REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Kzd-71/2021-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli – Pola, po sutkinji Diani Debeljuh kao predsjednici vijeća za mladež te sudaca porotnika Slavice Kaić i Vladimira Sinčića, uz sudjelovanje zapisničarke Samante Šijan, u kaznenom predmetu po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola broj KMP-DO-327/2015 od 10. travnja 2017. i izmijenjenoj optužnici od 28. siječnja 2020. protiv okrivljenog RĐ zastupanog po branitelju MĐ, odvjetniku u [adresa], zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12, u daljnjem tekstu KZ/11) i dr., nakon održane glavne rasprave 14. studenog 2024. zaključene 14. studenog 2024. u prisutnosti zastupnice optužbe UĐ, zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola, okrivljenog RĐ i njegovog branitelja MĐ, odvjetnika u [adresa], objavljene 20. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca R i majke M, rođen **.**.1950. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], materinji jezik hrvatski, državljanin Republike Hrvatske, zidar, umirovljenik, s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 2.000,00 kuna, ujedno prima mirovinu iz Bosne i Hercegovine u iznosu od 13,00 eura, oženjen, otac punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, bez vrjednije imovine, vojsku služio 1969. u Tolminu, Bovec, Republika Slovenija, sa činom desetara, bez odlikovanja, kazneno neosuđivan, na slobodi

k r i v  j e

što je

u vremenskom periodu od studenog 2012. do lipnja 2013. u [adresa], u nakani da zadovolji svoj spolni nagon, a pritom svjestan i htijući ugroziti seksualnu slobodu mlt. FĐ (rođena **.**.2003.) te u nakani da onemogući slobodu kretanja mlt. FĐ te ju prisili da ju dodiruje, ujedno znajući da ista nema navršenih 15 godina života, u stanu u kojem je boravio u jednom navratu zaključao vrata stana, a kada mu je mlt. FĐ rekla da ju pusti, nije ju htio pustiti već ju je svojim rukama držao u predjelu trbuha te je dodirivao po spolovilu te u drugom navratu u istom stanu svojom rukom je dodirivao u predjelu spolovila,

dakle, izvršio bludnu radnju nad djetetom mlađim od petnaest godina, a kazneno djelo je počinjeno uz primjenu sile, drugome protupravno oduzeo slobodu s ciljem da ga prisili da nešto trpi, a kazneno djelo je počinjeno prema djetetu,

čime je počinio dva kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, i to jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11 i jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11,

te se okrivljenom RĐ za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

za kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

te se na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 okrivljeni RĐ

o s u đ u j e  n a

jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

II. Žrtva mlt. FĐ zastupana po majci i zakonskoj zastupnici DĐ, a ista po opunomoćenici Janji Maračić, odvjetnici u Puli, na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, u daljnjem tekstu ZKP/08) sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnicu.

III. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08, okrivljeni RĐ je dužan naknaditi trošak kaznenog postupka koji se sastoji od troška paušalne svote na temelju članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 250,00 (dvjesto pedeset) eura, troška vještačenja na temelju članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 i to psihološkog vještačenja izradom nalaza i mišljenja mr. Apolonije Lasan u iznosu od 3.680,00 (tri tisuće šesto osamdeset) kuna / 488,42 (četiristo osamdeset osam eura četrdeset dva centa) eura te vještačenja pred sudom u ukupnom iznosu od 1.390,00 (tisuću tristo devedeset dvije) kune / 184,58 (sto osamdeset četiri eura pedeset osam centi) eura, što je ukupno 5.072,00 (pet tisuća sedamdeset dvije) kune / 673,17 (šesto sedamdeset tri eura sedamnaest centi) eura i psihijatrijskog vještačenja izradom nalaza i mišljenja dr. Vesne Jovin u iznosu od 4.808,00 (četiri tisuće osamsto osam) kuna / 638,13 (šesto trideset osam eura trinaest centi) eura te vještačenja pred sudom u iznosu od 520,00 (petsto dvadeset) kuna / 69,02 (šezdeset devet eura dva centa) eura, što je ukupno 5.328,00 (pet tisuća tristo dvadeset osam) kuna / 707,15 (sedamsto sedam eura petnaest centi) eura te psihološkog vještačenja izradom nalaza i mišljenja prof. Vedrane Lovrečić Pavlović u iznosu od 4.064,00 (četiri tisuće šezdeset četiri) kune / 539,39 (petsto trideset devet eura trideset devet centi) eura i psihijatrijkog vještačenja izradom nalaza i mišljenja dr. med. ČĐ u iznosu od 4.304,00 (četiri tisuće tristo četiri) kune / 571,24 (petsto sedamdeset jedan euro dvadeset četiri centa) eura, što sve je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Trošak ovog kaznenog postupka odnosi se i na nužne izdatke oštećenika i njegovog zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika na temelju članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08, o ćemu će biti odlučeno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli – Pola (u daljnjem tekstu državni odvjetnik) podiglo je optužnicu broj KMP-DO-327/2015 od 10. travnja 2017. koju je izmijenilo 28. siječnja 2020. protiv okrivljenog RĐ (u daljnjem tekstu okrivljenik), kojom je optužilo istog da je počinio dva kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, i to jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11 i jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11.

2. Optužnica državnog odvjetnika potvrđena je rješenjem ovog suda poslovnog broja Kzd-43/17, Kovm-62/17 od 19. svibnja 2017.

3. Nakon provedenog dokaznog postupka, donesena je prvostupanjska presuda koja je po žalbi okrivljenika ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovog broja Kžzd-82/2021 od 5. srpnja 2021. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

4. U ponovljenom postupku, pozvan da se izjasni o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

5. Iznoseći svoju obranu izjavio da se uopće ne smatra krivim za kaznena djela koja mu državni odvjetnik izmijenjenom optužnicom stavlja na teret, navodeći da uopće nije bilo tako kako je opisano u optužnici. Izjavio je da je on pošten i častan čovjek, da ima sedam unuka i dva praunuka. Zbog svega ovoga osjeća se jako, jako loše. Sjeća se da kada se jedanput nalazio na glavnoj tržnici, vidio je DĐ koja je sjedila za stolom i bila udaljena od njega metar i pol, kada je skočila sa stolice i počela vrištati na njega govoreći da je seksualni manijak, da joj je iskrvario dijete i uništio joj život, a da je oko njih bilo četrdesetak ljudi i nije mogao doći k sebi. Nije joj ništa rekao nego je otišao, navodeći da nije ni mogao ništa reći jer je zbog njezinog vrištanja prema njemu bio u šoku. Kada je došao malo k sebi, otišao je kući. Dva do tri mjeseca nakon opisanog događaja, zdravstveno se osjećao vrlo loše te se morao obratiti liječniku i zatražiti njegovu pomoć. Također, kada bi sa svojom suprugom navečer izašao van prošetati, srela bi ih DĐ i popljuvala bi ih oboje, kako njega tako i njegovu suprugu. Uvijek je u takvim situacijama imao osjećaj da ga želi izazvati da kaže nešto što nije učinio. Izrazio je mišljenje da je cijelo to ponašanje DĐ zbog stana, pojasnivši da je stan bio u pitanju, a to je rekao jer je njoj ŽĐ obećao kupiti stan, što nije učinio. Misli da je tu kriva i njegova supruga, navodeći da je ona najviše dolazila u konfrontaciju sa DĐ, a to sve iz razloga što je bila u vezi s čovjekom koji je u braku, a to je ŽĐ.

6. Sramota ga je zbog svega ovoga i s tom sramotom će i umrijeti.

7. Na pitanje branitelja je li je mlt. FĐ ikada bila kod njega u stanu, okrivljenik je odgovorio da je zajedno sa suprugom tri, četiri godine čuvao svoja dva unučića, a da djecu DĐ nisu nikada puštali u njihov stan, to iz razloga jer su djeca imala problema u školi, bila su nemirna te da mlt. FĐ nije nikada bila kod njih u stanu. Pojasnio je da je ispod njihovog stana odvjetnički ured i da je nekoliko puta odvjetnik intervenirao kod njih zbog ponašanja mlt. FĐ koja im je skakala po prozorima, i ne samo FĐ nego i drugog Suzaninog djeteta, navodeći da su ta djeca bila zaključana u svom dijelu stana, ne znajući gdje je tada bila njihova majka DĐ.

8. Danas je vrlo lošeg zdravstvenog stanja, šećerni je bolesnik više od dvadeset godina i dnevno prima inzulin četiri puta, boluje od visokog tlaka i imunitet mu je vrlo slab.

9. U konačnici je izjavio da je DĐ pred sudom izjavila da traži zaštitu od njega, navodeći da se ona ne boji njega, već da se boji svih svojih dužnika kojima je dužna i od kojih bježi kada ih vidi. Također, DĐ nikada im nije vratila ključ od ulaznih vrata i od kapije.

10. U ovom kaznenom postupku pročitani su materijalni dokazi, podaci Centra za socijalnu skrb Pula - Pola (list 2 i 3 te 52 spisa), nalaz psihologa Opće bolnice Pula (list 4 spisa), specijalistički nalaz Opće bolnice Pula (list 12 i 13 spisa), nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja Centra za socijalnu skrb Pula (list 14 do 17 spisa), podaci Dječjeg doma "Tić" Rijeka (list 26 i 27 spisa), porezni podaci (list 47 do 51 spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedoka CĐ (list 61 spisa). Ispitani su svjedoci DĐ (list 120 i 121 spisa), ĐĐ (list 121 i 122 spisa), ŽĐ (list 122 spisa) i HĐ (list 176 do 178 spisa). Nadalje, pročitano je kombinirano psihologijsko – psihijatrijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prof. mr. Apoloniji Lasan o dr. Vesni Jovin od 3. travnja 2017. (list 72 do 80 spisa) te iskazi navedenih vještakinja (list 131 i 132 spisa) i iskaz vještakinje psihologijske struke mr. Apolonije Lasan sa zapisnika od 28. siječnja 2020. (list 156 do 158 spisa). U svojstvu svjedokinje pred sudom, putem audio video linka, ispitana je žrtva mlt. FĐ, uz prisutnost prof. mr. Apolonije Lasan (list 140 do 142 spisa). Provedeno je i kombinirano psihologijsko - psihijatrsijko vještačenje mlt. FĐ po stalnim sudskim vještacima prof. Vedrani Lovrečić Pavlović i dr. ČĐ od 3. listopada 2022. (list 240 do 254 spisa).

