REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3597/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvotuženika [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glamuzina odvjetnik u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o. Zagreb, i drugotuženika [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Vuković, odvjetnik u Zagrebu, radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-674/2024-2 od 15. svibnja 2024. kojim je potvrđena presuda i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1535/2022-23 od 19. prosinca 2023., na sjednici održanoj 21. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvode ove odluke citirane presude i rješenja sadržanog u navedenoj presudi, a kojom je potvrđena prvostupanjska odluka.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio pravna pitanja i to tri procesna pitanja te tri materijalnopravna pitanja i istakao da su mu nižestupanjskim odlukama zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to jednakosti svih pred zakonom i pravo na pošteno/pravično suđenje. Prijedlogom za dopuštenje revizije tužitelj, postavljajući procesnopravna pitanja te naznačujući osobito teške povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, u svojoj biti osporava pravilnost obrazloženja pobijanih odluka. Kada tužitelj prigovara, sadržajno, arbitrarnosti za napomenuti je da (Ustavni sud Republike Hrvatske U-III-4951/2014 od 10. ožujka 2020., recital 7.1.) bi se utvrđenje činjenica i ocjene dokaza redovnih sudova moglo smatrati proizvoljnim na način da utječe na pravilnost konkretnog postupka tek kad bi pogrešni zaključci tih sudova o odlučnim činjenicama bili toliko očigledni da se mogu okarakterizirati kao nedvojbena pogreška, drugim riječima, takva pogreška koju ni jedan razumni sud ne bi nikada mogao učiniti. Takvo što ovdje predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi bilo počinjeno. Ovaj sud uočava da nižestupanjske odluke sadrže jasne dostatne i relevantne razloge na kojima se temelji odluka sadržana u njihovoj izreci. Isto tako sudovi su u svojim odlukama dali razloge koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj, dao je relevantne i dostatne razloge i odgovorio na sve bitne navode stranaka. Navedene odluke udovoljavaju uvjetima mjerila dostatnosti i relevantnosti.

4. U odnosu na preostala pravna pitanja koja se mogu okarakterizirati kao pitanja materijalnopravne prirode prvenstveno se ističe da njima predlagatelj izražava nezadovoljstvo pobijanom odlukom. On jasno ne naznačuje razloge zbog čega bi ta pravna pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Predlagatelj u odnosu na ta pitanja nije naznačio suprotnu praksu sudova već je njima samo izrazio svoj pravni pristup i dvojbe, a tako naznačeni razlozi nisu adekvatni razlozi važnosti kako zahtijeva odredba čl. 385. st. 1. ZPP.

5. Tužitelj ne navodi da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovoga suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu što je osnovni smisao revizijskog postupka.

6. Stoga razmatrajući prijedlog tužitelja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je zaključio da nema mjesta intervenciji ovoga suda, pa je u tom dijelu sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a kako nisu ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP revizija je u tom dijelu odbačene te riješeno kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 21. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug