Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1157/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, pravnoj stvari tužitelja CH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Šare Tudor, odvjetnici u Splitu, protiv tužene Republike Hrvatske, [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1177/2022-17 od 6. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1177/2022-17 od 6. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo te se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Sinj, Općinskog suda u Splitu na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provesti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena tuženika Republike Hrvatske, [osobni identifikacijski broj], za cijelo.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.734,59 EUR/20.603,79 kn1 sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 6. srpnja 2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužena iz razloga označenih u članku 353. stavak 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13. 89/14., 70/19., 80/22 i 114/22; dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode i predložio da se žalba kao neosnovana odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se sa sigurnošću ispitati tako da nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se sadržajno ukazuje u žalbi, a niti postoji koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a.).

6. Nadalje, tvrdnja žalitelja da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, jer da je za prihvaćanje dokaza koje je tužitelj predlagao (listopad 2022.), a na kojima se temelji prvostupanjska presuda, nastupila apsolutna prekluzija prava na iznošenje novih činjenica i predlaganje novih dokaza prema čl. 299. ZPP-a nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, jer u prvostupanjskom postupku nije održano pripremno ročište niti zaključen prethodni postupak (čl. 292. ZPP-a).

7. Stranke su dužne već u tužbi i u odgovoru na tužbu a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđenje iznijetih činjenica prema odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a, a stavkom 2. istog članka stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, a stavkom 3. je propisano da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovog članka neće uzeti u obzir.

8. Međutim prema odredbi čl. 284. st. 4. ZPP-a nakon primitka odgovora na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu sud će odrediti pripremno ročište, te upozoriti stranke da će se na tom ročištu, ako za to budu ispunjeni uvjeti, zaključiti prethodni postupak i provesti glavna rasprava, a prema čl. 286. st. 2. ZPP-a u pozivu za pripremno ročište naložiti će se strankama da donesu sve isprave koje im služe za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu.

9. Iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud nije postupio prema odredbi čl. 286. st. 2. ZPP-a te u pozivu strankama za ročište za dan 25. studenog 2015. nije naznačeno da se radi o pozivu za pripremno ročište niti je uvršteno upozorenje koje ZPP zahtjeva od suda (čl. 284. st. 2. i 3., te čl. 286. st. 2. ZPP-a), to suprotno žalbenim navodima ne mogu nastati štetne posljedice za tužitelja u obliku procesnih prekluzija (čl. 114. st. 4. ZPP-a), to je s pravom prvostupanjski sud prihvatio dokaze koje je tužitelj predložio a sud prihvatio (čl. 299. st. 2. ZPP-a) i na istima temeljio svoju odluku.

10. Žalbenim navodima ne osporava se utvrđeno činjenično stanje niti se osporava primjena materijalnog prava kada je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj isključivi vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo te nalaganje uknjižbe prava vlasništva na ovoj čestici uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, koje je vlasništvo putem pravnih prednika do 6. travnja 1941. stekao dosjelošću primjenom Paragrafa 1460.-1464. Opće građanskog zakonika (dalje OGZ) koja pravna pravila su se primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list SFRJ broj 86/1946).

11. Međutim, drugostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a kada ispituje pobijanu presudu po žalbi.

12. Stoga kako iz rezultata provedenog dokaznog postupka slijedi da se prema povijesnom izvatku radi o nekretnini koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi kao općenarodna imovina sada u upisana u vlasništvu Republike Hrvatske, da se radi o stambenom kamenom objektu (koji je nedavno obnovljen), a koji se nalazi u dijelu označenom slovima A, B, C, D, E i A na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a taj dio objekta odgovara osnovnom dijelu objekta bez dograđenog zapadnog aneksa. Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se u zemljišnim knjigama u z. u. [broj ZK uloška] vodi kao kuća bez upisane površine, a u kat. operatu u [broj] kao zgrada površine 51 m², da iz dostavljenih isprava (ugovori o kupoprodaji, rješenje o nasljeđivanju, ugovori o darovanju predmetne nekretnine prednika tužitelja), te iskazi svjedoka C, L, Ž i Š potvrđuju koliko je star objekt (1882. godina) označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i članovi kojih obitelji (J, V i S) su posjedovali tu starinu, nesmetano u prošlosti u razdoblju duljem od 40 godina do 6. travnja 1941., i nadalje glede kvalitete posjeda pravnih prednika tužitelja prvostupanjski sud valjano utvrđuje da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine putem pravnih prednika dosjelošću primjenom Paragrafa 1460.-1472 OGZ-a).

13. Međutim ispunjen je i 40-godišnji pošten posjed tužitelja putem prednika za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina u društvenom vlasništvu dosjelošću po čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV) primjenom odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a važeće do 17. studenog 1999. (koja je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda RH broj U I-58/97 od 17. studenog 1999.), kojim je bilo propisano da se kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti uračunati i vrijeme prije 8. listopada 1991., što je sukladno pravnom stavu u više odluka Vrhovnog suda RH (npr. Revx-974/2017. od 17. svibnja 2019.) ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, a prema rezultatima postupka tužitelj dokazuje da je putem svojih pravnih prednika posjedovao predmetnu nekretninu dulje od 40 godina do dana ukidanja navedene odredbe.

14. Stoga je pravilno prvostupanjski sud pobijanom presudom odlučio o tužbenom zahtjevu.

15. I odluka o parničnom trošku sukladna je odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a, a tuženik istu samo paušalno osporava.

16. Zbog izloženog, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Osijek, 21. studenog 2024.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš