REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1094/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari prvotužitelja ELEKTROMAGIC d.o.o., Solin, Zoranićeva 27, OIB: 22161887520, i drugotužitelja ĐR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Mariju Vukoviću, odvjetniku u Splitu, protiv prvotuženika Telemach Hrvatska d.o.o., Zagreb, Ulica Josipa Marohnića 1, OIB: 70133616033 (ranije: OT- OPTIMA TELEKOM d.d., Zagreb, Bani 75 a, OIB: 36004425025), kojeg zastupaju punomoćnici Dina Salapić i Jure Marović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Divjak, Topić, Bahtjarević & Krka d.o.o., Zagreb, drugotuženika ŽR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Dinka Stura, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, trećetuženika VR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Dinka Stura, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, četvrtotuženika MR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Višnjić, odvjetnica u Zagrebu, petotuženika IR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Denis Marinković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Barać-Marinković d.o.o. iz Zagreba, šestotuženika SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Irena Bajić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Kosi i partneri j.t.d. u Zgrebu, sedmotuženika ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Jakirčević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o. u Zagrebu, osmotuženika BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Dinka Stura, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 7. listopada 2024., u prisutnosti II-tuženika ŽR i punomoćnika stranaka, **.**.2024.

p r e s u d i o  j e

I/ U cijelosti se odbija tužbeni zahtjev I-tužitelja ELEKTROMAGIC d.o.o. i II- tužitelja ĐR koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka Sporazum od 13. 04. 2017., sklopljen između tužitelja pod 1. ELEKTROMAGIC d.o.o., Solin, Zoranićeva 27, OIB: 22161887520 i pod 2. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te društva JADRO-TRGOVINA d.d., Solin, Zoranićeva 27, OIB: 88990945910, s jedne strane, i tuženika pod 1. OT-OPTIMA TELEKOM d.d., Zagreb, Bani 75a, OIB: 36004425025, s druge strane.

II. Nalaže se tuženicima pod 1. OT-OPTIMA TELEKOM d.d., Zagreb, Bani 75a, OIB: 36004425025, pod 2. ŽR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. CR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. MR, [adresa] Đ 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5. ŠR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6. SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7. ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 8. BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana, solidarno isplate tužitelju pod 1. ELEKTROMAGIC d.o.o., Solin, Zoranićeva 27, OIB: 22161887520,

iznos

od

12.174.000,00

(dvanaestmilijunastosedamdesetičetiritisuće) kuna, a tužitelju pod 2. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 9.368.000,00 (devetmilijunatristošezdesetiosamtisuća) kuna, sa zateznim kamatama koje na navedene iznose teku od 7. srpnja 2017. pa do isplate, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

III. Nalaže se tuženicima pod 1. OT-OPTIMA TELEKOM d.d., Zagreb, Bani 75a, OIB: 36004425025, pod 2. ŽR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. CR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. MR, [adresa] Đ 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5. ŠR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6. SR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7. ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 8. BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljima pod 1. ELEKTROMAGIC d.o.o., Solin, Zoranićeva 27, OIB: 22161887520 i pod 2. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 dana, solidarno naknade parnični trošak, sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena."

II/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, prvotuženiku Telemach Hrvatska d.o.o. naknaditi parnične troškove u iznosu od 49.077,50 eur, sve u roku od 15 dana.

III/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, drugotuženiku ŽR naknaditi parnične troškove u iznosu od 34.310,50 eur, sve u roku od 15 dana.

IV/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, trećetuženiku VR naknaditi parnične troškove u iznosu od 34.310,50 eur, sve u roku od 15 dana.

V/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, četvrtotuženiku HR naknaditi parnične troškove u iznosu od 49.015,00 eur, sve u roku od 15 dana.

VI/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, petotuženiku IR naknaditi parnične troškove u iznosu od 49.015,00 eur, sve u roku od 15 dana.

VII/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, šestotuženiku SR naknaditi parnične troškove u iznosu od 49.015,00 eur, sve u roku od 15 dana.

VIII/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, sedmotuženiku ER naknaditi parnične troškove u iznosu od 49.015,00 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 21. studenog 2024. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europska središnja banka koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IX/ Nalaže se prvotužitelju ELEKTROMAGIC d.o.o., i drugotužitelju ĐR, osmotuženiku BR naknaditi parnične troškove u iznosu od 34.310,50 eur, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1./ U tužbi podnesenoj 4. srpnja 2022. tužitelji navode da su s prednikom I- tuženika, društvom OT-Optima Telekom d.d., 13. travnja 2017. sklopili Sporazum. Tvrde da je ovaj Sporazum ništetan i da ne proizvodi pravne učinke jer je protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva. Tvrde da je predmetni Sporazum sklopljen radi reguliranja međusobnih odnosa njegovih stranaka u vezi s postupkom pripajanja društva H1 TELEKOM d.d. društvu OT-Optima Telekom d.d. S obzirom da je i sam postupak pripajanja proveden protivno prisilnim propisima i odredbama Zakona o trgovačkim društvima, smatraju da je ništetan i predmetni Sporazum jer da se temelji na nezakonito provedenim radnjama pripajanja jednog trgovačkog društva drugom i da je sklopljen protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Osim toga, tvrde da je predmetni Sporazum duboko nemoralan jer je prilikom sklapanja istog prednik OT-Optima Telekom d.d. znao da je proces pripajanja proveden nezakonito i da su time oštećeni dioničari društva H1 TELEKOM d.d. te da će sklapanjem tog Sporazuma tužiteljima nastati iznimna šteta.

2./ Društvo H1 TELEKOM d.d. je pripojeno društvu OT-Optima Telekom d.d., a koje je pripajanje upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu, kao registru suda pripojenog društva 6. srpnja 2017., a 2. kolovoza 2017. u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, kao registru društva preuzimatelja. Tužitelji su bili dioničari pripojenog društva na način da su prije pripajanja imali 9,8% dionica (I-tužitelj) i 7,6% dionica (II-tužitelj), dok je većinski dioničar bila Hrvatska poštanska banka d.d. s 58,2% dionica.

3./ Tužitelji tvrde da je Hrvatska poštanska banka d.d., odnosno njezina uprava odlučila o pripajanju i time nanijela veliku i nepopravljivu štetu tužiteljima i ostalim dioničarima pripojenog društva. Naime, nakon što su Hrvatska poštanska banka d.d. i Croatia osiguranje d.d. postali većinski dioničari društva H1 TELEKOM d.d. (12. lipnja 2015.), imenovana je nova uprava i novi nadzorni odbor, pri čemu su tuženici izvršavali sljedeće poslove:

- tuženik pod 2. ŽR - poslove predsjednika uprave Hrvatske poštanske banka d.d. od rujna 2014.;

- tuženik pod 3. ZR - poslove člana uprave Hrvatske poštanske banka d.d. od prosinca 2016.;

- tuženik pod 4. MR - poslove člana nadzornog odbora društva H1 TELEKOM d.d. od 12. lipnja 2015. do konačnog pripajanja u kolovozu 2017.;

- tuženik pod 5. ŠR - poslove člana uprave društva H1 TELEKOM d.d. od 15. srpnja 2015. do 24. lipnja 2016.;

- tuženik pod 6. SR - poslove predsjednika uprave društva H1 TELEKOM d.d. od 15. srpnja 2015. do 11. veljače 2016.;

- tuženik pod 7. ER - poslove člana uprave društva H1 TELEKOM d.d. od 01. travnja 2016. do konačnog pripajanja u kolovozu 2017.,

- tuženik pod 8. BR - poslove predsjednika uprave društva H1 TELEKOM d.d. od 27. lipnja 2016. do 28. lipnja 2017.

4./ Tužitelji smatraju da su tuženici solidarno odgovorni za izravnu štetu koja je, pripojenom društvu i njegovim dioničarima nastala pripajanjem društva H1 TELEKOM d.d. društvu preuzimatelju OT - Optima Telekom d.d. u iznosu od 132 mil kuna, od čega tužitelji potražuju naknadu u visini razmjerno svojim vlasničkim udjelima, I-tužitelj u iznosu od 12.174.000,00 kn, a II-tuženik u iznosu od 9.368.000,00 kn.

5./ Tvrde da je 2015. imenovanjem članova uprave i nadzornog odbora u društvu H1 Telekom d.d., Hrvatska poštanska banka d.d. efektivno preuzela kontrolu nad društvom i da je tijekom 2015. započet dvogodišnji plan predaje ovog društva društvu tuženiku OT - Optima Telekom d.d., odnosno posredno društvu Hrvatski telekom d.d. (kao dioničaru i društvu koje upravlja društvom OT - Optima Telekom d.d. od 2014.). No, prilikom provođenja plana da nije bilo dovoljno provesti samo pripajanje, nego da je trebalo osigurati održavanje upravljačkih prava društva Hrvatski telekom d.d. u društvu preuzimatelju nakon pripajanja. Stoga da je bilo potrebno pripajanje provesti na način da se izda minimalni broj novih dionica društva preuzimatelja u zamjenu za dionice pripojenog društva te da se pripajanje izvede bez ikakve isplate u novcu. Tvrde da je stoga unaprijed predviđen omjer zamjene dionica društva H1 TELEKOM d.d. za dionice društva OT - Optima Telekom d.d. No, da bi se postigao ovaj unaprijed dogovoreni omjer zamjene dionica, da je trebalo kroz sljedeće dvije godine sustavno destabilizirati i oslabiti poslovanje društva H1 TELEKOM d.d. do mjere da na kraju pripajanje izgleda kao jedini izlaz za posrnulu tvrtku, a također da u trenutku pripajanja društvo ima daleko manju vrijednost nego što bi imalo da se njime upravljalo savjesno i pošteno. Cijeli postupak da je osmislila, pokrenula i nadzirala uprava Hrvatske poštanske banke d.d., osobito II-tuženik AR i III-tuženik ZR, a sve s namjerom da društvo H1 TELEKOM d.d. isporuči bivšem monopolistu Hrvatski Telekom d.d., kako bi isti povratio izgubljeni tržišni udio te se bezbolno oslobodio sudskih i regulatornih sporova, ali i stekao materijalnu korist, sve na štetu dioničara H1 TELEKOM d.d. koji da su pri tome oštećeni za sveukupan iznos od 132 mil kn.

6./ Za uspješnu realizaciju takvog nauma bilo je, po tvrdnjama tužitelja, nužno značajno smanjiti vrijednost društva pa je plan proveden u dvije etape na način da je najprije društvo H1 TELEKOM d.d. destabilizirano ukidanjem prodajnih kanala i službi zaduženih za zadržavanje korisnika, stvaranjem nepotrebnih i upitnih troškova, nenaplaćivanjem penala Hrvatskom Telekomu d.d. i sličnim propustima, čime smatraju da je znatno smanjena njegova vrijednost, a nakon toga je provedeno pripajanje koje nije imalo uporišta u zakonsko valjanim dokumentima i procedurama te je provedena zamjena dionica društva s dionicama društva preuzimatelja.

7./ Tvrde da su postupak destabilizacije i smanjenja vrijednosti društva H1 TELEKOM d.d. operativno proveli tuženici LR (V-tuženik) i SR, (VI- tuženik) kao članovi uprave, koji da su postupali po izričitim uputama tuženika HR (IV-tuženika) kao člana nadzornog odbora, a koje upute da su predstavljale izričitu volju članova uprave Hrvatske poštanske banke d.d., II-tuženika ŽR i treće-tuženika VR, na način da su nizom štetnih odluka preokrenuli pozitivne trendove poslovanja društva te doveli do smanjenja poslovanja, odljeva korisnika i pada prihoda. Osim toga tuženici ŽR i ZR da su kriomice omogućili dubinsko snimanje društva H1 TELEKOM d.d. što je konačno omogućilo pripajanje u kojem je određen omjer zamjene bez da je ikada provedeno dubinsko snimanje društva preuzimatelja čije dionice su dioničari društva H1 TELEKOM d.d. u zamjenu stekli. Zastupnik po zakonu I-tužitelja FR kao član nadzornog odbora društva H1 TELEKOM d.d., kao i ĐRČ, kao član uprave, da su tijekom ovog razdoblja neprestano upozoravali druge članove uprave i nadzornog odbora kao i većinske dioničare na opasnosti štetnog poslovanja, no isti su prilikom donošenja odluka bili nadglasani i ignorirani. Iz provedenog postupanja tužitelji smatraju da je razvidno da tuženi članovi uprave i nadzornog odbora H1 TELEKOM d.d. nisu imali namjeru prodati društvo H1 TELEKOM d.d. najboljem ponuđaču na slobodnom tržištu (i pri tom postići najbolju moguću cijenu za dioničare) ili eventualno ojačati položaj društva potencijalnim novim investicijama, nego je namjera bila sustavno oslabiti društvo te postići zamjenu dionica i konačno preuzimanje društva od strane OT - Optima Telekom d.d. bez ikakve isplate u novcu. Stoga da su u svojem postupanju prekršili obveze iz Zakona o trgovačkim društvima, odnosno obvezu postupati savjesno i pošteno te voditi poslove društva pažnjom dobrog gospodarstvenika i da su oštetili društvo i dioničare.

8./ Ugovorom o pripajanju zaključenim 29. srpnja 2016. tvrde da je procijenjen omjer zamjene dionica na način da za 11 dionica H1 TELEKOM d.d. dioničari dobivaju tek jednu dionicu u društvu preuzimatelju. Ova procjena zamjene tvrde da je rezultat poslovanja kako su ga tužitelji prethodno opisali, čime da je u konačnici ostvaren plan pripajanjem omogućiti nastavak upravljanja Hrvatskog Telekoma d.d.u društvu preuzimatelju OT-Optima Telekom d.d. i nakon pripajanja. Osim toga tvrde i da je sam postupak pripajanja proveden suprotno zakonskim odredbama i nesavjesno.

9./ No, tvrde da i unatoč namjerno umanjenoj vrijednosti društva H1 Telekom d.d. prije pripajanja, koja je poslužila za umanjenje vrijednosti u postupku pripajanja, u konačnici ni loše poslovanje nije značajno narušilo vrijednost koju je tržište odredilo, a koja se odrazila u povećanoj vrijednosti društva OT - Optima Telekom d.d. Naime, u trenutku sklapanja Ugovora o pripajanju 29. srpnja 2016. i odobrenja pripajanja vrijednost dionice OT - Optima Telekom d.d. da je iznosila 1,68 kn, odnosno ukupna tržišna vrijednost društva da je iznosila je 106,8 milijuna. Kada je 25. siječnja 2017. održana Izvanredna glavna skupština i odobren Ugovor o pripajanju, vrijednost dionice OT - Optima Telekom d.d. iznosila je 2,86 kn, što predstavlja povećanje od 75 milijuna kuna u odnosu na datum sklapanja Ugovora o pripajanju kao početan datum. Nakon što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila pripajanje, dionice OT - Optima Telekom d.d. porasle su na 3,66 kn, dakle ukupna vrijednost kapitala društva porasla je na 232,6 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 118% u odnosu na vrijednost na dan sklapanja Ugovora o pripajanju. Smatraju da je ovo povećanje vrijednosti društva moglo proizaći jedino iz povećanja za pripojenu vrijednost društva H1 TELEKOM d.d., iz čega slijedi da povećanje od 118% odnosno 125,8 milijuna kuna predstavlja pravu vrijednost društva H1 TELEKOM d.d.

10./ Nadalje, i zamjena dionica tvrde da je zbog nesavjesnog postupanja tuženika ŽR, VR, HR, ER i BR provedena protivno Ugovoru o pripajanju na način da su dioničari pripojenog društva dobili dionice koje ne kotiraju na burzi čime su stavljeni u podređeni položaj.

