K-392/2017

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika ČŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 126/19 - u daljnjem tekstu: KZ/11) nakon održane glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika osobno uz zamjenicu branitelja Paulu Dokić odvjetničku vježbenicu sa položenim pravosudnim ispitom u odvjetničkom društvu Santica&Đapić iz Splita, oštećenu SŽ uz punomoćnika Antuna Franetovića odvjetnika u Splitu, te zamjenice ODO-a u Splitu ZŽ, nakon objave dana 20. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

OPTUŽENIK: ČŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i majke S, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac četvero djece, od kojih je dvoje malodobno, državljanin Republike Hrvatske, stolar sa završenom srednjom obrtničkom školom, vojsku nije služio, neodlikovan, trenutno se nalazi na izdržavanju kazne u Kaznionici u Glini još 14 mjeseci,

k r i v  j e

što je 19. siječnja 2010., u Splitu, u nakani da se nepripadno imovinski okoristi u velikom iznosu, neistinito prikazao SŽ da je pronašao za nju prikladniju nekretninu uvjeravajući je da je u tu svrhu potrebno da najprije proda svoju garsonijeru č. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina], površine 13 m2, ukupne vrijednosti 24.000,00 EUR-a, koju je prethodno kupila uz njegovo posredovanje i uredila je za stanovanje, unaprijed odlučivši navesti je da proda tu nekretninu i da u njeno ime preuzme novac od kupoprodaje te ga zadrži za sebe, bez da dobivenim novcem plati u njeno ime drugu garsonijeru, u što mu je SŽ povjerovala te je u navedenu svrhu potpisala kupoprodajnu ugovor od 19. siječnja 2010. kojim je ČŽF kao kupcu prodala navedenu nekretninu, potom je po usmenoj ovlasti od kupca preuzeo novac od kupoprodaje, nakon čega usprkos njenom višekratnom traženju nije joj kupio drugu garsonijeru ni vratio novac, čime je pribavio za sebe nepripadnu imovinsku korist od 24.000,00 EUR-a, oštetivši time SŽ za iznos od 24.000,00 EUR-a,

dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist, odnosno prouzročena znatna šteta,

čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - prijevara - djelo opisano u članku 224. stavak 4. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (KZ/11).

Temeljem odredbe članka 224. stavak 4. u svezi stavka 1. KZ/11 okrivljeni ČŽ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE te se istom temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) izriče

UVJETNA OSUDA

te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen, neće se izvršiti ukoliko isti u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Temeljem odredbe čl. 62. st. 1. toč. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) dužan je okrivljenik kao posebnu obvezu u roku od 18 (osamnaest) mjeseci po pravomoćnosti presude popraviti nastalu štetu počinjenjem kaznenog djela na način da oštećenoj SŽ naknadi nastalu štetu u iznosu od 24.000,00 Eura i dokaze o tome dostavi sudu. U protivnom, sud će temeljem odredbe čl. 58. st. 5. Kaznenog zakona (KZ/11) donijeti odluku kojom se opoziva uvjetna osuda i određuje izvršenje izrečene kazne.

Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 - u daljnjem tekstu: ZKP/08) dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, naknaditi oštećenoj SŽ iznos od 24.000,00 Eura.

Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik platiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 300,00 Eura.

Obrazloženje:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu K-DO-1196/2016 od 21. rujna 2016., protiv okrivljenika ČŽ, zbog kaznenog djela protiv imovine - prijevara - djelo opisano u članku 224. stavak 4. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (KZ/11).

1.1. Na glavnoj raspravi dana 20. studenog 2024. zastupnik optužbe je izvršio izmjenu činjeničnog opisa na koju izmjenu se okrivljeni očitovao te ju je sud prihvatio kako je to navedeno u izreci.

2. Pozvan da se izjasni kakav stav zauzima spram navoda iz optužnice, okrivljeni je naveo kako se smatra krivim.

3. U iznesenoj obrani okrivljenik je naveo kako priznaje djelo onako kako je to navedeno u optužnici. Žao mu je zbog počinjenog, te se kaje. Spreman je dug od 24.000,00 Eura vratiti oštećenoj nakon što izađe iz zatvora, u roku od šest mjeseci po izlasku iz zatvora. Osjeća se dužan prema oštećenoj, bili su dobri susjedi i ima tu obvezu da joj vrati taj dug.

4. U dokazne svrhe suglasnošću stranaka pročitani su i pregledani sporazum od 05. studenog 2011. (list 6 spisa), obavijest UŽ (list 7 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 11-14 spisa), prijedlog za uknjižbu prava vlasništva (list 15 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine između SŽ i SŽF (list 16-19 spisa), prijepis ZK uloška i posjedovnog lista (list 20-25 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka SŽ od 14. travnja 2016. (list 26-29 spisa), izvadak iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika (list 116-120 spisa).

5. Stranke nisu imale drugih prijedloga radi izvođenja dokaznog postupka.

6. Utvrđujući činjenično stanje pojmljivom prosudbom svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je zaključio da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako mu se to ostavlja na teret izmijenjenom optužnicom, i to kazneno djelo protiv imovine - prijevara - djelo opisano u članku 224. stavak 4. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (KZ/11).

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka nije bilo prijepornih činjenica kako zbog toga što okrivljenik priznaje učin djela stavljenog mu na teret, tako i zbog toga što materijalni i drugi dokazi upućuju na pravilnost priznanja okrivljenika. Kako priznanje okrivljenika ne može i ne smije biti jedini dokaz na kojem sud temelji svoju odluku, to je sud u odnosu na kazneno djelo pošao prvenstveno od dokaza u spisu, a posebice iskaza oštećene koja je detaljno i okolnosno opisala aktivitet okrivljenika spram nje sporne prigode, i njegovo prijevarno postupanje spram nje, pri čemu joj do danas nije vratio novac, niti joj sukladno dogovoru kupio drugu nekretninu. Da se radi o prijevarnom postupanju, dodatno proizlazi iz toga što okrivljenik do današnjeg dana oštećenoj nije sanirao štetne posljedice ovakvog prijevarnog postupanja, te je evidentno kako je na grub i prijetvoran način iskoristio njeno povjerenje i lakovjernost.

8. U odnosu na ubrojivost okrivljenika, ovaj sud smatra kako je isti bio u potpunosti ubrojiv, jer tijekom postupka nitko nije uputio na postojanje takvih smetnji koje bi mogle utjecati na njegovu potpunu ubrojivost. Ovaj sud smatra da okrivljenik kao odrasla i duševno zdrava osoba ima svijest o protupravnosti svog ponašanja.

9. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenika prema kaznenom djelu može se kazati da je okrivljenikova nakana bila za sebe pribaviti protupravnu imovinsku korist te doveo oštećenu lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i održavao je u zabludi, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist, dakle, da je postupao sa izravnom namjerom i na taj način ostvario obilježje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, pa je stoga i proglašen krivim za isto.

10. Nakon što je na ovaj način utvrđena kaznena odgovornost okrivljenika bilo je potrebno donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije koju je potrebno izreći, a imajući u vidu sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene, a koje su od značaja kod donošenja odluke o vrsti i visini kaznene sankcije.

11. Kao olakotne okolnosti okrivljeniku sud je cijenio njegovo priznanje kaznenog djela i kajanje spram učinjenog, dok mu je kao otegotnu okolnost uzeo višekratnu kaznenu osuđivanost zbog istovjetnog kaznenog djela. .

12. Uzimajući u obzir sve okolnosti, zapriječenu stupanj krivnje, procjenu ličnosti okrivljenika, a vodeći računa o ciljevima kažnjavanja ovaj sud je temeljem odredbe članka 224. stavak 4. u svezi stavka 1. KZ/11 okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a potom se spram istog temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) primijenio uvjetnu osudu, te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen, neće se izvršiti ukoliko isti u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Po ocjeni ovog suda ovako odmjerene sankcije mogu ostvariti ciljeve kako generalne tako i specijalne prevencije. Iako je okrivljenik do sada osuđivan za kazneno djelo prijevare, te je državni odvjetnik predložio okrivljenom izreći bezuvjetnu kaznu zatvora, ovaj sud smatra da bi kaznom zatvora nastala još veća šteta za oštećenu, jer ponovnim odlaskom na izdržavanje kazne okrivljenik ne bi bio sposoban vratiti iznos nastale štete oštećenoj što je dužan napraviti u roku od 18 (osamnaest) mjeseci po pravomoćnosti presude, a ukoliko isti tako ne postupi svakako će se opozvati uvjetna osuda i odrediti izvršenje kazne zatvora. Također treba uzeti u obzir da je okrivljenik na odsluženju kazne za djela počinjena u razdoblju od 2010. do 2013.godine, te da se nakon toga nije pojavljivao kao počinitelj kaznenih djela.

13. Temeljem odredbe čl. 62. st. 1. toč. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) dužan je okrivljenik kao posebnu obvezu u roku od 18 (osamnaest) mjeseci po pravomoćnosti presude popraviti nastalu štetu počinjenjem kaznenog djela na način da oštećenoj SŽ naknadi nastalu štetu u iznosu od 24.000,00 Eura i dokaze o tome dostavi sudu. U protivnom, sud će temeljem odredbe čl. 58. st. 5. Kaznenog zakona (KZ/11) donijeti odluku kojom se opoziva uvjetna osuda i određuje izvršenje izrečene kazne.

14. Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 - u daljnjem tekstu: ZKP/08) dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, naknaditi oštećenoj SŽ iznos od 24.000,00 Eura.

15. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik platiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 300,00 Eura.

U Splitu, 20. studenog 2024.

S U D A C

dr.sc. Mijo Galiot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- okrivljeniku putem Kaznionice u Glini

- branitelju

- ODO u Splitu

- oštećenoj

- u spis