11. Iz podataka Centra za socijalnu skrb Pula – Pola od 1. lipnja 2015. vidljivo je da je Centar obavijestio Policijsku postaju Pula – Pola da je 20. svibnja 2015. pristupila nepozvana DĐ i prijavila sumnju da je njezina mlt. kćerka FĐ (rođena **.**.2003.) unatrag dvije godine seksualno uznemiravana od strane IĐ iz [adresa], da je istaknula da je događaj već prijavila policiji te da je s njom proveden kratki savjetodavni razgovor tijekom kojeg je upućena da se s kćerkom FĐ javi u Savjetovalište "Tić" u Rijeci radi dijagnostike i terapijskog rada s djevojčicom. Nadalje, vidljivo je da se DĐ **.**.2015. ponovno obratila Centru navodeći da joj IĐ od kada je događaj prijavila policiji prijeti, a budući da ga gotovo svakodnevno susreće, ima dojam da ju slijedi, što da u njoj izaziva osjećaj straha. Tijekom razgovora, DĐ priložila je Centru nalaz psihologa Opće bolnice Pula RĐS koja da je provela razgovor s djevojčicom. Centar za socijalnu skrb Pula

– U je uz ove podatke dostavio i zapisnik od 29. svibnja 2015. na koji je DĐ dala svoju izjavu, i iz kojega je utvrđeno da je toga dana DĐ Centru priložila nalaz psiholodinje Opće bolnice Pula RĐS iz kojega da proizlazi da su njezini navodi o zlostavljanju istiniti. Iz Zapisnika Centra je također vidljivo da je DĐ izjavila da s obzirom da je FĐ dijete s posebnim potrebama sniženog kognitivnog funkcioniranja, u ovim okolnostima da je to blagodat jer ne pokazuje posebnu reakciju na događaj, osim zabrinutost da će morati ići na sud. Također, vidljive su riječi DĐ da joj IĐ od kada je navedeno prijavila policiji prijeti riječima da će ju on prijaviti na socijalno i pobrinuti se da će joj se oduzeti djeca i da će je „skajlati“. Nadalje, vidljivo je da je DĐ izjavila pred Centrom da je primijetila da ju okrivljenik slijedi po gradu i da se zagledava u nju, kao da ju na taj način želi zastrašiti. LĐ, sin IĐ joj je telefonom rekao da će, ukoliko se ne potvrde optužbe o seksualnom zlostavljanju, imati "jako velikih problema", što da je doživjela kao prijetnju izjavivši da se boji da joj se nešto nedogodi, jer da ne zna tko će se onda brinuti za djecu.

12. Centar za socijalnu skrb Pula - Pola je dostavio podatke i Državnom odvjetništvu u Puli - Pola 16. ožujka 2016. iz kojeih podataka je vidljivo da je obitelj DĐ Centru poznata od 2011. kada se sa djecom doselila iz Poreča. Vidljivo je da je Centar Državnom odvjetništvu u Puli – Pola dostavio osobne podatke DĐ i osobne podatke BĐ, te da se DĐ od oca svoje djece BĐ razvela službeno u lipnju 2012. zbog suprugove sklonosti konzumaciji alkohola uslijed čega postaje verbalno i fizički agresivan prema DĐ u prisutnosti mlt. djece, zbog čega je DĐ s djecom bila smještena u Sigurnu kuću od kolovoza 2009. u kojoj je boravila do ožujka 2010. te izlaskom iz Sigurne kuće na inicijativu supruga BĐ, bračna zajednica je ponovno uspostavljena i trajala je do nove nasilne situacije BĐ u kolovozu 2011. od kada DĐ živi u podstanarskom smještaju s djecom, navodeći da je promijenila više podstanarskih stanova, a da na adresi [adresa] u [adresa] živi od 2015. Također, vidljivo je da je njezin sin F urednog rasta i razvoja, a da je Ivanin rast i razvoj proticao uredno do njezine druge godine života kada su se odstupanja od uobičajenog razvoja počela ogledati u nerazgovjetnom govoru te da verbalna komunikacija FĐ započinje u dobi od pet godina, zbog čega je 2009. uključena u dnevni Centar Veruda, a upis u osnovnu školu odgođen je za jednu godinu. FĐ je upisana u Osnovnu školu Centar uz prilagođeni program, a školske je obaveze obavljala uz pomoć i nadzor majke. I u tim podacima Centra vidljivo je da je DĐ prijavila sumnju da je mlt. FĐ seksualno uznemiravana od strane treće osobe, bivšeg stanodavca IĐ.

13. Iz Nalaza psihologa Opće bolnice Pula vidljivo je da je mlt. FĐ **.**.2015. bila na pregledu po uputi pedijatra i uz pratnju majke, ranije je dva puta bila na psihologijskom ispitivanju zbog usporenog kognitivnog razvoja i u školi radi po prilagođenom programu jer da su iz ranijih nalaza vidljivi sniženi kognitivni kapaciteti na razini granice umne zaostalosti. Nadalje, iz Nalaza je vidljivo da je majka navela kako joj je prije dva mjeseca za vrijeme kupanja djevojčica rekla da ju je poznata osoba dirala po intimnim dijelovima te da se majka obratila za pomoć liječnici obiteljske medicine. Iz Nalaza je vidljivo da se sa mlt. FĐ uspostavio kontakt koji se i održao, da prisustvuje uvodnom intervjuu s majkom, a da je kasnije ostala sama u prostoriji kada je za vrijeme ispitivanja surađivala uz dodatne upute i pojašnjenja. Vidljivo je da su s ipitivanjem općeg kognitivnog statusa (CPM i ISC) dobiveni rezultati koji potvrđuju ranije nalaze o kognitivnom funkcioniranju na razini lake umne zaostalosti, da su na području senzomotorike dobiveni rezultati također znatno ispod prosjeka, ali u skladu s općim kognitivnim nivoom, da je jednostavno strukturirana, govor dislastičan i agramatičan te da u razgovoru djevojčica potvrđuje majčine navode o diranju od strane poznate osobe po intimnim dijelovma. Na crtežu ljudskog tijela označila je mjesto, a na pitanja je odgovarala kratno i ponavljajući, navodeći da je ona stajala dok je osoba sjedila do nje, imala je na sebi tajice i da se to desilo nekoliko puta, obećala je da to neće nikome reći jer je ta osoba rekla da će biti kažnjena (ona, majka i brat) te je vidljivo da ne pokazuje posebne reakcije na događaj, osim zabrinutost jer ne želi ići na sud, što da ponavlja nekoliko puta. Iz zaključka Nalaza psiholoza je vidljivo da rezultati ispitivanja potvrđuju ranije nalaze o kognitivnom i senzomotornom funkcioniranju na razini lake umne zaostalosti, da je emocionalni i socijalni razvoj primjeren dobi obzirom na kognitivni status, da je na području emocija vezana i privržena majci, ne pokazuje posebnu reakciju na događaj i shvaća ga u okviru svojih skromnih mogućnosti.

14. Iz Specijalističkog nalaza Opće bolnice Pula vidljivo je da je mlt. FĐ u pratnji majke došla na Odjel za pedijaltriju 11. svibnja 2015. jer je prije dvije godine imala traumatsko iskustvo kada ju je susjed dirao po intimnim dijelovima, a djevojčica je to krila jer joj je susjed prijetio da će se osvetiti majci ako joj to djevojčica povjeri, no djevojčica je to majci priznala nedavno, nakon čega se javila liječniku koji ih je uputio na pedijaltriju na pregled, uz napomenu da je liječnica već učinila prijavu o seksualnom zlostavljanju.

15. Iz Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja Centra za socijalnu skrb Pula vidljivo je da FĐ ima dijagnozu uksporenog govornog jezičnog razvoja, Dyslaliu, Reaktivni poremećaj u djetinjstvu F 94.1, PTSP F 43.1 i lakumentalnu retardaciju F 70, dok je iz nalaza i mišljenja Dječjeg doma "Tić" Rijeka vidljivo da se majka djevojčice FĐ obratila ovoj Ustanovi po prepruci Policijske uprave istarske i centra za socijalnu skrb zbog sumnje u seksualno zlostavljanje njezine kćeri od strane poznate osobe, te da je provedena psihološka obrada kroz dva susreta 1. i 7. rujna 2013. i psihijatrijska opservacija 7. rujna 2015. Nadalje je vidljivo da se iz razgovora s majkom saznaje da joj se djevojčica prije ljeta, tijekom kupanja u kadi požalila kako ju je dole dirao djeda, otac njezinog bivšeg stanodavca gdje su stanovali prije dvije godine te da joj je djevojčica navela kako ju je djeda nekoliko puta dirao dok je boravila kod njega u stanu, navodeći da su bili susjedi i da je FĐ povremeno kod njih gledala TV, a da su se iz tog smještaja morali iseliti zbog narušenih odnosa s tom obitelji radi majčine s daljnjim članom te iste obitelji. Vidljivo je da se majka odmah nakon saznanja o događaju obratila doktorici opće prakse, policiji, Centru za socijalnu skrb Pula te da je djevojčica obrađena i od strane psihologa u Pulskoj bolnici. Majka je navedla da FĐ povremeno pecka dole, a primijetila je i da FĐ izražava netrpeljivost prema osobama muškog spola. Navedeno je da je majka vrlo teško prihvatila događaj i da je vidno uznemirena i prestrašena. Također je vidljivo da FĐ ne razumije neke riječi i pojmove, pitanja koja joj se postavljaju su vrlo kratka i jednostavna, za neka pitanja da ju je potrebno dodatno poticati i po nekoliko puta ponoviti pitanje, dsklona je da na prvo pitanje kratko odgovori sa "ne", da bi kod ponovljenog (istog) pitanja dala posve drugačiji odgovor te je vidljiva reduciranost na intelektualnoj razini u smislu blaže mentalne retardacije, psihomorotno je izvanjski mirna, pažnju dobro usmjerava i održava. Nadalje je vidljivo da tijekom rada s FĐ, FĐ opisuje kako ju je deda dirao rukama po spolovilu "koki", što da pokazuje i na crtežu, da su bili sami u stanu dede i bake, baka da je bila na misi, a deda ju je pozvao u kuhinju gdje je on sjedio a ona stajala te ju je tada dirao rukama po spolovilu preko tajica, oboje su bili odjeveni. Vidljivo je i to da je FĐ navela kako ju je na taj način dirao dva puta, a da ju je jednom dirao u dnevnoj sobi rukama ispod vrata. Također, vidljivo je da je FĐ navela kako je deda bio njihov susjed i otac njihovog gazde gdje su prije stanovali, da se to dešavalo u vrijeme kad su svi bili u dobrim odnosima, prije puno vremena te da FĐ izražava strah da bi on mogao nešto mami napraviti. U konačnici je iz nalaza i mišljenja Dječjeg doma "Tić" Rijeka vidljivo da je djevojčica više puta i na isti način opisala doživljaje seksualnog zlostavljanja od strane odrasle muške osobe (bivšeg susjeda) i da su opis i reakcija na događaj u skladu s Ivaninim emocionalnim i intelektualnim razvojem.

16. Iz poreznih podataka, točnije potvrde o visini dohotka i primitka Porezne uprave, Područnog ureda Istra, Primorje, Lika, Ispostave Pula klasa: 034- 04/16-004/3010, ur. broj: 513-07-28-08-16-1 od 9. ožujka 2016. vidljivo je da je RĐ iz [adresa] u 2015. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 22.3345,41 kunu i socijalnu potporu u iznosu od 10.196,77 kuna.

17. Iz nalaza i mišljenja kombiniranog psihologijsko psihijatarijskog vještačenja koje je provedeno po stalnim sudskim vještacima prof. mr. Appoloniji lasan i dr. Vesni Jovin vidljivo je da je isto provedeno radi ocjene može li mlt. FĐ iskazivati u svojstvu svjedoka o inkriminiranim događajima te da li je ispitivanje potrebno provesti u prostorijama bez prisutnosti suca i stranaka putem audio video uređaja uz pomoć stručne osobe (psihologa ili pedagoga), radi ocjene vjerodostojnosti njezinog iskazivanja kao i iskazanih emocionalnih reakcija koje su popratile inkriminirane događaje, je li mlt. FĐ sklona preuveličavanju ili iznošenju neistine i na koji način su inkriminirani događaji utjecali ili ostavili posljedice na njezin psihički razvoj te je vidljivo da se ispitivanje mlt. FĐ provodilo 15. ožujka 2017. u Poliklinici "Salus" u [adresa] i da je djevojčica došla u pratnji majke, da se razgovor vodio u prisutnosti oba vještaka, psihologa i psihijatra te da su u ispitivanju, osim intervjua, primijenjene tehnike i testovi: razgovor s djevojčicinom majkom, WISC, BGT, AVLT, HEUYER, EPQ J, TNR, CDI, TSCC, Crtež kao pomoćno sredstvo u opisivanju inkriminiranog događaja i Pismo počinitelju. Vidljivo je da je mlt. FĐ djevojčica predadolescentne dobi koja je u vrijeme ispitivanja bila stara 13 godina i 3 mjeseca i bila je učenica 6. razreda osnovne škole u kojoj se školovala po posebnom nastavnom programu, da je vještačenjima utvrđen inferioran nivo njezine opće intelektualne funkcionalnosti – laka mentalna redardacija, da je razina njezinog znanja i općih informacija skromna i ispod njezine dobi i mogućnostima, da čitanje i pisanje nije savladala, govor joj je razvijen, blaže dislaličan, skromnog vokabulara na receptivnoj i ekspresivnoj razini, mišljenje je pretežito na konkretnom i funkcionalnom nivou uz vrlo skromne mogućnosti apstrakcije, senzomotorni razvoj joj je sporiji, sposobnost pamćenja joj je niža i sukladna intelektualnoj efikasnosti, razlikuje istinu od laži i maštu od stvarnosti te je stupanj njezinog moralnog zaključivanja primjeren dobi i intelektualnom razvoju, emocionalni razvoj njezine ličnosti je sporiji uz prisutnu nesigurnost, plašljivost, submisivnost i sugestibilnost bez značajnijih psihopatoloških odstupanja, dobro je adaptirana na obitelj, školu i socijalne norme te da je poslušna i mirna djevojčica. Vidljivo je također da je mlt. FĐ sposobna opažati memorirati i reproducirati konkretne sadržaje pa tako i sadržaje vezane za inkriminirane događaje te da u njezinoj prezentaciji inkriminiranih događaja nisu uočeni elementi koji bi indicirali tendenciju suđenja konstrukcija koje nisu dio njezinog iskustva, događaje opisuje pojednostavljeno, u prezentiranju/opisivanju segmenata događaja i detalja, nije samostalna već odgovara na pitanja vještaka koja je potrebno konkretizirati i usmjeravati što u izvjesnoj mjeri umanjuju vjerodostojnost, u odgovorima zna biti nedovoljno precizna te da je potrebno ponavljati pitanja, što je determinirano kako njezinom intelektualnom inferiornošću tako i nedostatnim receptivnim vokabularom, tijekom vještaćenja je verbalizirala strah od ispitivanja pred sudom što da je uvjetovano njezinim emocionalnim statusom i identifikacijom sa stavom majke koja se teško nosi s aktualnim događajima, i u konačnici, vidljivo je da su vještaci naveli da bi se ispitivanje mlt. FĐ na sudu nepovoljno odrazilo na njezino psihičko stanje uz moguće psihosomatske reakcije koje vještaci stoga ne prepopručuju, uz napomenu da ukoliko bi ispitivanje bilo neophodno, da ga je potrebno provesti u prostoriji bez prisustnosti suca i stranaka putem audio video uređaja uz pomoć stručne osobe. Na listu 80 spisa kao sastavni dio Nalaza i mišljenja, nalazi se crtež djevojčice na kojoj je na mjestu spolovila oznaka crvenom bojom, a također i na mjestima zapešća lijeve i desne ruke.

18. Vještakinje su pred sudom iznijele nalaz i mišljenje za mlt. FĐ te je vještakinja dr. Vesna Jovin na pitanje kako objašnjava da dijete nije traumatizirano a ne preporučuju ispitivanje mlt. FĐ, odgovorila da se radi o tome da nisu primijetile da je došlo do psihotraumatizacije u odnosu na samo predmetno djelo, ukoliko je isto počinjeno, ali da se dijete okrivljenika boji, što je o tome iskazivala tijekom vještačenja, pa pošto se radi o metalno retardiranom djetetu koje je i u emocionalnom zaostatku a samim tim i vrlo osljetljivo, da se preporuka odnosi na taj dio.

19. Vještakinja prof. mr. Apolonija Lasan je na pitanje kako je došlo do toga da dijete označi onaj dio gdje je zapravo počinjeno kazneno djelo, odgovorila da tijekom psihologijskog ispitivanja naročito kod manje djece ili djece koja su mentalno retardirana, se služe konkretnim materijalom kao što su crteži, lutke, kako bi dobili konkretnije podatke o eventualnim mjestima na kojima je počinjeno kazneno djelo, naročito ukoliko se radi o deliktima vezanim za seksualno zlostavljanje pa da je tako i tijekom konkretnog ispitivanja djevojčici ponuđen crtež gole djevojčice koja se nalazi u spisu, zamoljena je da od ponuđenih flomastera uzme jedan i pokuša im pokazati gdje ju je okrivljenik dirao te da je djevojčica samostalno uzela crveni flomaster i označila najprije područje spolovila, a obzirom da je označila i područje ruku, tražili su objašnjenje šta je bilo s rukama, na što im je odgovorila da ju je tu samo držao. Vještakinja je napomenula da je djevojčici ponuđen crtež tek kada je u slobodom iskazu navela da ju je okrivljenik dirao između nogu, navodeći da se crtež ne ponudi s uputom označiti gdje te dirao, nego tek kada dijete samo u slobodnom iskazu kaže da je dijete dirano.

20. Na pitanje branitelja zašto sada vještakinje iskazuju drugačije nego što je to u nalazu i mišljenju u kojem navode "pokaži gdje te je dirao", vještakinje izjavljuju da su već pojasnile način kako je u konkretnom slučaju išao tijek razgovora s djetetom. Vještakinja prof. mr. Apolonija Lasan je izjavila da se prilikom svakog vještačenja i razgovora s djetetom, vještaci prvo informiraju o tome što dijete slobodno iskazuje o nekom kaznenom dijelu, a tek nakon što dijete da podatke, da se pokuša dobiti što konkretniji uvid u djelo, kako se ono događalo. Pa je tako napomenula da s obzirom da se djeca u seksualnim deliktima velikim dijelom srame pokazivati na svom tijelu odnosno na sebi područja gdje su bila dirana, pomoćno sredstvo kao što su lutke i crteži im to olakšavaju i lakše konkretiziraju stvari, ističući da je tako bilo prisutno i tijekom predmetnog ispitivanja. Vještakinja dr. Vesna Jovin je na pitanje branitelja okrivljenika da doslovni tekst koji je napisala u Nalazu, a to je "mama joj je rekla (kaže upitana da li zna zbog čega je na razgovoru) da će danas biti tu i da se nema zašto danas bojati ali je zaboravila zbog čega je tu", odgovorila da su prije toga razgovarali o njenoj obitelj, nakon čega su je pitali poznaje li RĐ na što je ona rekla da joj je bio susjed prije nego što se "to desilo", a malo kasnije su je pitali što znači "to", pa da je onda dijete izjavilo to što je doslovno napisano. Na pitanje je li joj prihvatljivo to što je dijete odgovorilo da je zaboravilo za to što je došla, vještakinja je odgovorila da je to moguće te pojasnila da je u zaključku, u dijelu gdje se kaže senzomotorni razvoj sporiji, da je testovima dobiveno da je njena sposobnost pamćenja niža, sukladna (nižoj) intelektualnoj efikasnosti, ponovno istaknuvši da je dijete lake mentalne retardacije te da je stoga moguće da je zaboravilo.

21. Prof. mr. Apolonija Lasan je pojasnila riječ recetivni govor navodeći da je to govor razumijevanja, što znači da dijete ima niski vokabular kako u samom izražavanju tako i u razumijevanju pojmovnih sadržaja te da joj je stoga potrebno maksimalno konkretizirati pitanja naročito na psihologijskim testovima kako bi dijete razumjelo što se traži od nje. Dr. Vesna Jovin pojasnila je riječi strah od suda, navodeći da osobe lake metalne retardirdacije i one koje su psihomotorno u emocionalnom zaostatku se boje svega što je van uobičajeno poznate sredine pa da je vjerojatno to i razlog što joj je pojam suda nepoznat i da je prva reakcija strah, kao i od nepoznatih ljudi, a na pitanje odakle djetetu saznanja da je predmet na sudu, dr. Vesna Jovin je odgovorila da je taj pojam najvjerojatnije čula od majke, dodajući da su u zaključku naznačili i to da tijekom ispitivanja mlt. FĐ verbalizira strah od suda, ispitivanja na sudu, pa osim onoga što je već pojasnila, izjavila je da su u Nalazu napomenule da taj strah može biti i posljedica identifikacije sa stavom majke koja se teško nosi sa cijelom tom situacijom. Riječi iz Nalaza i mišljenja kaže ucijenio me je, dr. Vesna Jovin je pojasnila da je to kao i s pojmom suda, da je taj izraz vjerojatno usvojila od nekoga drugoga, navodeći da to malo prelazi njezine verbalne sposobnosti.

22. Vještak je pojasnio da je zbog počinjenog kaznenog djela djevojčica bila na ispitivanju 2015. kod psihologa u Općoj bolnici Pula, kao i u ustanovi "Tić" u Rijeci, kamo se obratila po preporuci Policijske upave istarske i centra za socijalnu skrb tako da je djevojčica sigurno u tom smislu čula da se to nešto događa što nije u redu i da se ne može isključiti da se i spominjao sud, ali da je to sigurno pojam kojega je saznala u tijeku samog pokretanja postupka, ističući da to ne mora biti isključivo od majke.

23. Mlt. FĐ je ispitana u prostorijama Županijskog suda u Puli – Pola putem video linka 17. lipnja 2019. uz prisutnost prof. mr. GĐ. Tada je izjavila da je to bilo kada je otišla na misu i to se dogodilo jer ju je on molio da ostane, što da ona nije htjela, prisilio ju je, ona je htjela ići doma, nije ju htio pustiti, zaključao je vrata, nije ju htio pustiti. Rekla mu je da je pusti, mama ju je zvala da dođe doma, a on ju nije htio pustiti. Nakon toga je izjavila da se sada ne može sjetiti, navodeći da se to dogodilo u njegovom stanu, u kuhinji. Na ponovno pitanje gdje se to dogodilo, odgovorila je u kuhinji u njihovom stanu. Na pitanje što se dalje dogodilo, mlt. FĐ je odgovorila da ju je počeo dirati, rekla mu je da ju pusti, no da ju on nije htio pustiti. On je sjedio na stolici, a ona je bila tamo. Čitao je novine, ona je normalno sjedila, htjela je uliti vode da popije, a on joj je rekao: "Ajde sjedi kod mene", što ona nije htjela, a on je nije pustio, rekla mu je da ju pusti na miru, a on da ju nije htio pustiti na miru. Na pitanje kako ju nije htio pustiti, odgovoria je da ju je držao rukama. Na pitanje za što ju je držao, dogovorila je da ju je držao za stomak. Na pitanje gdje ju je dirao, odgovrila je da ju je dirao za noge, a na pitanje koji predio nogu, odgovorila je da se ne može sjetiti.

24. Na pitanje može li pokazati, mlt. FĐ je pokazala predio spolovila.

25. Na pitanje za koji predio nogu ju je dirao ili da pokaže ako ne može reći, mlt. FĐ je pokazala predio spolovila.

26. Na pitanje koliko puta se dogodio takav način dodira, odgovorila je više puta, nakon čega je rekla riječ: "Da". Na pitanje čime ju je okrivljenik dodirivao, odgovorila je rukama, a na pitanje je li u tom trenutku bila obučena, odgovorila je: "Da". Na pitanje je li svaki puta bila obučena, odgovorila je: "Da", navodeći da je koristio priliku kada nje nije bilo i da je svaki put to bilo tako, a na pitanje koga nje, odgovorila je: "Njegove žene". Na pitanje kako se osjećala prilikom tog dodirivanja, odgovorila je: "Gorzno". Na pitanje je li ispričala nekome što se to dogodilo, odgovorila je da nije smjela, da ju je ucijenio, rekao joj je da ako kaže nekom, da će njezina mama i njezin brat biti u opasnosti i da je morala šutjeti. Na pitanje što je imala tada obučeno na sebi, odgovorila je: "Haljinu. Nisam svaki put imala haljinu". Na pitanje je li to bilo dva puta ili više puta, odgovorila je da je bilo dva puta, jedanput je imala haljinu, a drugi put tajice do koljena, navodeći da nosi tajice uvijek po kući, a na pitanje koliko je između ta dva puta prošlo vremena, odgovorila je da ne zna.

27. Na pitanje kada je svojoj majci rekla za to, mlt. FĐ je odgovorila kada su došli živjeti u drugi stan, kada se kupala, a rekla je jer nije više mogla to držati, rekla je mami, zamolila je da bratu i tati ništa ne kaže, da ništa nije rekla, molila je da ništa ne kaže, poslije da je rekla i tati, on je to saznao, on je poludio, rekao je da će ga prebiti, mama je rekla ne, bolje da ništa, da još kada ima ovoga da joj još fali da tata završi u zatvoru. Izjavila je da je mama rekla da je bolje da nema s njim posla. Za okrivljenikovog sina je izjavila je da je jedno veliko K..., da ne kaže sada šta, da je on htio njih tjerati iz stana a da nisu imali drugi stan. Morali su tražiti stan. Pa je ponovila da je on teški… da ne kaže šta… da je to njegov sin, da je glup ili je bolestan… da je on njezinu mamu tjerao van iz stana, zvao ju je, taj sin njegov i rekao je da to ne kaže, da to neće biti dobro, da to ne kaže na sudu, da to nije bila istina, da će biti svašta. Izjavila je: "To je to".

28. Na pitanje da li ju je okrivljenik dirao rukom ispod gaćica, mlt. FĐ je odgovorila kimanjem glave, a na pitanje je li joj okrivljenik stavljao prst u spolni organ, ponovno je kimala glavom.

29. Na pitanje je li ona rekla tati ili je majka prenijela tati što joj je ispričala majci, odgovorila je da je majka rekla tati te je na posebno pitanje odgovorila da je ona spavala, a kada se ustala da joj je mama rekla da je rekla tati.

30. Na pitanje gdje je u to vrijeme bila okrivljenikova supruga, odgovorila je da je to bilo navečer, da je ona išla na misu, ponovivši da je to bilo navečer. Pojasnila je da je došla s njima gledati TV, da je ona krenula na misu, da joj je rekao da ostane, da ona nije mogla ostati, a on da ju je molio da ostane, da nije htjela ostati, htjela je gledati TV, a ona se spremila za misu. Za okrivljenikove unuke D i Č je rekla da oni nisu živjeli s njima.

31. Na pitanje prof. mr. Apoloniji Lasan (koja je bila s mlt. FĐ) je li i u kojem je trenutku mlt. FĐ zaplakala za vrijeme svjedočenja, vještakinja je odgovorila da je imala suzne oči i da je čitavo vrijeme bila vrlo napeta i s teškoćom izgovaranja i da je cijelo vrijeme bila blokirana zbog stresa.

32. Vještakinja prof. mr. Apolonija Lasan je pred sudom pojasnila da se radi o mentalno retardiranoj djevojčici i da je za svako dobivanje odgovora vezano za općenito životne sadržaje kao i konkretno inkriminirano djelo, djevojčici potrebno naglašeno konkretizirati pitanje te da stoga ona ne zna je li prilikom iskazivanja na sudu postavljeno direktno pitanje u odnosu da li si bila obučena, da li nisi bila obučena, gdje te je konkretno dirao, navodeći da se tih detalja sada ne sjeća, jer da kada se postavljaju pitanja ne postavlja ih ona kao vještak. Nadalje, vještakinja se sjeća da je prilikom kombiniranog vještačenja zajedno s dr. Vesnom Jovin, djevojčica iskazivala na način da je rekla da ju je okrivljenik dirao preko tajica, a koliko se sjeća djevojčica je bila ispitivana u Rijeci od strane ustanove "Tić" pred kojima je također iskazivala da ju je okrivljenik dirao preko tajica.

33. Vještakinji se prezentirao iskaz mlt. FĐ sa zapisnika od 17. lipnja 2019., na četvrtoj stranici, prve dvije rečenice, nakon čega je vještakinja izjavila da je djevojčica inače kada joj se postavi pitanje odgovarala sa klimanjem glave bilo to pozitivno ili negativno i s obzirom da teško razumije pojedine pojmove pitanje joj je vrlo često potrebno ponoviti i konkretizirati, pojasnivši da vjerojatno to klimanje glavom znači razumije li pitanje ili ne razumije, a glavom klima kako bi nešto odgovorila. Vještakinja je dalje pojasnila da su djevojčici prilikom provođenja kombiniranog vještačenja dr. Vesna Jovin i ona postavljale konkretna pitanja, i da su dobile od nje konkretan odgovor, a to je da joj okrivljenik nije stavio prst u spolovilo, odnosno djevojčica je konkretno rekla da joj nije stavio prst unutra. Prilikom provođenja vještačenja da su djevojčici postavljale konkretna pitanja koja djevojčica razumije, a na koja im je odgovarala i na crtežu, pojasnivši da su se koristile i crtežom. Na pitanje je li djevojčica razumjela njegovo konkretno pitanje 17. lipnja 2019. da li ju je okrivljenik dirao rukom ispod gaćica i pitanje da li joj je okrivljenik stavljao prst u spolni organ, vještakinja je odgovorila da nije sigurna da je tada djevojčica razumjela ta dva pitanja, a na pitanje zašto kao vještak tada nije reagirala, odgovorila je da u principu vještak ne postavlja drugačija pitanja nego što ga postavljaju članovi sudskog vijeća, jer joj je tako rečeno. Na pitanje zna li djevojčica što je spolni organ, vještakinja je odgovorila da djevojčici treba za konkretan odgovor nekoliko puta postaviti pitanje da bi se bilo sigurno da li taj termin ili pojam razumije ili ne, tako da kada joj se prvi put postavi pitanje o spolnom organu ne može biti sigurna da li je pitanje razumjela.

34. S obzirom na drugačiji iskaz pred sudom od onoga kojeg je djevojčica iskazala prilikom provođenja kombiniranog vještačenja, vještakinja je pojasnila da ono što djevojčica iskazuje upućuje da se nešto od tih inkriminiranih sadržaja događalo, da ih nije izmislila, ali s obzirom na konkretizaciju pitanja naglasila je da odgovori mogu biti sugestivni. U konačnici je izjavila da pretpostavlja da djevojčica prilikom postavljenog konkretnog pitanja, primjerice "Da li joj je okrivljenik stavljao prst u spolni organ", to pitanje nije razumjela, a na pitanje branitelja okrivljenika može li protumačiti da je djevojčica imala želju naškoditi okrivljeniku tim odgovorom, vještakinja je odgovorila da ona samostalno za to nije sposobna. Na pitanje je li djevojčica možda bila pod utjecajem majke i onoga što joj je majka govorila, vještakinja je odgovorila da djevojčica zna jedino da se dogodilo nešto ružno, što se nije smjelo dogoditi. Na pitanje je li imala saznanja prilikom provođenja kombiniranog vještačenja da je okrivljenikova obitelj otkazala stan majci od djevojčice, odgovorila je da to saznanje tada nije imala, a na pitanje je li imala saznanja da je okrivljenikova obitelj bila u lošim odnosima s majkom od djevojčice, odgovorila je da u taj dio uopće nisu ulazile. Na pitanje branitelja okrivljenika je li djevojčica sugestibilna u odnosu na njezinu majku, odgovorila je da sva su retardirana djeca sugestibilna u odnosu na svoje majke, s obzirom da teško donose vlastite zaključke i odluke.

35. Na pitanje branitelja okrivljenika je li djevojčica prilikom ispitivanja pred sudom razumjela njegovo pitanje "Da li joj je okrivljenik stavljao prst u spolni organ", vještakinja je odgovorila da je pitanje možda trebalo biti postavljeno drugačije, kao na primjer "Da li te dirao baš po koki ili preko tajica", koje je ona već navodila, a na daljnje je pitanje odgovorila da djevojčica sada po prilagođenom programu pohađa 6. razred osnovne škole, da je njezino opće znanje vrlo oskudno i skromno, kao i njezin vokabular, na što je branitelj okrivljenika naveo da je djevojčica na postavljeno pitanje o sinu okrivljenika jasno dala odgovor da je sin okrivljenika jedan veliki K... Vještakinja je izjavila da što je ispitivanje takve djevojčice bilo bliže događaju, njezini bi odgovori bili vjerodostojniji, a prvi koji je ispitivao djevojčicu je psiholog u [adresa], doktorica ZĐ, koji je obavljen 18. svibnja 2015. Nadalje, vještakinja je izjavila da joj je poznato da je majka djevojčice prijavila događaj na način da je izjavila da je okrivljeni RĐ stavljao prst u spolovilo djevojčice te da je predmet stoga prvo došao pred Županijsko državno odvjetništvo pa je za majku rekla da je prilikom provođenja vještačenja bila vrlo uznemirena i preplašena i da je u takvom stanju sama sebi percipirala nekakav događaj, a čitajući navode psihologa iz ustanove "Tić" isti navode slična proživljavanja majke, pa čak i nakon četiri godine od događaja, tako da je za majku to bilo značajnije traumatsko nego što je to bilo za djevojčicu, jer je netko dirao njezino dijete.

36. Svjedokinja DĐ, majka mlt. žrtve FĐ, nesrodna s okrivljenikom, propisno opomenuta, izjavila je da razdoblju od studenog 2012. do lipnja 2013. sa svoje dvoje mlt. djece od kojih je jedno FĐ, stanovala kao podstanar na adresi [adresa] u [adresa]. Stan je iznajmila od okrivljenikovog sina LĐ, pojasnivši da je taj stan bio podijeljen na dva dijela, odnosno dvije funkcionalne cjeline, pa je tako u jednom dijelu stana, u jednoj cjelini, bila ona s dvoje mlt. djece, a u drugom dijelu stana kao funkcionalnoj cjelini prebivali su roditelji od LĐ, navodeći da su to okrivljeni RĐ i njegova supruga ĐĐ. Taj je stan unajmila dok je još bila u braku s ocem svoje djece, BĐ, ali da su se tijekom boravka u tom stanu razveli pa je on otišao, a ona i djeca su ostali, od kojih je jedno dijete FĐ. S okrivljenikom i njegovom suprugom bila je u dobrom prijateljskom odnosu i družili su se. Navela je da je u inkriminiranom razdoblju kćerka FĐ koja je tada imala devet i deset godina života, odlazila kod okrivljenika i njegove supruge na druženje i da ih je smatrala zamjenskim bakom i djedom, a tako ih je i nazivala, baka i djed. Za ĆĐ je izjavila da je uglavnom svaki dan išla na misu u crkvu u 18.00 sati, a da je FĐ znala gledati televizor kod okrivljenika i njegove supruge u njihovom prostoru. Ona bi FĐ tada zvala da u to vrijeme kada nema supruge okrivljenika dođe kod nje u njihov prostor da ne bude sama s okrivljenikom.

37. Nadalje, u tom se razdoblju zbližila s bratom od okrivljenikove supruge ŽĐ, bili su u bliskom prijateljskom odnosu, što se nije svidjelo okrivljeniku i njegovoj supruzi te ju je krajem mjeseca svibnja 2014. posjetio najmodavac LĐ tražeći od nje da se odseli i nađe drugi smještaj, iznoseći mišljenje da je to zato što su okrivljenik i njegova supruga vršili pritisak na njega i da je tome razlog njezino prijateljstvo s ŽĐ. Okrivljenik joj je i prijetio da mora iseliti iz stana njegovog sina, obraćajući joj se riječima: "Ja sam tebi rekao da se ti iseliš i bit će kako sam ja rekao." Kada je našla stan u [adresa], preselila se zajedno sa svojom djecom, no budući da je taj stan bio neuvjetan, s djecom je u travnju 2015. preselila na adresu [adresa].

38. Svjedokinja je pred sudom tada zaplakala.

39. U stanu na [adresa], u jednom intimnom trenutku nje kao majke s maloljetnom kćerkom FĐ, kćerka joj je rekla da je nju više puta djed RĐ, a pritom je mislila na okrivljenika, dirao "dole", navodeći da je kćerka pokazala na svoje spolovilo. Odmah je shvatila da se radi o okrivljeniku, jer joj je kćerka pritom objašnjavala da je to djed kod kojeg su bili podstanari i koji ih je tjerao iz tog stana. Pitala je FĐ zašto joj to nije odmah rekla, na što joj je odgovorila da joj to nije rekla iz straha, jer da je okrivljenik njoj prijetio da će se on pobrinuti da "skrene", misleći na to da poludi, a isto tako da i njezin sin, Ivanin brat F. FĐ joj je rekla i da se tada bojala okrivljenika, navodeći da ga se ona boji i danas, te da ima strah i od okrivljenikove supruge SĐ, te da čim ih vidi, da se trese i znoje joj se ruke.

40. Potražila je psihološku pomoć za FĐ, po uputi pedijatra odlaze jednom do dva puta mjesečno kod psihijatra dr. Klunić u Centar za ovisnost, a kada joj je FĐ sve to ispričala u travnju 2015., odmah je to išla prijaviti obiteljskoj liječnici opće prakse dr. Ž.

41. Kćerka joj je rekla da kad ju je okrivljenik dirao, da ju je u početku boljelo, a da joj je poslije godilo. Ne zna je li okrivljenik FĐ dirao preko odjeće, jer joj ona to nije rekla, navodeći da je kćerka traumatizirana zbog ovog kaznenog postupka pa ju je pripremala da će biti svjedok na sudu protiv okrivljenika. Bila je i na razgovoru u Rijeci u Savjetovalištu za maloljetnike "Tić" gdje su je već pitali o ovom događaju.

42. Nakon što je otišla kod dr. Ž, otišla je i u Centar za socijalnu skrb Pula gdje je prijavila okrivljenika za inkriminirano djelo i rekla je što je okrivljenik radio njezinoj kćeri, a da je policiji okrivljenika prijavila dr. Ž, navodeći da joj je doktorica rekla da je to njezina zakonska dužnost.

43. Kada ju je obrana pitala zašto iskazuje različito u odnosu na iskaz pred državnim odvjetnikom, pojasnila je da je njoj jako teško i neugodno, da njezina kćerka trenutno sama sebe krivi zašto je dozvolila da nju okrivljenik dira i zašto je ona dopustila da nju okrivljenik dira. Dalje je odgovorila da smatra da njezina veza s ŽĐ nema nikakve veze s ovim kaznenim postupkom. Navela je da je ŽĐ njoj htio kupiti stan na što su okrivljenik i njegova supruga bili protiv toga, jer da može pomoći njima, a ne njoj i njezinoj djeci. ŽĐ joj je nudio brak, a iz razloga što on ne podržava nju i njezinu djecu, završila je prijateljstvo s ŽĐ, nakon što joj je kćerka ispričala za inkriminirane radnje okrivljenika. Dobila je uputnicu da FĐ vodi kod ginekologa i kada je ŽĐ pokazala tu uputnicu i ispričala što joj je okrivljenik radio, ŽĐ joj je na to rekao da je to nemoguće i da će tu biti velikih problema. Smatrala je njegovu reakciju neadekvatnom i zbog toga je prekinula odnos s njim. Nikada pred ŽĐ nije rekla da će se ikome osvećivati, pa niti obitelji LĐ. ĐĐ povrijedila je njezinu privatnost, jer ju je našla u svome stanu, ističući da ju je obitelj ĐĐ uhodila i ulazila u njihov stan.

44. Pojasnila je da su se inkriminirana djela događala kada bi ĐĐ u 18.00 sati odlazila u crkvu, a njezina kćerka FĐ je za to vrijeme bila kod okrivljenika rekavši joj da kod njih gleda serije, i kada je bila sama u njihovom prostoru s okrivljenikom. Za to vrijeme ona je bila u svom stanu sa sinom koji je govorio da zašto FĐ stalno odlazi kod okrivljenika i njegove supruge.

45. Svjedokinja ĐĐ, okrivljenikova supruga propisno upozorena, nakon što se odrekla blagodati uskrate iskaza izjavila je da su se 2013. DĐ i njezin suprug TĐ doselili u stan njihovog sina kao podstanari, pojasnivši da je taj stan podijeljen na dva dijela, da ona i suprug koriste 30 kvadrata tog prostora, a ostatak da je bio iznajmljen DĐ, njezinom suprugu i njihovoj djeci. Izjavila je da mlt. FĐ nikada nije dolazila kod nje i supruga u njihov životni prostor, navodeći da je čuvala svoje dvoje unučadi. Znala je nekada otići kod DĐ na kavu, navodeći da je ona bila "bože sačuvaj", sa svima se svađala i da je progonila svoga muža. Za okrivljenika je navela da on nikada nije odlazio kod DĐ jer ju nije podnosio i da on nije nikada bio na samo s mlt. FĐ. Sa DĐ je njezin brat ŽĐ bio u ljubavnoj vezi i često je bio kod DĐ u stanu. Ona se protivila ljubavnoj vezi između ŽĐ i DĐ jer je katolkinja, navodeći da ŽĐ ima ženu, djecu i unuke i da nije htjela dozvoliti da DĐ razori Anđelkov brak. Javila je Anđelkovoj supruzi da ga DĐ zavodi i da ga stalno poziva kod sebe i nudi alkoholom, a DĐ je rekla da nije fer to što radi, pritom misleći na njezin odnos s ŽĐ. Zna da je JĐ nudio kupiti joj stan, ali nije uspio dignuti kredit te razlog zašto je njezin sin DĐ prekinuo najam stana, je njezin odnos s JĐ. Prilikom iseljenja, DĐ joj je rekla da će im se osvetiti i da će zapamtiti tko je DĐ.

46. Svjedok ŽĐ, okrivljenikov šogor, propisno opomenut, izjavio je da poznaje DĐ i njezinu kćerku mlt. FĐ. DĐ mu je 2013. i 2014. bila ljubavnica te je u to vrijeme dolazio u njezin stan u kojem su bila i njezina mlt. djeca, a dolazio je jednom u mjesec ili dva mjeseca i tada bi kod nje boravio pet do šest ili sedam radnih dana. Kada je boravio u njezinom stanu, nikada nije vidio da je mlt. FĐ išla u stan kod okrivljenika i njegove supruge i da je okrivljenik imao kontakt s mlt. FĐ, a također ni da je okrivljenik nikada bio u Suzaninom stanu. Budući da je imao bolesnu suprugu u Njemačkoj i s njom troje odrasle djece i da kada su njegova sestra i njen sin izbacili DĐ iz stana, htio joj je kupiti stan i već je pokrenuo postupak podizanja kredita za to, ali su ga u tome spriječila njegova djeca i supruga koji su saznali za DĐ, što je rekao DĐ, na što mu je DĐ rekla a je za to kriva okrivljenikova supruga. Tijekom telefonskog razgovora sa DĐ, rekla mu je da će se osvetiti i da će svi vidjeti tko je DĐ. Kada se vidio sa DĐ, pokazala mu je papir na kojem je pisalo da je okrivljenik činio inkriminirane radnje prema njezinoj kćerki, na što joj je rekao da to nije moguće, jer da ga on poznaje, a da mu je DĐ rekla: "Evo vidiš ovaj papir, ovo je osveta C". U konačnici je izjavio da DĐ ne govori istinu kada kaže da nije bila njegova ljubavnica, navodeći da je s njom imao izvanbračnu vezu, volio ju je i za nju je htio sve napraviti.

47. Svjedokinja HĐ, okrivljenikova šogorica, propisno opomenuta, je na pitanje obrane poznaje li DĐ odgovorila da ju poznaje iz viđenja, i viđala je ŽĐ i DĐ na cesti. Vidjela je DĐ ispred pošte, držala je u ruci nekakav papir i obratila joj se riječima: ''Ovim papirom osvetit ću se tvojoj sestri i njezinom suprugu što su nas izbacili iz stana!''. Nije gledala što se na tom papiru nalazi niti je išta komentirala, već je produžila dalje, a za DĐ je izjavila da je ostala za njom nešto vikati. ŽĐ je njezin brat koji ima svoj brak, a DĐ mu je bila ljubavnica. Brat ju je tražio da sa svog računa digne njegove novce, što je učinila, a koje novce je vidjela da je davao DĐ. Sjeća se da su ti novci bili oročeni i da je morala prekinuti tu štednju, nakon čega je vidjela da je DĐ čekala njezinog brata ispred banke i vidjela je da brat daje te novce DĐ. Čula je da je brat govorio da treba kupiti stan za DĐ, za što ga je cijela obitelj odgovarala te su ga uspjeli odgovorilti od kupnje stana DĐ, i da je zato DĐ i krivo. Kada su okrivljenik, njegova supruga i sin saznali za vezu DĐ s ŽĐ, okrivljenikov sin se angažirao oko toga da DĐ da otkaz. Glede navoda DĐ da je bila na njezinoj strani i da ju je podržavala, svjedokinja je odgovorila da to nije točno, da ona DĐ nikada nije podržavala, čak naprotiv, bilo joj je krivo jer su suprug i ona stajali loše financijski, a brat je financijski pomagao DĐ, a ne svoju obitelj.

48. Viđala mlt. FĐ s njezinom majkom kod sestre, a na pitanje ima li kakva saznanja da se okrivljenik neprimjereno ponašao prema mlt. FĐ, odgovorila je da okrivljenik to nikada ne bi činio, da je okrivljenik bolestan čovjek, boluje od šećerne bolestio i da je ozbiljan čovjek te da garantira da se nikada ne bi neprimjereno ponašao prema mlt. FĐ. Kada ju je državni odvjetnik pitao što je mislila pod time da okrivljenik to nikada ne bi činio, odgovorila je da je mislila na ono za što ga se optužuje, a to je da je dirao mlt. FĐ. Pojasnila je da je bila jedanput kod sestre kada su dobili poziv za sud pa je pitala zašto su dobili poziv, i kada joj je sestra objasnila, tada joj je bilo jasno zašto je DĐ onaj put pred poštom mahala nekakvim papirom i vikala joj da će se tim papirom osvetiti okrivljeniku, a to da je bilo nakon što je izašla iz stana.

49. Uz suglasnost stranaka pročitan je Zapisnik o ispitivanju svjedoka CĐ, nesrodan s okrivljenikom, koji je 14. ožujka 2016. pred Policijskom postajom Pula – Pola izjavio da je DĐ upoznao kada je kod njega bila podstanarka i da su od tada dobri prijatelji te da njoj i djeci puno pomaže. Izjavio je da sa DĐ nije nikada bio ni u kakvoj intimnoj vezi, navodeći da je dobar i sa njezinim bivšim suprugom BĐ. Kada je živjela kod obitelji ĐĐ, znao je posjećivati DĐ i djeci odnijeti nešto voća i povrća, pomagati joj oko drva, ručao je s njima, navodeći da su bili kao obitelj. Njezina su djeca već navikla na njega i jako ga vole, zovu ga djedom te da su oba djeteta znala sjediti njemu na koljenima, nekada samo jedno dijete, a nekada oba. Uvijek u takvim situacijama bila je prisutna i DĐ. Kada bi ga djeca vidjela, zagrlili bi se i poljubili, a kada bi došao kod njih isto tako i DĐ i djeca. Za Suzaninog sina Đ je izjavio da mu i dan danas zna sjesti u krilo i da mu puno pomaže oko vrta. DĐ mu je za događaj sa kćerkom ispričala kad već dvije godine nije stanovala kod ĐĐ, DĐ mu je rekla da joj dijete nije to dugo rekla jer ju je RĐ zastrašio da ne smije nikome reći. Rekla mu je da joj je mlt. FĐ ispričala da ju je RĐ rukom pipao i gladio dolje, između nogu. Njemu se dijete nije nikada na to požalilo niti mu je ikada bilo tko rekao da ju je on dirao na taj način, a što on nikada nije niti učinio. Poznato mu je da je DĐ bila u vezi sa bratom od okrivljenikove supruge i da je zbog toga imala s njima problema, da su je na silu izbacili iz stana. S ŽĐ je nekoliko puta zajedno bio na piću, par puta sa H, a par puta sam, ali nije nikada bio kod njega. Obećavao je DĐ brda i doline, a nije bio tu kada je nastala borba pa su raskinuli. U konačnici je izjavio da ne vjeruje da bi se DĐ ovako za to osvjećivala.

50. Kako drugih dokaznih prijedloga nije bilo, na kraju je pročitan izvadak iz kaznene evidencije na ime okrivljenika (list 25 spisa).

51. Državni odvjetnik je u završnom govoru izjavio da smatra da je u cijelosti dokazano da je okrivljenik počinio kaznena djela upravo na način kako se i tereti izmijenjenim optužnim aktom, a što da proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka posebice mlt. žrtve, provedenog vještačenja kao i materijalne dokumentacije, a posebice podataka savjetovališta ''Tić'' Rijeka. Predložio je da ga se oglasi krivim i osudi na predloženu sankciju.

52. Branitelj okrivljenika je izjavio da se optužba u ovom predmetu zasniva isključivo na iskazima dva svjedoka i to tada mlt. FĐ i njezine majke DĐ te a su još u ranijem postupku ukazivali na proturječnost i nedosljednost istih iskaza pa tako i kako je DĐ ispitana dva puta dala dva različita iskaza te da se isto tako može ocijeniti i iskaz FĐ koja je prilikom psihologijsko psihijatrijskog vještačenja tvrdila kako ju je okrivljenik dirao preko hlača da bi na raspravi od 17. lipnja 2019. izmijenila svoj iskaz. Povodom njihove žalbe da je drugostupanjski sud dao uputu prvostupanjskom sudu da detaljnije ispita mlt. žrtvu s obzirom da je u ranijem postupku nakon ispitivanja državni odvjetnik izmijenilo optužbu te uskratio mogućnost da povodom navoda u izmijenjenoj optužbi dodatno ispitaju žrtvu. Izjavio je da su vještaci nakon provedenog najnovijeg psihologijsko psihijatrijskog vještačenja naveli da je, laički rečeno, iskaz FĐ neupotrebljiv, a to iz razloga što ista s obzirom na svoje stanje, nije u stanju dati vjerodostojan iskaz. Pa da ukoliko ona nije u stanju dati vjerodostojan nalaz, onda niti njezina majka koja prepričava ono što je navodno saznala od svoje kćerke, također ne može biti vjerodostojan svjedok te ukoliko zanemarimo ova dva iskaza, smatra da državni odvjetnik nije dokazao optužbu i da okrivljenika treba osloboditi od optužbe.

53. Opunomoćenik mlt. žrtve je istaknuo da najnovijim vještačenjem nije navedeno da je iskaz mlt. žrtve "neupotrebljiv", jer da je u zaključku vještakinja pod točkom 2. vrlo jasno navedeno iz kojih razloga trenutačno eventualni iskaz mlt. žrtve ne bi nužno bio dovoljno vjerodostojan, a to je, uz ostalo, i protok vremena kao i povećana anksioznost, strah, briga i osjećaj nesigurnosti u sklopu sudskog procesa. Vještakinje da nisu navele da su prethodni iskazi mlt. žrtve pa time niti njene majke nedovoljno vjerodostojni, već da je mlt. žrtva trenutačno s obzirom na okolnosti, u takvom stanju. Istaknuo je nelogičnim i neživotnim da bi se netko, a pogotovo mlt. dijete, podvrgnulo ovom dugotrajnom procesu koji je za nju posebno tegoban iz razloga njenog stanja koje je jasno navedeno u vještačenju od 3. listopada 2022. te da bi s obzirom na njezino stanje bilo i realno da je baš svaka riječ potpuno identična u svakom iskazu, što da navedeno ne čini iskaz mlt. žrtve neistinitim niti neupotrebljivim, te smatra da je ista u posebno ranjivom položaju upravo zbog svojeg stanja što je i iskorišteno, ne bi trebalo niti očekivati da iskazi budu u potpunosti identični da bi bili vjerodostojni. Smatra da mlt. dijete u njenoj dobi i njenog stanja nije u mogućnosti "izmišljati" takve događaje te da za to nema nikakvih niti motiva. Stoga navode obrane smatra neosnovanim.

54. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, uzimajući u obzir svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Okrivljeniku se stavlja na teret da je počinio dva kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, i to jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11 i jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11.

55. U ovom kaznenom postupku nije sporno da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju od studenog 2012. do lipnja 2013. živio (i dalje živi) na dresi [adresa] u [adresa] i da je na toj adresi u istom razdoblju boravila kao podstanar DĐ sa svojom djecom pa tako i sa mlt. FĐ. Nije sporno da je mlt. FĐ u inkriminiranom razdoblju bila djevojčica od devet i deset godine, dakle da se radi o djetetu mlađem od petnaest godina.

56. Sporno je da li je mlt. FĐ u tom radzoblju dolazila u stan okrivljenika te je li okrivljenik na u izreci opisani način izvršio bludnu radnju nad njom kao djetetom mlađim od petnaest godina, te je li kazneno djelo počinjeno i uz primjenu sile. Također, sporno je da li je okrivljenik djetetu, ovdje mlt. FĐ protupravno oduzeo slobodu s ciljem da ju prisili da nešto trpi.

57. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje DĐ koja je iskazivala jasno, određeno i suvislo te životno uvjerljivo. Prihvatio je i iskaz svjedoka CĐ čiji je iskaz pročitan na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP/08, ocijenivši ga uvjerljivim, iskazanim na osnovi osobnih saznaja. Prihvatio je i iskaz svjedoka ŽĐ i svjedokinje HĐ, izuzev u dijelovioma u kojima oba svjedoka izražavaju svoje mišljenje glede kaznenih djela koja se okrivljeniku stavljaju na teret. Iskaz okrivljenikove supruge SĐ sud je ocijenio subjektivnim, usmjerenim ka izbjegavanju okrivljenikove kaznene odgovornosti, a glede iskaza žrtve kaznenih djela mlt. FĐ, sud je prihvatio njezin iskaz dan pred sudom 17. lipnja 2019., jer je ocijenio da je isti u skladu s podacima Centra za socijalnu skrb Pula – Pola, nalazom psihologa Opće bolnice Pula, specijalističkim nalazom Opće bolnice Pula, nalazom i mišljenjem prvostupanjskog tijela Centra za socijalnu skrb Pula, Podacima Dječjeg doma "Tić" iz Rijeke i nalazom i mišljenjem stalnih sudskih vještaka prof. mr. Apolonije Lasan I dr. Vesne Jovin prilikom izrade kombiniranog vještačenja kao i njihovoj dopuni danoj pred sudom. Sud je cijenio i navode nalaza i mišljenja provedenog novog kombiniranog psihologijsko psihijatrijskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima prof. Vedrani Lovrečić Pavlović i dr. ČĐ smatrajući ga sačinjenim po pravilima struke, objektivnim i stručnim.

58. Okrivljenik se branio da mlt. FĐ nikada nije bila kod njega u stanu te da djecu DĐ nisu nikada puštali u njihov stan jer su djeca imala problema u školi i bila su nemirna.

59. Iz iskaza mlt. FĐ utvrđeno je da je bila u stanu okrivljenika budući da je izjavila da se to dogodilo u njegovom stanu, u kuhinji, da je došla s njima gledati TV, a da je okrivljenikova supruga otišla na misu, što je utvrđeno i iz iskaza svjedokinje ŠĐ koja je izjavila da je s okrivljenikom i njegovom suprugom bila u dobrom prijateljskom odnosu i da su se družili te da je u inkriminiranom razdoblju kćerka FĐ koja je tada imala devet i deset godina života, odlazila kod okrivljenika i njegove supruge na druženje i da ih je smatrala zamjenskim bakom i djedom, a tako ih je i nazivala, baka i djed. Za ĆĐ je izjavila da je uglavnom svaki dan išla na misu u crkvu u 18.00 sati, a da je FĐ znala gledati televizor kod okrivljenika i njegove supruge u njihovom prostoru. Ona bi FĐ tada zvala da u to vrijeme kada nema supruge okrivljenika dođe kod nje u njihov prostor kako ne bi bila sama s okrivljenikom.

60. Okrivljenik se dalje branio da uopće nije bilo tako kako je opisano u optužnici, navodeći da je on pošten i častan čovjek, da ima sedam unuka i dva praunuka te da se zbog svega ovoga osjeća jako, jako loše.

61. Sud takvu obranu okrivljenika nije prihvatio.

62. Iz Podataka Centra za socijalnu skbr Pula – Pola utvrđeno je da je 20. svibnja 2015. u Centar pristupila nepozvana DĐ i prijavila sumnju da je njezina mlt. kćerka FĐ unatrag dvije godine seksualno uznemiravana od strane IĐ iz [adresa] i da je događaj već prijavila policiji te da je s njom obavljen kratki savjetodavni razgovor, tijekom kojega je upućena da se s maloljetnom FĐ javi u Savjetovalište "Tić" u Rijeci radi dijagnostike i terapijskog rada s djevojčicom. Utvrđeno je da se majka mlt. FĐ po uputi Centra sa djevojčicom obratila u Svjetovalište "Tić" u Rijeci, kao i po uputi Ivanine liječnice koja je sačinila prijavu za seksualno zlostavljanje, javila se Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Pula, a po njihovoj uputi i Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula. U tom periodu pri Centru je sačinjen Nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela.

63. Iz iskaza svjedokinje DĐ utvrđeno je da je u vrijeme kada je kupala svoju kćerku mlt. FĐ, a to je bilo nakon što su se odselili s adrese [adresa] u [adresa] na kojoj su živjeli kao podstanari okrivljenikovog sina, kćerka joj rekla da je nju više puta djed RĐ dirao "dole", pokazujući na svoje spolovilo, što je sud utvrdio i iz iskaza mlt. FĐ koja je pred sudom na poseban upit može li pokazati gdje ju je okrivljenik dirao, pokazala predio spolovila, rekavši da ju je okrivljenik dodirivao rukama, a što je utvrđeno i iz crteža sačinjenog od strane mlt. FĐ prilikom provođenja kombiniranog psihologijsko psihijatrijskog vještačenja na kojem je crvenim flomasterom obojala dio spolovila kada je bila upitana od strane vještaka gdje ju je okrivljenik dirao. Vještakinja prof. mr. Apolonija Lasan pred sudom je na pitanje kako je došlo do toga da dijete označi onaj dio gdje je zapravo počinjeno kazneno djelo, odgovorila da tijekom psihologijskog ispitivanja naročito kod manje djece ili djece koja su mentalno retardirana, se služe konkretnim materijalom kao što su crteži i lutke kako bi dobili konkretnije podatke o eventualnim mjestima na kojima je počinjeno kazneno djelo, naročito ukoliko se radi o deliktima vezanim za seksualno zlostavljanje, pa da je tako i tijekom konkretnog ispitivanja mlt. FĐ ponuđen crtež gole djevojčice koja je bila zamoljena da od ponuđenih flomastera uzme jedan i pokuša im pokazati gdje ju je okrivljenik dirao, pa je vještakinja pred sudom pojasnila da je djevojčica samostalno uzela crveni flomaster i označila najprije područje spolovila, a obzirom da je označila i područje ruku, tražile su objašnjenje što je bilo s rukama, na što im je ona odgovorila da ju je tu samo držao. Iz iskaza mlt. FĐ utvrđeno je da ju je okrivljenik po spolovilu dirao dva puta, jedanput je imala obučenu haljinu, a jedanput tajice. Sud je također utvrdio da se okrivljenik ponašao na u izeci opisani način kada bi njegova supruga otišla na misu, i kada je s mlt. FĐ ostao sam u stanu, što je utvrdio iz iskaza svjedokinje DĐ i mlt. FĐ.

64. Sve to utvrđeno je i iz Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja Centra za socijalnu skrb Pula iz kojega je utvrđeno da je tijekom rada s FĐ, FĐ opisala kako ju je deda dirao rukama po spolovilu "koki", što da je pokazala i na crtežu, da su bili sami u stanu dede i bake, baka da je bila na misi, a deda ju je pozvao u kuhinju gdje je on sjedio a ona stajala te ju je tada dirao rukama po spolovilu preko tajica, oboje su bili odjeveni, i da ju je dirao dva puta.

65. Iz iskaza svjedoka CĐ sud je utvrdio da je bio prijatelj DĐ koji je dolazio k njima dok su živjeli na adresi [adresa], i da su ga njezina djeca zvala djedom. No, da se radi o djedu, ovdje okrivljeniku, sud je utvrdio iz svih dokaza izvedenih pred ovim sudom.

66. Iz iskaza mlt. FĐ utvrđeno je da je okrivljenik zaključao vrata i nije ju htio pustiti kada mu je ona rekla da ju pusti, nakon čega ju je rukama preko odjeće dirao za poslovilo.

67. Člankom 158. stavkom 2. KZ/11 („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12) propisano je da tko nad djetetom mlađim od petnaest godina izvrši bludnu radnju ili ga navede da izvrši bludnu radnju s drugom osobom, ili nad samim sobom izvrši gludnu radnju kaznit će se (...), dok je stavkom 6. istog članka propisano da tko djelo iz stavka 2. ovog članka počini uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu, kaznit će se (…).

68. Mlt. FĐ rođena je **.**.2003. i u inkriminiranom razdoblju bila djevojčica od devet i deset godina, dakle jasno je da se radi o djetetu mlađem od petnaest godina.

69. Okrivljenik time što je dirao mlt. FĐ svojom rukom po njezinom spolovilu, utvrđeno je da ju je dirao preko odjeće, i to iz iskaza mlt. FĐ koja je isto navodila iskazujući pred sudom, pred djelatnicama ustanove „Tić“ u Rijeci, ali i pred sudskim vještacima prof. mr. Apoloniji Lasan i dr. Vesni Jovin, to je počnio u nakani zadovoljenja svog seksualnog nagona, dakle takvo okrivljenikovo ponašanje imalo je za cilj zadovoljavanje vlastite spolne pohote. Ovdje je bitan kontakt okrivljenikove ruke sa spolnim organom mlt. FĐ koji prema uvriježenom objektivnom mišljenju nedvosmisleno ima spolni karakter. Diranjem rukom djevojčice od devet, deset godina po njezinom spolovilu, okrivljenik je počinio bludnu radnju nad mlt. FĐ te na taj način u cijelosti ostvario biće kaznenog djela iz članka 158. tavka 2. KZ/11.

70. Sud je iz provedenih dokaza utvrdio da je okrivljenik djevojčicu molio da ostane, što da ona nije htjela, već je htjela otići kući, zvala ju je majka, ali ju je on prisilio da ostane. Utvrđeno je da je okrivljenik sjedio na stolici i čitao je novine, a djevojčica je sjedila te je htjela uliti vode kako bi popila, na što joj je okrivljenik rekao: "Ajde sjedi kod mene", što ona nije htjela. Prilikom vještačenja djevojčice utvrđeno je da je djevojčica na crtežu koji joj je bio ponuđen, crvenom bojom označila gdje ju je okrivljenik dirao pa je tako, uz mjesto spolovila, označila i zapešća lijeve i desne ruke, što je utvrđeno i iz iskaza mlt. FĐ koja je na pitanje kako ju okrivljenik nije htio pustiti, odgovoria da ju je držao rukama. Takvim je načinom ponašanja, upotrijebivši silu prema djevojčici, okrivljenik imao posebnu namjeru, odnosno cilj zadovoljiti svoj spolni nagon, čime je u cijelosti ostvario biće kaznenog djela iz članka 158. tavka 2. i 6. KZ/11.

71. Iz iskaza mlt. FĐ utvrđeno je da je takvih dodira vilo više, a silu je spomenula samo u jednom događaju kada joj je okrivljenik rekao: "Ajde sjedi kod mene".

72. Nadalje, člankom 136. stavkom 2. KZ/11 proipsano je da tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da ga prisili da što učini, ne učini ili trpi, kaznit će se (...),dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovog članka počinjeno prema djetetu (…), kaznit će se.. . Sud je provedenim postupkom utvrdio da je okrivljenik zaključavši vrata stana time mlt. FĐ oduzeo slobodu, a da je to učinio protupravno, dokazuje činjenica da je mlt. FĐ rekla okrivljeniku da ju pusti, ali da ju on nije pustio već ju je svojom rukom dirao po spolovilu. Mlt. FĐ okrivljenikovim činom diranja po spolovilu trpila je, jer je riječima da ju pusti, okrivljeniku jasno dala do znanja da želi otići jer se nije osjećala ugodno. I sama je izjavila da se u trenutku kada ju je okrivljenik dirao po spolovilu, osjećala "grozno". Ovo je kazneno djelo okrivljenik počinio prema osobi od devet i deset godine, dakle prema djetetu.

