1              Poslovni broj: 17 Gž Ovr-451/2023-2

Poslovni broj: 17 Gž Ovr-451/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. b. d.d., Z., OIB: …, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva M. & p. d.o.o. u Z., protiv ovršenice N. R. iz M. L., OIB: …, radi ovrhe na nakretninama, odlučujući o žalbi ovršenice podnesenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj Ovr-987/2023 od 11. rujna 2023., 18. prosinca 2023.

riješio je

              Uvažavanjem žalbe ovršenice ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj Ovr-987/2023 od 11. rujna 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne isprave – Ugovora o založnom pravu od 27. travnja 2018. solemniziranog kod javnog bilježnika B. M. pod poslovnim brojem Ov-2478/2018, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 66.361,40 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28. srpnja 2023. do isplate i troškova ovršenog postupka, određena je ovrha na nekretnini ovršenice k.č.br. … upisanoj u zk.ul. … k.o. M. L. i to zabilježbom ovrhe, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (točka I. izreke). Istim rješenjem ovrhovoditelju je odmjeren trošak u iznosu od 3.152,16 eura/23.749,95 kuna.[1] (točka II. izreke).

              2. Protiv tog rješenja o ovrsi žalbu podnosi ovršenica iz žalbenih razloga propisanih člankom 50. stavkom 1. točkom 7., 8., 9. i 10. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje u tekstu: OZ), s prijedlogom da se obustavi ovaj ovršeni postupak. U žalbi sadržajno ističe da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80. b stavka 2. i 3. OZ-a.

              3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode ovršenice te predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane.

              4. Žalba je osnovana.

              5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga određenih u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019. i 80/2022.; dalje u tekstu: ZPP) sukladno ovlaštenju iz članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 50. stavkom 5. OZ-a, utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od navedenih povreda zakona.

              6. Pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkama 1., 3. i 5. OZ-a te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. istog članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. OZ-a sukladno članku 50. stavku 5. OZ-a, utvrđeno je da nije ostvaren nijedan od tih žalbenih razloga.

              7. Suprotno žalbenim navodima ovršenice, nije ostvaren žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 8. OZ-a budući da predmetnom ovršenom ispravom nije određen uvjet koji bi morao biti ispunjen za podnošenje prijedloga za određivanje ovrhe.

              8. Međutim, ovaj sud za sada ne može prihvatiti stav prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za određivanje ovrhe.

              9. Naime, sukladno zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 11. ožujka 2022., poslovni broj Su IV – 87/2022 postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita da li potrošački ugovor sadrži nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, slijedom čega sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, odnosno u konkretnom slučaju prvostupanjski sud kao ovršni sud, imaju po službenoj dužnosti obvezu paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora neovisno da li je takav prigovor bio istaknut.

              13. S tim u vezi valja istaknuti da je Obaviješću Europske komisije – Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27. rujna 2019.) zauzeto pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kada se između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, isti je obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i u slučaju ako se glavni ugovor sklapa između trgovačkih društava pa nije obuhvaćen područjem primjene Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

14. U konkretnom slučaju, ovrha je predložena na temelju ovršne isprave – Ugovora o založnom pravu od 27. travnja 2018. solemniziranog kod javnog bilježnika B. M. pod poslovnim brojem Ov-2478/2018, a koji je sklopljen između ovrhovoditelja kao vjerovnika, trgovačkog društva B. P. d.o.o. kao dužnika, te ovršenice kao založnog dužnika.

15. U skladu s već citiranim zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 11. ožujka 2022. i Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, a budući da je ovršenica kao fizička osoba sklopila ugovor o založnom pravu koji u konkretnom slučaju predstavlja ovršnu ispravu, egzistira dužnost prvostupanjskog suda da po službenoj dužnosti ispita i utvrdi da li se ovršenica ima smatrati potrošačem, pri čemu treba voditi računa da li je i na koji način ovršenica funkcionalno poveza sa trgovačkim društvom B. P. d.o.o. kao dužnikom, pa ukoliko je riječ o potrošaču ispitati da li ugovor sadrži nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe jer o tome ovisi odluka o osnovanosti predmetnog prijedloga za ovrhu.

16. Neosnovano se  ovršenica žalbom poziva bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavka 2. i 3. OZ-a. Naime, iz stanja spisa predmeta proizlazi da je ovršenica sklapajući predmetni Ugovor o založnom pravu dobrovoljno pristala da se tražbina namiri prodajom predmetne nekretnine, odnosno da je dobrovoljno pristala da u slučaju neisplate vjerovnik može naplatiti dug prodajom založenih nekretnina. Stoga, ovršenica se ne može protiviti ovrsi pozivom na odredbe članka 80. stavka 2. i 3. OZ-a kada je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine, čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži u smislu odredbe čl. 77. st. 1. OZ.

              17. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

18. Prvostupanjski sud će u nastavku postupka ispitati i utvrditi da li citirani ugovor sadrži nepoštene (ništetne) odredbe, slijedom čega će postupiti na način u i skladu sa ranije citiranim Zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 11. ožujka 2022. i Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, nakon čega će donijeti novu obrazloženu odluku o prijedlogu za ovrhu.

U Rijeci 18. prosinca 2023.

Sutkinja

Ingrid Bučković v.r.