11./ Dakle, tvrde da su tuženici pod V, VI, VII i VIII kao članovi uprave društva H1 TELEKOM d.d., pod nadzorom i prema instrukcijama tuženika pod IV, kao člana nadzornog odbora društva, a sve prema planu i uputama tuženika pod II i III kao članova uprave Hrvatske poštanske banke d.d. (većinskog dioničara društva) namjerno uništavali poslovanje društva H1 TELEKOM d.d. radi smanjenja vrijednosti društva i niže evaluacije društva u pripajanju; nisu ispitali druge ponude potencijalnih investitora kao i mogućnosti dokapitalizacije društva; proveli su postupak pripajanja i sklapanja ugovora o pripajanju suprotno zakonskim odredbama odnosno nesavjesno i bez primjene dužne pozornosti; nesavjesno su postupili prilikom određivanja omjera zamjene dionica i bez procjene vrijednosti društva preuzimatelja, a čime su oštetili sve dioničare društva H1 TELEKOM d.d. za ukupno 132 milijuna kuna. Sve to da su učinili radi ostvarivanja koristi za Hrvatski Telekom d.d. kroz povrat izgubljenog tržišnog udjela i ponovnu uspostavu monopola te radi ostvarivanja osobne materijalne koristi svakog tuženika pojedinačno.

12./ Potražuju stoga, uz zahtjev za utvrđenje ništetnosti Sporazuma, od tuženika i solidarnu naknadu štete prouzročene nezakonitim, nedopuštenim i nemoralnim pripajanjem, sa zateznim kamatama od 7. srpnja 2017., kao dana nakon dana objave upisa pripajanja u sudski registar. U daljnjem tijeku postupka, s obzirom da smatraju da je u tužbi opisanim postupanjem oštećena i Republika Hrvatska, predložili su o parnici obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

13./ U odgovoru na tužbu tuženici su osporili osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

14./ I-tuženik Telemach Hrvatska d.o.o., (ranije OT-OPTIMA TELEKOM d.d. koje je društvo nakon podnošenja tužbe prestalo pripajanjem društvu Telemach Hrvatska d.o.o.) u bitnome osporava navode o ništetnosti Sporazuma od 13. travnja 2017. Ukazuje da eventualni nedostaci u postupku pripajanja nisu od utjecaja kako na učinke pripajanja, jer da su protekli rokovi u kojima su se odluke o pripajanju mogle osporavati, tako ni na valjanost Sporazuma koji da je posebni pravni posao. Ukazuje i da je Sporazumom predviđena salvatorna klauzula pa da bi, ako bi sud i utvrdio ništetnost koje od odredaba, takvu odredbu valjalo zamijeniti drugom koja odražava volju ugovaratelja. Osporava osnovanost i visinu zahtjeva za naknadu štete jer da su se takvog potraživanja tužitelji Sporazumom odrekli, osim toga ističe prigovor zastare te osporava da bi se radilo o solidarnoj odgovornosti tuženika. U odnosu na radnje za koje tužitelji tvrde da bi im prouzročile štetu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer da očito I-tuženik ove radnje nije poduzimao pa stoga, kada bi Sporazum i bio ništetan, da nema odgovornosti I-tuženika za štetu naknadu koje tužitelji tužbom potražuju. Ukazuje i da su tužitelji temeljem Sporazuma stekli dionice koje da su u međuvremenu prodali pa protutužbenim zahtjevom traže vraćanje stečenog u slučaju utvrđenja ništetnosti Sporazuma

15./ Raspravim rješenjem od 7. listopada 2024. razdvojen je, radi odvojenog raspravljanja, protutužbeni zahtjev I-tuženika prema tužiteljima u parnicu koja se vodi pod poslovnim brojem P-2144/2024.

16./ II-tuženik ŽR i III-tuženik ZR prije svega ističu prigovor stvarne nenadležnosti trgovačkog suda jer smatraju da, s obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi u odnosu na njih i I-tuženika o odnosu suparničarstva iz odredbe čl. 196. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP), nema atrakcije nadležnosti trgovačkog suda. U odnosu na zahtjev za utvrđenje ništetnosti Sporazuma ističu prigovor promašene pasivne legitimacije jer nisu stranka ovog ugovora, no osporavaju i tvrdnje da bi Sporazum uopće bio ništetan. Ukazuju da je odredbama Zakona o trgovačkim društvima predviđen postupak po kojem dioničari ostvaruju pravo na naknadu štete od organa pripojenog društva (čl. 526. i 527.) pa stoga da tužitelji nisu neposredno aktivno legitimiran za isticanje takvog zahtjeva kao u predmetnoj tužbi. Nadalje, s obzirom da tužitelji nisu koristili mehanizme predviđene Zakonom o trgovačkim društvima radi osporavanja odluka donesenih u postupku pripajanja, odnosno radi sudskog ispitivanja omjera zamjene dionica, da o navedenom nema mjesta raspravljanju u ovoj parnici. Osporavaju da bi svojim postupanjem počinili štetu kako to tužitelji tvrde, a osim toga, s obzirom na vrijeme kada tužitelji tvrde da bi štetne radnje ovih tuženika bile poduzete ističu prigovor zastare. Osporavaju da bi se među tuženicima radilo o odnosu solidarne odgovornosti. Ukazuju da su navodi tužitelja da bi im šteta bila počinjenja smanjenjem vrijednosti proturječni s obzirom na tvrdnju o povećanju vrijednosti društva preuzimatelja tijekom pripajanja.

17./ IV-tuženik HR tužbu smatra nedopuštenom s obzirom na Zakonom o trgovačkim društvima predviđen postupak ostvarivanja prava dioničara na naknadu štete od članova nadzornog odbora pripojenog društva u postupku pripajanja (čl. 526. i 527.). S obzirom da su protekli rokovi za osporavanje odluka društva o pripajanju, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na štetu koju tužitelji navodno trpe zbog nezakonitosti u postupku pripajanja, za koju da odgovara društvo preuzimatelj. U odnosu na tvrdnje tužitelja da bi štetu počinio povredom dužne pozornosti i odgovornosti kao član nadzornog odbora, smatra da tužitelji nisu aktivno legitimirani na postavljanje odštetnog zahtjeva, već društvo. Ukazuje da je njegova obveza naknade štete svakako ne postoji jer da je glavna skupština odobrila Ugovor o pripajanju. Osim toga ističe prigovor zastare u odnosu na radnje poduzete prije provođenja postupka pripajanja te da su tužitelji propustili, u za to predviđenom postupku pred sudom, ispitati omjer zamjene dionica. S obzirom da članovi nadzornog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu, predložio je o parnici obavijestiti i ostale članove nadzornog odbora, među ostalima i zastupnika po zakonu I-tužitelja FR. Osporava istinitost navoda tužitelja o činjenicama na kojima tužbu temelje te ukazuje da je H1 Telekom d.d. 8. siječnja 2015. zaključio predstečajni sporazum sa svojim vjerovnicima. Pod upravom osoba koje su tužitelji obuhvatili tužbom, da je ovo društvo uredno ispunjavalo obveze iz predstečajne nagodbe, između ostalih i prema I- tužitelju i s njim povezanim društvima. Osporava tvrdnju o ništetnosti Sporazuma ukazujući da iz navoda tužitelja upravo proizlazi da su prilikom zaključivanja Sporazuma imali saznanja o svim okolnostima pozivanjem na koje u tužbi tvrde da bi Sporazum bio nemoralan i nezakonit. U odnosu na visinu štete naknadu koje tužitelji potražuju ukazuje da iz tužbe ne proizlazi u čemu bi se uopće sastojala šteta kao posljedica lošeg poslovanja zbog štetnih poslovnih odluka donesenih u vezi s postupanjem ovog tuženika kao člana nadzornog odbora kao i da tužitelji očito u vrijednost pripojenog društva nisu uračunali i dugove koje je preuzimatelj preuzeo.

18./ V-tuženik ŠR tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma smatra neurednim jer da njime nisu obuhvaćene sve stranke ovog ugovora kao nužni suparničari. Ističe da je njegov mandat u društvu H1 Telekom d.d. prestao prije zaključivanja predmetnog Sporazuma te osporava odgovornost za bilo kakvu štetu navodno nastalu tužiteljima. Osim toga, smatra da tužitelji nisu dokazali da svoje tražbine ne mogu namiriti od društva i da bi tuženik u obavljanju poslova člana uprave grubo povrijedio dužnosti. Ističe da je poslovnu odluku o pripajanju 12. lipnja 2015. donijela skupština društva H1 Telekom d.d., nakon koje da je uslijedilo pripremanje i provođenje postupka pripajanja u skladu sa zakonskim odredbama te da odluke o pripajanju nisu osporavane i da su za navedeno protekli rokovi predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima. Ističe i prigovor zastare.

19./ VI-tuženik SR osporava tvrdnju o ništetnosti Sporazuma te ukazuje da su tužitelji bili prisutni na Izvanrednoj glavnoj skupštini društva H1 Telekom d.d. održanoj 25. siječnja 2017., na kojoj da je donesena odluka o pripajanju, nakon čega da su sklopili predmetni Sporazum, u kojem da je navedeno da se njime rješavaju sporna pitanja vezana uz pripajanje, a po osnovi kojeg da su tužitelji dobili određenu naknadu. S obzirom da odluke o pripajanju nisu osporavane u za to predviđenim postupcima u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, kao i na protek rokova od provedbe pripajanja u sudskom registru, da nema mjesta raspravljanju o ništetnosti odluka društva donesenih u postupku pripajanja. Osporava i tvrdnje o nastaloj šteti i odgovornosti njega kao člana uprave društva H1 Telekom d.d. u razdoblju od 15. srpnja 2015. do 11. veljače 2016., ukazujući da je nakon zaključivanja predstečajne nagodbe 29. prosinca 2014. poslovanje društva bilo usmjereno isključivo nužnom smanjenju troškova.

20./ VII-tuženik ER osporava osnovanost tužiteljevih zahtjeva u bitnome ukazujući da je poslove člana uprave društva H1 Telekom d.d. obavljao od 1. travnja 2016., dakle samo posljednja četiri mjeseca i da stoga nije mogao značajnije utjecati na okolnosti na kojima tužitelji, prema navodima iz tužbe, osnivaju zahtjev tvrdeći da bi im nastala šteta vođenjem poslova društva. Ukazuje i da tužitelji nisu aktivno legitimirani prema tuženiku kao članu organa potraživati naknadu štete koju tvrde da trpe pripajanjem. Nadalje, ukazuje da obveza naknade štete člane uprave ne postoji kada se radi o radnjama koje se temelje na odluci glavne skupštine, kao u slučaju odluke o pripajanju društva. S obzirom da nije stranka Sporazuma, smatra da u odnosu na tužbeni zahtjev za utvrđenje njegove ništetnosti nije pasivno legitimiran. Konačno, ističe i prigovor zastare.

21./ VIII-tuženik BR također tužbeni zahtjev osporava ističući da tužitelji nisu neposredno aktivno legitimirani prema tuženiku kao članu organa pripojenog društva potraživati naknadu štete koju tvrde da trpe pripajanjem. S obzirom da nije stranka Sporazuma, smatra da u odnosu na tužbeni zahtjev za utvrđenje njegove ništetnosti nije pasivno legitimiran, osporava i tvrdnje o ništetnosti sporazuma. S obzirom da je poslove člana uprave obavljao od 27. lipnja 2016. do 28. lipnja 2017., a imajući u vidu navode iz tužbe u vremenu poduzimanja štetnih radnji i nastanku štete, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Također ukazuje da obveza naknade štete člana uprave ne postoji kada se radi o radnjama koje se temelje na odluci glavne skupštine, kao u slučaju odluke o pripajanju društva. Ističe i prigovor zastare.

22./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: Sporazum od 13. travnja 2017. (list 16 do 18 spisa), izvadci iz sudskog registra (list 19 do 128 spisa), izvješće neovisnog revizora (list 129 do 137 spisa), Ugovor o pripajanju od 29. srpnja 2016. (list 138 do 142 spisa), dopisi (list 143 do 144 spisa), zapisnik s izvanredne skupštine od 25. siječnja 2017. (list 145 do 186 spisa), sudska praksa (list 391-397 spisa), podaci o vrijednosti dionica (list 398 spisa), zapisnik o postupku sklapanja predstečajne nagodbe i nagodba (list 305 do 357 spisa), dopisi udruge Telekom (list 458 do 464 spisa), izjava UR (list 465 spisa), zahtjev za dopunom dnevnog reda (list 468 do 490 spisa), isprave priložene uz podnesak tužitelja od 20. rujna 2024. (korespondencija elektroničkom poštom, dopisi, izvješća uprave i zahtjev za dopunom dnevnog reda) (list 524 do 728 spisa).

23./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

24./ Predmet spora je zahtjev tužitelja da radi utvrđenja da je ništetan i bez pravnog učinka Sporazum od 13. travnja 2017. Naime, tvrde da je ovaj Sporazum zaključen radi uređivanja odnosa njegovih stranaka u vezi sa provođenjem statusne promjene pripajanja društva H1 Telekom d.d. društvu OT-Optima telekom d.d. Tvrde da je postupak pripajanja proveden nezakonito, stoga da je ništetan i predmetni Sporazum. Osim toga daje predmetni Sporazum ništetan jer je protivan moralu, s obzirom da je prilikom njegovog sklapanja preuzimatelj OT-Optima telekom d.d. znao da je postupak pripajanja proveden nezakonito, da su provođenjem postupka pripajanja oštećeni dioničari i da će sklapanjem Sporazuma tužiteljima nastati iznimna šteta. Nadalje, predmet spora je zahtjev tužitelja, kao dioničara društva H1 Telekom d.d. prije provođenja pripajanja, radi naknade štete koja tvrde da im je nastala pripajanjem društva. Naime, tvrde da je provođenje statusne promjene pripajanja unaprijed osmišljeno s ciljem da se društvo H1 Telekom d.d. isporuči društvu Hrvatski telekom d.d., koje da je društvo upravljalo društvom OT-Optima Telekom d.d. Cijeli postupak da je osmislila, pokrenula i nadzirala uprava Hrvatske poštanske banke d.d., kao većinskog dioničara u društvu H1 Telekom d.d. U tom postupku pripajanja da su, radi osiguravanja upravljačkih prava i nakon provođenja pripajanja, unaprijed određeni omjeri zamjene dionica nepovoljni za dioničare pripojenog društva. Kako bi se dogovoreni omjer zamjene dionica u pripajanju i ostvario, da je prethodno provođenju pripajanja poslovanjem društva H1 Telekom d.d. provedena njegova destabilizacija i smanjena vrijednost ovog društva. Potom da je i sama statusna promjena provedena protivno zakonskim odredbama. U takvom postupanju tvrde da su sudjelovali tuženici (od II do VIII) koji da su obavljali poslove u organima društva H1 Telekom d.d., odnosno poslove u upravi društva Hrvatska poštanska banka d.d. koji da su stoga solidarno odgovorni za štetu prouzročenu dioničarima društva H1 Telekom d.d., između ostalih i tužiteljima, nezakonitim, nedopuštenim i nemoralnim pripajanjem, u ukupnoj visini od 132 mil kuna. Pri tome, tvrdnju o šteti nastaloj pripajanjem potkrjepljuju tvrdnjom o povećanju vrijednosti dionica OT-Optima Telekom d.d. u razdoblju od sklapanja Ugovora o pripajanju 29. srpnja 2016. do odobrenja pripajanja od strane nadležne Agencije nakon što je 25. siječnja 2017. donesena skupštinska odluka o pripajanju. Iz povećanja vrijednosti dionice naime zaključuju za koliko je povećana vrijednost kapitala ovog društva, a ovo povećanje vrijednosti smatraju da je moglo jedino proizaći iz povećanja za pripojenu vrijednost društva H1 Telekom d.d. i da stoga iznos za koji je vrijednost društva preuzimatelja u ovom razdoblju povećana od 125,8 mil kuna predstavlja upravo pravu vrijednost društva H1 Telekom d.d.

25./ Neosnovan je, po ocjeni ovog suda, prigovor II-tuženika ŽR i III-tuženika VR stvarne nenadležnosti trgovačkog suda. Prema navodima iz tužbe, tuženici su suparničari iz odredbe čl. 196. st. 1. toč. 1. ZPP-a, jer su u pogledu predmeta spora (zahtjev za naknadu štete, s prethodnim utvrđenjem ništetnosti Sporazuma o uređenju odnosa nakade štete) u stvarnoj vezi s obzirom na činjenični supstrat na kojem tužitelji tužbu temelje. Naime, tužitelji tvrde da se radi o više osoba koje da su u pripremanju i provođenju statusne promjene pripajanja trgovačkih društava počinile štetne radnje koje su prouzročile štetu dioničarima pripojenog društva naknada koje je predmet spora i za koju štetu smatraju da su tuženici solidarno odgovorni obveznici naknade štete. Unatoč nužnim razlikama u činjeničnim elementima na koje prigovorom stvarne nenadležnosti ovi tuženici ukazuju, po shvaćanju ovog suda, iz tužbe je ipak razvidna istovjetnost činjenične osnove na kojoj tužitelji zahtjev temelje prema svim označenim tuženicima, a koja istovjetnost u konkretnom slučaju predstavlja materijalno suparničarstvo iz odredbe čl. 196. st. 2. toč. 1. ZPP-a, a ne formalno iz odredbe čl. 196. st. 2. toč. 2. ZPP-a kako to ovi tuženici tvrde. Slijedom navedenog, opravdana je atrakcija nadležnosti na trgovački sud u skladu s odredbom čl. 34.b toč. 10. ZPP-a.

26./ Tužitelji tužbom predlažu utvrditi da je ništetan i bez pravnog učinka Sporazum od 13. travnja 2017. (list 16 do 18 spisa). Iz sadržaja navede isprave razvidno je da se radi o ugovoru zaključenom između prednika I-tuženika, društva OT- Optima Telekom d.d. s jedne strane i I-tužitelja Elektromagic d.o.o., II-tužitelja ĐR te Jadro-trgovina d.o.o., s druge strane, kao podnositelji zahtjeva. Kao polazište za zaključivanje predmetnog ugovora navedeno je da je 29. srpnja 2016. zaključen Ugovor o pripajanju prema kojem se H1 Telekom d.d. pripaja OT-Optima Telekom d.d., da među ugovornim stranama postoji sporan odnos vezan uz prava i zahtjeve dioničara H1 Telekom d.d. u pogledu postupka pripajanja, a koje zahtjeve da je I-tužitelj Elektromagic d.o.o. izložio u odštetnom zahtjevu od 12. siječnja 2017. i dopisu od 23. siječnja 2017. kojim potražuje iznos od 8.100.000,00 kn, a da su se II- tužitelj ĐR i Jadro-trgovina d.o.o. pridružili zahtjevima. Zatim, navodi se da je glavna skupština H1 Telekom d.d. donijela odluku o odobrenju ugovora o pripajanju, otklonivši time druge modele razvoja društva pa da stoga ugovorne strane, suglasne postojeće sporne odnose riješiti mirnim putem, zaključuju predmetni Sporazum.

27./ Predmetnim Sporazumom podnositelji zahtjeva obvezali su se, između ostalog, ne pobijati odluke donesene na glavnoj skupštini društva 25. siječnja 2017, uključujući i Odluku o pripajanju, odnosno bilo koje druge odluke vezane uz pripajanje, povući tužbu ili se odreći zahtjeva u parnici koju pred Trgovačkim sudom u Splitu vode pod poslovnim brojem P-122/2017; zatim odrekli su se prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica, obvezali su se suzdržati od poduzimanja drugih radnji pred nadležnim tijelima ili u javnosti, a koje bi osujećivale ili sprječavale provođenje postupka pripajanja; konačno, obvezali su se suzdržati od pokretanja postupaka usmjerenih na naknadu štete protiv OT- Optima Telekom d.d., HT Hrvatski Telekom d.d. te članova uprave i nadzornog odbora navedenih društava zbog postupka pripajanja.

28./ S druge strane, OT-Optima Telekom d.d. obvezao se podnositeljima zahtjeva prenijeti Sporazumom dogovoreni broj dionica bez naknade, u roku od 15 dana od ispunjenja uvjeta: da su ispunili predmetni Sporazumom preuzete obveze, da je nadležna Agencija odobrila pripajanje i produljila razdoblje trajanja koncentracije te da postane pravomoćno rješenje o upisu pripajanja u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.

29./ Istovremeno sa Sporazumom, utvrđeno je da se sklapa i Ugovor o ustupu kojim OT-Optima Telekom d.d., u cilju mirnog rješavanja spornih odnosa, ustupa I- tužitelju potraživanja iz spora protiv Republike Hrvatske po osnovi povrata stečenog bez osnove. Nakon ispunjenja obveza iz Sporazuma, ugovoreno je da strane nemaju jedna prema drugoj više drugih potraživanja iz spornog odnosa.

30./ Dakle, predmetni Sporazum predstavlja ugovor kojim su stranke uredile sporne odnose vezane uz odštetne zahtjeve dioničara podnositelja zahtjeva u vezi s postupkom pripajanja, nakon što je glavna skupština H1 Telekom d.d. donijela odluku o odobrenju ugovora o pripajanju, otklonivši time druge modele razvoja društva.

31./ Sudionici u pravnom prometu slobodno uređuju obveze odnose, ali ih ne mogu uređivati suprotno Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva (čl. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO). Ugovor koji je protivan Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo (čl. 322. st. 1. ZOO-a).

32./ Tužitelji kao stranke predmetnog Sporazuma, koje su, kako iz njegovog sadržaja proizlazi, navedenim Sporazumom uredile sporan odnos vezan uz prava i zahtjeve dioničara u postupku pripajanja društva H1 Telekom d.d. društvu OT-Optima Telekom d.d. Tvrde da je predmetni Sporazum ništetan i bez pravnog učinka jer da je protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva. Ovo stoga što da se Sporazum temelji na nezakonito provedenom postupku pripajanja te da je prilikom zaključivanja ovog Sporazuma OT-Optima Telekom d.d. znao da je postupak pripajanja proveden nezakonito i da su time oštećeni dioničari zbog čega da je Sporazum duboko nemoralan. Imajući u vidu navode tužbe o razlozima nezakonitosti postupka pripajanja, za zaključiti je da su u vrijeme sklapanja predmetnog Sporazuma i sami tužitelji imali saznanja o razlozima na koje upiru, a tužitelji suprotno i ne tvrde, pa su, a kako iz Sporazuma proizlazi, sporne odnose uredili na način da su se obvezali ne osporavati i osujećivati provođenje statusne promjene pripajanja, uz Sporazumom uređen način njihovog obeštećenja vezan uz prava i zahtjeve kao dioničara u postupku pripajanja.

33./ Tužitelji tek paušalno tvrde da bi im sklapanjem predmetnog Sporazuma nastala iznimna štete, ne određujući na koji je način sklapanje Sporazuma u uzročno- posljedičnoj vezi s nastankom štete tužiteljima niti u čemu bi se šteta nastala sklapanjem Sporazuma sastojala. Također, ne osporavaju navode tuženika da su primili ugovoreno predmetnim Sporazumom, a po osnovi njihovog odštetnog zahtjeva koji je sklapanju Sporazuma prethodio.

34./ Ne proizlazi stoga, po shvaćanju ovog suda, iz razloga na koje upiru tužitelji i na temelju činjenica koje su naveli, da bi zaključivanje predmetnog Sporazuma, kojim su njegovi sudionici uredili sporne odnose vezane uz odštetne zahtjeve podnositelja zahtjeva u postupku pripajanja, bilo protivno moralu.

35./ S obzirom da tužitelji tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma temelje na tvrdnji o nezakonitom, nedopuštenom i nemoralno provedenom postupku pripajanja prije svega valja u vidu imati odredbe mjerodavnog Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., dalje ZTD), kojima su uređena pitanja vezana uz ništetnost odluke o pripajanju.

36./ U skladu s odredbom čl. 530. st. 1. i 2. ZTD-a, ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja, a nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe članka 529. ovoga Zakona više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtjevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

37./ Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke (čl. 529. ZTD-a).

38./ Nije sporno da je upis pripajanja društva H1 Telekom d.d. društvu OT- Optima Telekom d.d. proveden u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu, kao suda kod kojeg je bilo upisano pripojeno društvo 6. srpnja 2017., odnosno 2. kolovoza 2017. u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu kod kojeg je bilo upisano društvo preuzimatelj. Također nije sporno da je 25. siječnja 2017. održana izvanredna glavna skupština društva H1 Telekom d.d. na kojoj je donesena odluka o pripajanju.

39./ Dakle, u konkretnom slučaju, s obzirom da su nastupile pravne posljedice pripajanja, jer odluka skupštine o pripajanju nije tužbom radi pobijanja ili utvrđenja ništetnosti pravovremeno osporavana, osobe koje zbog proteka roka valjanost odluke skupštine o pripajanju ne mogu osporavati, imaju pravo zahtjevom protiv društva preuzimatelja tražiti naknadu štete. Stoga eventualni nedostaci u postupku pripajanja, a na koje tužitelji tužbom ukazuju, ne utječu na valjanost pripajanja, a osobama koje tvrde da su zbog takvih nedostataka trpjele štetu, unatoč valjanosti pripajanja kao posljedici upisa u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, pripada pravo na naknadu štete.

40./ S obzirom da nedostaci u postupku pripajanja, nastupom zakonom predviđenih okolnosti u vidu proteka roka za podnošenje tužbe radi pobijanja ili utvrđenja ništetnosti odluke skupštine o pripajanju, odnosno provedbi upisa pripajanja u suskom registru, ne utječu na valjanost pripajanja, razvidno je da su učinci nedostataka u pripajanju, s posljedicom ništetnosti ili pobojnosti odluke skupštine o pripajanju uređeni ZTD-om različiti od ništetnosti i pobojnosti pravnih poslova uređene općim obvezno pravnim propisom, kao posljedicama nedostataka drugih pravnih poslova. Stoga nedostaci u postupku pripajanja na koje ukazuju tužitelji, tvrdeći da je pripajanje provedeno protivno odredbama ZTD-a, ne mogu za posljedicu imati ništetnost Sporazuma kao pravnog posla, neovisno o tome šte je takav pravni posao sklopljen u vezi s provođenjem statusne promjene pripajanja jer se radi o institutima ništetnost i pobojnost koje mjerodavni propisi, ZOO i ZTD, uređuju na različite načine, s različitim ciljevima i posljedicama.

41./ Slijedom navedenog, nedostaci u postupku pripajanja na koje ukazuju tužitelji, tvrdeći da nije provedeno dubinsko ispitivanje društva preuzimatelja, da je ugovor o pripajanju sastavljen suprotno odredbama ZTD-a i da nije na pravilan način dostavljen upravi, da izvješća uprave o pripajanju imaju nedostataka i da revizija imovinskog stanja nije savjesno provedena, ne mogu za posljedicu imati ništetnost Sporazuma, jer se ne radi o prisilnim propisima koji uređuju ugovore i kojih su se stranke u sklapanju ugovora dužne pridržavati. Neosnovano stoga tužitelji tvrde da bi Sporazum, jer je sklopljen protivno odredbama ZTD-a, bio ništetan. U skladu s odredbom čl. 1. ZTD-a, ovim se zakonom uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društva i povezana društva. Dakle, odredbama ZTD-a nisu uređeni drugi pravni poslovi. S druge strane, tužitelji ne tvrde kojem bi prisilnom propisu, kojeg su se stranke u zaključivanju ugovora bile dužne pridržavati, predmetni Sporazum bio protivan, kada se iz ovog razloga pozivaju na njegovu ništetnost.

42./ Imajuću u vidu temeljno procesno načelo stranačke istine, sukladno kojem su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima svoj zahtjev temelje (čl. 219. st. 1. ZPP- a) te da sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su u postupku stavljeni (čl. 2. ZPP-a), po ocjeni ovog suda, iz činjenica na kojima tužitelji zahtjev za utvrđenje ništetnosti Sporazuma osnivanju, ne proizlazi osnovanost takvog zahtjeva.

43./ Pri tome, suprotno shvaćanju nekih od tuženika, u parnicama radi utvrđenja ništetnosti nekog ugovora njegove stranke nisu nužni suparničari na strani tuženika pa tužba nije neuredna u ovom dijelu stoga što istom nije obuhvaćen i preostali suugovaratelj Jadro-trgovina d.o.o.

44./ U odnosu na prigovore tuženika koji nisu stranke predmetnog Sporazuma da je u odnosu na njih u ovom dijelu tužbenog zahtjeva promašena pasivna legitimacija, za ukazati je da u konkretnom slučaju, iako ovi tuženici nisu stranke predmetnog pravnog odnosa, imajući u vidu činjenice na kojima tužitelji tužbu temelje i kao i daljnje tužbene zahtjeve radi naknade štete, valja tužiteljima priznati pravni interes i u odnosu na tuženike koji nisu stranke predmetnog Sporazuma tužbenim zahtjevom za utvrđenje tražiti utvrđenje da je predmetni Sporazum ništetan i da ne proizvodi pravne učinke, dakle da ne postojanje predmetnog pravnog odnosa (čl. 189. st. 1. ZPP-a). Ovo stoga što su se predmetnim Sporazumom tužitelji upravo obvezali da neće zahtijevati dodatne uplate zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica i da neće zahtijevati naknadu štete, između ostalih i od članova uprave i nadzornog odbora zbog postupka pripajanja. Predmetnom tužbom tužitelji, uz utvrđenje da pravni odnos iz predmetnog Sporazuma ne postoji, istaknutim zahtjevom radi naknade štete potražuju upravo naknadu koju su se Sporazumom obvezali da neće potraživati. Stoga, po shvaćanju ovog suda, iako tuženici od II do VIII nisu stranke predmetnog Sporazuma, nije osnovan njihov prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti istaknut u ovoj parnici.

45./ U odnosu na zahtjev tužitelja radi naknade štete, I-tužitelja u iznosu od 2.174.000,00 kn, a II-tužitelja u iznosu od 9.368.000,00 kn, valja navesti sljedeće.

46./ Tužitelji ovaj zahtjev osnivanju na tvrdnji da je pripajanjem društva H1 Telekom d.d. društvu OT-Optima Telekom d.d. dioničarima društva H1 Telekom d.d. nastala šteta u iznosu od 132 mil kuna. Ovo stoga što da je, nakon donošenja poslovne odluke većinskih dioničara H1 Telekom d.d. tijekom 2015. o provođenju statusne promjene pripajanja, u narednom razdoblju društvo lošim poslovanjem destabilizirano s ciljem da njegova vrijednost prilikom pripajanja bude što manja, a da su potom u postupku pripajanja i zamjene dionica dioničari pripojenog društava dodatno oštećeni kroz primijenjeni omjer zamjene dionica. Nadalje, tužitelji tvrde da je i unatoč namjerno umanjenoj vrijednosti društva prije pripajanja, koja da je poslužila za umanjenje vrijednosti u postupku pripajanja, loše poslovanje nije značajno narušilo vrijednost društva H1 Telekom d.d. koju je tržište u konačnici odredilo, a koja se odrazila u povećanoj vrijednosti društva preuzimatelja OT-Optima Telekom d.d. Navedeno temelje na tvrdnji o porastu vrijednosti dionica OT-Optima Telekom d.d. u razdoblju pripremanja provođenja statusne promjene pa stoga smatraju da ovo povećanje vrijednosti od 125,8 mil kuna predstavlja pravu vrijednost društva H1 Telekom d.d.

47./ Dakle, s obzirom na navode iz tužbe, proizlazi da šteta naknadu koje tužitelji u ovoj parnici potražuju predstavlja naknadu za vrijednost pripojenog društva koja da je u vrijeme pripajanja iznosila 125,8 mil kuna, a od kojeg iznosa da tužitelji naknadu potražuju u visini vlasničkih prava koja su im u vrijeme pripajanja pripada prema omjeru dionica pripojenog društva, I-tužitelja u omjeru od 9,8% dionica, a II-tuženika u omjeru od 7,6% dionica H1 Telekom d.d. prije pripajanja.

48./ Osnovano ukazuju tuženici da iz tužbe ne proizlazi pojašnjenje razlike između iznosa od 132 mil kuna u kojem tužitelji tvrda da je pripajanjem počinjena šteta dioničarima pripojenog društva, odnosno iznosa od 125,8 mil kuna za koji pak tvrde da predstavlja pravu vrijednost pripojenog društva.