73. Okrivljenik se branio da je mišljenja da je sve to došlo od DĐ i zbog stana, pojasnivši da joj je ŽĐ, brat od njegove supruge, obećao kupiti stan, što nije učinio pa da je to sve Suaznina "osveta".

74. Iz nalaza i mišljenja vještakinja koje su provodile kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje mlt. FĐ prof. mr. Apolonije Lasan i dr. Vesne Jovin utvrđeno je da mlt. FĐ razlikuje istinu od laži i maštu od stvarnosti te da je stupanj njezinog moralnog zaključivanja primjeren njezinoj dobi i intelektualnom razvoju. Istina, emocionalni razvoj njezine ličnosti je sporiji uz prisutnu nesigurnost, plašljivost, submisivnost i sugestibilnost, ali da je bez značajnijih psihopatoloških odstupanja, dok je iz nalaza i mišljenja Dječjeg doma "Tić" Rijeka utvrđeno da je mlt. FĐ u više navrata i na isti način opisala doživljaje seksualnog zlostavljanja od strane odrasle muške osobe (bivšeg susjeda) i da su opis i reakcija na događaj u skladu s Ivaninim emocionalnim i intelektualnim razvojem. Iz iskaza svjedoka ŽĐ, brata okrivljeničine spuruge, utvrđeno je da je isti dvije godine, 2013. i 2014., bio u emotivnoj vezi sa DĐ kojoj je obećao kupiti stan, ali se to nije dogodilo, no sud nije utvrdio da je to razlog pokretanja ovog postupka. Sud je jasno iz svih podataka u spisu utvrdio da je mlt. FĐ govorila istinu i u prethodnom postupku i pred sudom, a iz svih provedenih dokaza je utvrdio da su se događaju zbili upravo na način opisan u izreci ove presude.

75. Nadalje, utvrđeno je da je mlt. FĐ o događaju rekla majci tek 2015., a na pitanje majke zašto joj to odmah nije rekla, mlt. FĐ joj je odgovorila da joj to nije rekla iz straha, bojala se okrivljenika, jer joj je okrivljenik prijetio da će se on pobrinuti da ona i njezin brat F ne "skrenu", misleći da polude. Mlt. FĐ je pred sudom na pitanje da li je to ispričala nekome, odgovorila da nije smjela jer ju je okrivljenik ucijenio rekavši joj da ako kaže nekome, da će njezina majka i njezin brat biti u opasnosti i da je stoga morala šutjeti. Iz njezinog je iskaza također utvrđeno da ju je zvao i okrivljenikov sin i rekao joj da to ne kaže sudu jer da to neće biti dobro i da će biti svašta. Također, iz nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja Centra za socijalnu skrb Pula utvrđeno je da je FĐ izrazila strah da bi okrivljenik mogao napraviti njezinoj majci.

76. Bitno je navesti da je mlt. FĐ pred sudom na pitanje branitelja okrivljenika da li ju je okrivljenik dirao rukom ispod gaćica, odgovorila kimanjem glave, a na pitanje da li joj je okrivljenik stavljao prst u spolni organ, ponovno kimala glavom, na što je vješetakinja koja je bila prisutna i uz mlt. FĐ prilikom njezinog ispitivanja, a koja ju je u prethodnom postupku i vještačila, izjavila da vjerojatno to klimanje glavom znači razumije li pitanje ili ne razumije, a glavom klima kako bi nešto odgovorila, te je na pitanje branitelja okrivljenika može li protumačiti da je djevojčica imala želju naškoditi okrivljeniku tim odgovorom, odgovorila da ona samostalno za to nije sposobna.

77. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik u inkriminiranom periodu, dakle od studenog 2012. do lipnja 2013., u stanu na adresi [adresa] u [adresa], u nakani da zadovolji svoj spolni nagon a pritom svjestan i htijući ugroziti seksualnu slobodu mlt. FĐ te znajući da je FĐ mlađa od petnaest godina, te u nakani da onemogući slobodu kretanje mlt. FĐ i prisili da ju dodiruje, u jednom navratu zaključao vrata stana, a kada mu je mlt. FĐ rekla da ju pusti, nije ju htio pustiti već ju je svojim rukama držao te ju dodirivao po spolovilu, a u drugom navratu u istom stanu ju je svojom rukom dodirivao u predjelu spolovila u cijelosti ostvario biće kaznenog djela iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11, kazneno djelo iz članka 158. stavka 2. KZ/11 i kazneno djelo iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11, slijedom čega je proglašen krivim i izrečena mu je adekvatna kaznenopravna sankcija.

78. Tijekom postupka, sud nije bio u sumnji da je okrivljenik djela počinio u neubrojivom stanju, već je ocijenio da je djela počinio izravnom namjerom, kada je htio djelo i upravo tako i postupio.

79. Prilikom odmjeravanja kazne, sud je cijenio okrivljenikove osobne i imovne prilike (umirovljenik, otac punoljetne djece) te je unutar granica sankcija propisanih zakonom, cijeneći stupanj krivnje okrivljenika i težinu kaznenih djela, način i okolnosti počinjenja predmetnih djela, činjenicu da je svojim ponašanjem negativno utjcao na maloljetnu djevojčicu, dijete koje je u kritičnom peridu imalo devet i deset godina života, i za koju se utvrdilo da se radi o djevojčici s dijagnozom usporenog govornog jezičnog razvoja, Dyslaliu, Reaktivnog poremećaja u djetinjstvu F 94.1, PTSP F 43.1 i s lakumentalnom retardacijom F 70 čije ponašanje okrivljenika u kritičnom periodu je utjecalo na njezino ponašanje jer je utvrđeno da se ista okrivljenika boji, a i sama je pred sudom izjavila da se u inkriminiranom trenutku osjećala "grozno", ali i okrivljenikovu dosadašnju kaznenu neosuđivanost što je utvrđeno uvidom u kaznenu evidenciju Ministarstva pravosuđa (list 25 spisa). Stoga je sud okrivljeniku za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. i 6. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci te za kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, na koje je primijenio članak 51. stavak 1. i 2. KZ/11 i okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Sud je osobito uzeo činjenicu da je okrivljenik kaznena djela počinio prema djetetu od devet i deset godina, s dijagnozom lake retardacije, koje je tijekom postupka iskazivalo nelagodu i sram u sadržajima vezanim za inkriminirana zbivanja i verbaliziralo strah i ljutnju prema okrivljeniku, a također i okrivljenikove godine života (okrivljenik je sada u dobi od sedamdeset četiri godine života) slijedom čega sud smatra da će se tako izrečenom sankcijom u cijelosti ostvariti svrha ovog kaznenog postučka, da će se takvom sankcijom ispuniti opća i posebna svrha kažnjavanja, da će dovoljno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, a također da će djelovati i na ostale građane da ne čine kaznena djela, odnosno da će utjecati na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i njihovom sprječavanju.

80. Inkriminirano razdoblje datira iz perioda kada je na snazi bio Kazneni zakon („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12) te je sud postupio po članku 3. stavku 1. i 2. KZ/11, jer je utvrdio da je u odnosu na članak 158. KZ/11 Zakonom o izmjenama i dopuna Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 118/18) ovaj članak izmijenjen u pogledu visine kazne za počinitelja, pa je tako utvrdio da je za okrivljenika blaži Kazneni zakon („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12) kojega je ovdje i primijenio, a to stoga jer je Kaznenim zakonom („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12) u odnosu na članak 158. stavak 2. KZ/11 propisana kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, a za stavak 6. istog članka kazna zatvora u trajanju od jedne godine do osam godina, dok je Zakonom o izmjenama i dopuna Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 118/18) za članak 158. stavak. 2. KZ/11 izmijenjena kazna zatvora tako da je sada u trajanju od jedne godine do osam godina, a za kazneno djelo iz stavka 6. istog članka kazna zatvora u trajanju od jedne godine do deset godina. U odnosu na kazneno djelo iz članka 136. stavka 2. i 3. KZ/11, ovaj se članak nije mijenjao od inkriminacije.

81. Budući da je okrivljenik proglašen krivim, isti je na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 dužan naknaditi troškove ovog kaznenog postupka, koji se na temelju članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 odnosi na paušalnu svotu u iznosu od 250,00 eura, na temelju članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 troška vještačenja, i to psihološkog vještačenja izradom nalaza i mišljenja mr. Apolonije Lasan u iznosu od 3.680,00 kuna / 488,42 eura po računu broj 12/17 od 26. ožujka 2017. (list 81 spisa) te vještačenja pred sudom u ukupnom iznosu od 1.390,00 kuna / 184,58 eura po računu broj 8/19 od 4. travnja 2919. (list 137 spisa), računu broj 17/19 od 17. lipnja 2019. (list 146 spisa) i računu broj 4/20 od 28. siječnja 2020. (list 163 spisa), što je ukupno 5.072,00 kune / 673,17 eura i psihijatrijskog vještačenja izradom nalaza i mišljenja dr. Vesne Jovin u iznosu od 4.808,00 kuna / 638,13 eura po računu broj 37- 666-2/17 od 3. travnja 2017. (list 82 spisa) te vještačenja pred sudom u iznosu od 520,00 kuna / 69,02 eura po računu broj 46-666-2/19 od 4. travnja 2019. (list 135 spisa), što je ukupno 5.328,00 kuna / 707,15 eura te psihološkog vještačenja izradom nalaza i mišljenja prof. Vedrane Lovrečić Pavlović u iznosu od 4.064,00 kune / 539,39 eura po računu broj 49/1/2 od 3. listopada 2022. (list 257 spisa) i psihijatrijskog vještačenja izradom nalaza i mišljenja dr. med. ČĐ u iznosu od 4.304,00 kune / 571,24 eura po računu od 3. lčistopada 2022. (list 255 spisa), što sve je dužan platiti u roku od trideset dana po pravomoćnosti ove presude. Trošak ovog kaznenog postupka odnosi se i na nužne izdatke oštećenika i njegovog zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika na temelju članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08, o ćemu će biti odlučeno posebnim rješenjem.

Pula - Pola, 20. studenog 2024.

Zapisničarka

Predsjendica vijeća za mladež

Samanta Šijan

Diana Debeljuh

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a odluku o žalbi donosi županijski sud kao drugostupanjski sud.

Dna:

• Općinskom državnom odvjetništvu u Puli – Pola na broj KMP-DO-327/2015 • Okrivljenom RĐ

• Branitelju okrivljenika MĐ, odvjetniku u [adresa]

• Zz i majci mlt. žrtve DĐ

• Opunomoćeniku mlt. žrtve NĐ, odvjetniku u [adresa]

• Centru za socijalnu skrb Pula – Pola – po pravomoćnosti