožujka 2023. i 1. listopada 2024 u visini od po 100 bodova (tar. br. 8. t. 1. u vezi tar. br. 7. t. 1. OT), zastupanje na ročištima 14. srpnja 2020., 15. ožujka 2023., 5. listopada 2023. i 15. listopada 2024. u visini od po 100 bodova (tar. br. 9. t. 1. u vezi s tar. br. 7. t. 1. OT, sve uvećano za PDV 25 % (tar. br. 46. OT). Tužiteljici je priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 53,09 eura i trošak financijskog vještačenja u iznosu 398,17 eura. Tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na presudu u visini od 53,09 eura budući da je tužiteljica oslobođena od plaćanja pristojbe na temelju čl. 11. st. 1. t. 20. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine br. 118/2018. i 51/2023.). Dakle, tužiteljici je priznat trošak u visini od ukupno 3.201,26 eura.

    26. 4. S obzirom na uspjeh tužiteljice u sporu u visini 70,5 %, tužiteljici je priznat trošak u iznosu 2.256,89 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od

    21. studenoga 2024. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

    26. 5. U preostalom dijelu od 5.122,46 eura odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka, dok je u cijelosti odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

    27. Slijedom navedenog, na temelju čl. 325. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

    U Bujama – Buie 21. studenoga 2024.

    Sutkinja

    Margareta Vivoda

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se

    podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja

    je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke.

    Dna:

    1. Punomoćniku tužiteljice,

    2. Punomoćniku tuženika.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.