49./ Svakako iznosi koje tužitelji potražuju, navodeći da odgovaraju vlasničkim udjelima prema omjeru dionicama ne odgovaraju niti jednom od ovih u tužbi navedenih ukupnih iznosa. Naime, prema iznosu štete od 132 mil kn, omjer koji odgovara dionicama I-tužitelja je iznos od 12.936.000,00 kn, a omjer koji odgovara dionicama II- tužitelja je iznos od 10.032.000,00 kn. Prema iznosu prave vrijednosti pripojenog društva od 125,8 mil kuna, omjer koji odgovara dionicama I-tužitelja je iznos od 12.328.400,00 kn, a omjer koji odgovara dionicama II-tužitelja je iznos od 9.560.000,00 kn. Dakle, tužitelji tužbom potražuju manje iznose iz čega proizlazi da šteta naknadu koje potražuju, a za koju smatraju da im je prouzročena pripajanjem, predstavlja umanjenje njihove imovine s obzirom na, po njima, izračunatu vrijednost pripojenog društva u vrijeme pripajanja.

50./ Kada bi se i prihvatila tvrdnja tužitelja o vrijednosti H1 Telekom d.d. u tijeku provođenja statusne promjene pripajanja u iznosu od 125,8 mil kuna, i zanemarujući prigovore tuženika da je društvo prethodno donošenju poslovne odluke o pripajanju prošlo kroz postupak predstečajne nagodbe radi nemogućnosti urednog podmirivanja obveza, ta da je preuzimatelj preuzeo ujedno i dugove pripojenog društva utvrđene predstečajnim sporazumom, koje da je nastavio ispunjavati, osnovano ukazuju tuženici da iz navoda samih tužitelja ne proizlazi da bi vođenjem poslova društva H1 Telekom d.d. u razdoblju od 2015. do pripajanja dioničari bili oštećeni na način da je vrijednost društva znatno smanjena.

51./ S obzirom na, s jedne strane, tvrdnju samih tužitelja da unatoč lošem poslovanju za koje odgovornima smatraju tuženike, vrijednost koju je tržište odredilo nije značajno narušena, a, s druge strane, izostanak činjeničnih navoda tužitelja kojima bi potkrijepili tvrdnju o nanošenju štete lošim poslovanjem i znatnim smanjenjem vrijednosti društva (u čemu se šteta sastoji zbog lošeg poslovanja, na koji je način vrijednost društva smanjena), zaključak je ovog suda da su paušale tvrdnje iz tužbe o postupanju tuženika s ciljem da bi oslabili poslovanje društva i smanjili njegovu vrijednost, a sve radi provedbe pripajanja štetnog za dioničare pripojenog društva.

52./ Očito je neosnovana i tvrdnja tužitelja o omjeru zamjene dionica kojim tvrde da bi im bila nanesena šteta provođenjem postupka pripajanja. Naime, tužitelji navode da je u Ugovoru o pripajanju procijenjen omjer zamjene 11 dionica pripojenog društva za jednu dionicu preuzimatelja, s time da su dionice pripojenog društva dodatno obezvrijeđene s 25%. Dalje tvrde da je ovakva procjena izravan rezultat poslovanja koje je pripajanju prethodilo, a čime da je u konačnici ostvaren plan Hrvatske poštanske banke d.d. i njezine uprave omogućiti Hrvatskom Telekomu d.d. da i nakon pripajanja upravlja s više od 51% dionica OT-Optima Telekom d.d. Naime, u Ugovoru o pripajanu od 29. srpnja 2016., omjeri zamjene dionica utvrđeni su na drugačiji način no što tužitelji tvrde. I to na način da dioničari H1 Telekom d.d. za jednu dionicu pripojenog društva primaju 0.75 dionica društva OT-Optima Telekom d.d. Dioničarima kojima zbog omjera zamjene nedostaje određeni iznos za stjecanje cijelog broja dionica, OT-Optima Telekom da će isplatiti doplatu u novcu, u razmjernom iznosu prema vrijednosti dionice OT-Optima Telekom d.d. od 1,70 kn (tržišna vrijednost na dan 26. srpnja 2016.). Prema utvrđenom omjeru zamjene dionica i strukturi dioničara društva H1 Telekom d.d. na dan 30. lipnja 2016., ukupan broj dionica potreban za provođenje postupka pripajanja zaokružuje se na 113 (prvi niži cijeli broj). Radi prijenosa dionica dioničarima H1 Telekom d.d., preuzimatelj će koristiti vlastite dionice te će povećati svoj temeljni kapital. Preuzimatelj će povećati temeljni kapital u iznosu potrebnom za izdavanje odgovarajućeg broja dionica, koje će, zajedno s vlastitim dionicama koje drži, biti dodijeljene dioničarima pripojenog društva. Novoizdane dionice će biti redovne dionice na ime, svaka u nominalnom iznosu od 10,00 kn. 53./ S obzirom da, po ocjeni ovog suda, Sporazum od 13. travnja 2017. nije ništetan i proizvodi pravne učinke u odnosu na prava i obveze koja za stranke ovog ugovora iz njega proizlaze, osnovano ističe I-tuženik da tužitelji nemaju u odnosu na njega pravo na naknadu štete koju u ovoj parnici potražuju jer su predmetnim Sporazumom stranke uredile svoje odnose vezane uz odštetu tužiteljima kao dioničarima u postupku pripajanja i to na način da, nakon ispunjenja obveza preuzetih Sporazumom, stranke nemaju u vezi odnosa proizašlih iz postupka pripajanja jedne prema drugima daljnjih potraživanja. Tužitelji pri tome ne osporavaju da je I-tuženik prema njima ispunio obveze preuzete Sporazumom, niti iz njihovih navoda tijekom postupka ne proizlazi da se naknada štete koju potražuju u ovoj parnici ne bi odnosila na sporne odnose u vezi pripajanja, radi dogovornog razrješenja kojih je premetni Sporazum zaključen.

54./ U odnosu na ostale tuženika, koji su u razdoblju u kojem tužitelji tvrde da bi im nastala šteta naknadu koje potražuju, obavljali poslove članova uprave Hrvatske poštanske banke d.d., odnosno članova nadzornog odbora i uprave pripojenog društva, sve kada bi se i prihvatile tvrdnje o postupanju protivno odredbama ZTD-a u obavljanju poslova organa upravljanja u društvu, odnosno korištenju utjecaja u društvu radi navođenja članova organa društva na poduzimanje za društvo štetnih radnji, iz navoda tužitelja ne proizlazi u čemu bi se sastojala šteta počinjena društvu ili njegovim dioničarima za koju bi ove osobe mogle odgovarati, uz primjenu daljnjih zakonskih pretpostavki (čl. 252. i 272. te čl. 273.a odnosno čl. 273. ZTD-a). Naime, tužitelji predmetnim tužbenim zahtjevom potražuju naknadu štete za koju tvrda da im je pripajanjem prouzročena, s obzirom na pravu vrijednost društva H1 Telekom d.d. u vrijeme pripajanja. Ovu pravu vrijednost tvrde pak da je u konačnici odredilo tržište, a na ovu vrijednost da nije utjecalo loše poslovanje za koje odgovornima smatraju tuženike. Dakle, tvrde da loše poslovanje za koje odgovornima smatraju ove tuženike nije značajno narušilo vrijednost društva H1 Telekom d.d. Pri tome ne navode u čemu bi se sastojala šteta koju su svojim postupanjem u vođenju poslova društva ove osobe nanijele društvu H1 Telekom d.d. ili njegovim dioničarima.

55./ S obzirom na poslove koje su po svojim položajima u organima društava mogli obavljati, ne proizlazi da su II-tuženik ŽR i III-tuženik ZR, kao članovi uprave Hrvatske poštanske banke d.d., većinskog dioničara H1 Telekom d.d., uopće mogli poduzeti radnje koje tužitelji u tužbi opisuju kao štetne, a vezane uz provođenje samog postupka pripajanja (u tužbi opisano kao druga faza). Osim toga, iz navoda samih tužitelja proizlazi da su ovi tuženici postupali kao članovi uprave drugog društva, dakle ne u svoje ime i za svoj račun, već u ime i za račun zastupanog društva. Slijedom navedenog, očitovanja volje i postupci ovih osoba proizlazi da su dani u ime i za račun zastupanog društva.

56./ U odnosu na navodne štetne radnje IV-tuženika HR (člana nadzornog odbora H1 Telekom d.d. u spornom razdoblju) odnosno V-tuženika ĆR, VI-tuženika SR, VII-tuženika ER i VIII-tuženika BR (članove uprave H1 Telekom d.d. u spornom razdoblju), kojima tužitelji tvrde da bi im u provođenju postupka pripajanja bila prouzročena šteta, osim što su se tužitelji predmetnim Sporazumom obvezali da niti protiv ovih osoba neće isticati zahtjeve radi naknade štete zbog postupka pripajanja, jer da su sporne odnose u vezi s postupkom pripajanja sporazumno uredili uvjetima predmetnog Sporazuma zaključenog s OT-Optima Telekom d.d., osnovano ukazuju tuženici da na isticanje zahtjeva radi naknade štete tužitelji nisu ovlašteni s obzirom na odredbe ZTD-a kojima je uređena odgovornost članova organa pripojenog društva kao solidarnih dužnika radni naknade štete koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi dioničari i vjerovnici (čl. 526. ZTD-a). Imajući u vidu da se, prema navodima tužitelja, predmetnim tužbenim zahtjevom za isplatu od ovih tuženika potražuje upravo naknada štete za koju tužitelji smatraju da bi im je ovi tuženici prouzročili kao članovi organa pripojenog društva u postupku pripajanja, takvi se zahtjevi mogu ostvariti samo preko posebnog zastupnika kojeg na prijedlog dioničara ili vjerovnika postavlja sud. Iznosi koji se dobe ostvarenjem zahtjeva pripojenog društva, za koje se u tom smislu smatra kao da to društvo i dalje postoji, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika, ako ih preuzimatelj već nije podmirio, a ostatak se dijeli dioničarima (čl. 527. ZTD-a).

57./ Također, pravilno ukazuju tuženici da je u postupku pripajanja, odredbom čl. 532. ZTD-a, uređeno postupanje vezano uz zahtjeve dioničara zbog preniske odmjere zamjene dionica. Naime, zbog ovog se razloga odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može pobijati. Na temelju takvog zahtjeva sud može odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica, odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa, a zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom koja mora biti dana u obliku javnobilježničke isprave. Iz predmetnog Sporazuma proizlazi da su se tužitelji obvezali izjavom u odgovarajućem obliku odreći zahtjeva za dodatnim uplatama zbog preniske odmjere zamjena dionica. Dakle, imajući u vidu citiranom odredbom čl. 532. ZTD-a predviđen postupak sudskog ispitivanja omjera zamjene dionica, nedvojbeno je da se zahtjevi koji se odnose na prenisku odmjerenu zamjenu dionica ne mogu ostvarivati kao zahtjevi za naknadu štete temeljem drugih zakonskih odredaba, odnosno izvan citiranom odredbom predviđenog postupka. Dakle, zahtjevi radi naknade štete zbog preniskog omjera zamjene dionica, kada bi i bio osnovan navod tužitelja o takvom omjeru, tužitelji nisu ovlašteni ostvarivati tužbenim zahtjevom istaknutim u predmetnoj tužbi.

58./ Slijedom izloženih zaključaka ovaj je sud utvrdio da su u tužbi istaknuti tužbeni zahtjevi neosnovani. S obzirom da, po ocijeni ovog suda, radi utvrđenja odlučnih činjenica o kojima ovisi odluka o osnovanosti u tužbi istaknutih tužbenih zahtjeva nije bilo potrebno izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, zatim svjedoka potpisnika Sporazuma KR i DR, svjedoka ĐRČ koji je također obnašao dužnost člana uprave H1 Telekom d.d. u spornom razdoblju, odnosno knjigovodstveno financijskog vještačenja izvješća uprave, sud je ove dokazne prijedloge odbio kao nepotrebne. S obzirom na izloženo, jer nisu od utjecaja na donesenu odluku, osnovanost ostalih prigovora kojima tuženici osporavaju osnovanost istaknutih zahtjeva sud nije obrazlagao.

59./ Tužiteljima, jer su u cijelosti izgubili u sporu, ne pripada pravo na naknadu parničnih troškova, a tuženicima su dužni naknaditi troškove koje su im prouzročili vođenjem postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

60./ O zahtjevu tuženika za naknadu troškova postupka po osnovi zastupanja po punomoćnicima odvjetnicima, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje Tarifa), u granicama zahtjeva istaknutih u troškovnicima, odlučeno je primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

61./ U odnosu na zahtjev I-tuženika Telemach Hrvatska d.o.o., priznat je trošak za sastav odgovora na tužbu (T.br. 8/1 Tarife) i zastupanja na ročištu 7. listopada 2024. (T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od po 19.606,00 eur te podneska od 6. veljače 2023. (kojim obavještavaj o statusnoj promjeni) (prema T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od 50,00 eur, sve uvećano za PDV (T.br. 46 Tarife), dakle ukupno 49.077,50 eur. S obzirom da je postupak po protutužbi razdvojen o zahtjevu na naknadu ovog troška, kao i sudske pristojbe po ovoj osnovi, sud će odlučiti u razdvojenoj parnici. Podnesak od 7. prosinca 2023. nije bio potreban jer je ranijim podneskom, za sastav kojeg je trošak priznat, I- tuženik već obavijestio o preuzimanju parnice. Također, nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu protiv rješenja o nenadležnosti i pripadajuće sudske pristojbe jer ova radnja nije bila potrebna za vođenje parnice. Neosnovano ovaj tuženik naknadu parničnih troškova potražuje od tužitelja solidarno, jer isti nisu solidarno odgovorni u konkretnom slučaju u glavnoj stvari (čl. 161. st. 3. ZPP-a).

62./ U odnosu na zahtjev za naknadu troška II-tuženika ŽR, III- tuženika VR i VIII-tuženika BR, istima je, prema ispostavljenom troškovniku, priznat trošak za sastav odgovora na tužbu za svakog od ovih tuženika prema T.br. 8/1 Tarife, u iznosu od po 19.606,00 eur, te po jedna trećina troška zastupanja na ročištu 7. listopada 2024. u iznosu od 7.842,40 eur (T.br. 9/1 u vezi s T.br. 40/1 Tarife) (jer je 19.606,00 eur + 20% = 23.527,20 eur / 7.842,40 eur), dakle 27.448,40 eur, uvećano za PDV (T.br. 46 Tarife). Trošak zastupanja na ročištu za objavu presude nije priznat jer se po ocjeni ovog suda radi o trošku koji nije bio potreban radi vođenja parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

63./ U odnosu na zahtjev za naknadu troška IV-tuženika HR, V- tuženika OR i VI-tuženika SR, istima je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu (T.br. 8/1 Tarife) i zastupanja na ročištu 7. listopada 2024. (T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od po 19.606,00 eur, uvećano za PDV (T.br. 46 Tarife), dakle ukupno 49.015,00 eur.

64./ U odnosu na zahtjev VII-tuženika ER, istom je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu (T.br. 8/1 Tarife) i zastupanja na ročištu 7. listopada 2024. (T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od po 19.606,00 eur, uvećano za PDV (T.br. 46 Tarife), dakle ukupno 49.015,00 eur. Trošak za sastav podneska od 18. srpnja 2022. u kojem dostavu tužbe, nakon što je prethodno već poslana na odgovor, predlaže po punomoćniku, te trošak zastupanja na ročištu za objavu presude, nisu priznati jer se po ocjeni ovog suda radi o troškovima koji su bili potrebni radi vođenja parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a). Zatezne kamate na ovaj iznos obračunavaju se počevši od donošenja ove presude (čl. 151. st. 3. ZPP-a), po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, mjerodavnoj za ostale odnose.

65./ Tuženicima ne pripada pravo na naknadu troška sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer na plaćanje iste sud stranke poziva razmjerno ostvarenom uspjehu u parnici (čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama "Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.).

U Zagrebu 21. studenog 2024.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.