REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-985/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr.sc. Senije Ledić članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Počitniška skupnost Krško d.o.o., Krško, Republika Slovenija, Cesta krških žrtev 65, OIB: 95562138494, kojeg zastupa punomoćnik Damjan Konestabo, odvjetnik u Rijeci, Korzo 30/I, protiv protustranaka 1. MZ pok. MZB, [adresa], 2. LZ r. MZ, [adresa], 3. TZ r. MZ, [adresa], 4. BZ, 5. HZ rođ. ĆZ, 6. ĆZ, M, 7. PZ, M, 8. UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9. DZ, [adresa], 10. AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 11. ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o reviziji predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk- 392/2019-2 od 13. svibnja 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog sud u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj Z-18617/18 od 20. svibnja 2019., u sjednici održanoj 20. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e :

Revizija se odbija.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne služba u Malom Lošinju poslovni broj Z-37043/17 od 31. siječnja 2018. (stavak I. izreke) (kojim je odbijen prijedlog predlagatelja radi uknjižbe prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] vinograd i [broj ZK uloška]

– vinograd upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Istim rješenjem određeno je brisanje zabilježbe prigovora na rješenje poslovni broj Z-37043/17 od 31. siječnja 2018. po pravomoćnosti istog rješenja (stavak II. izreke).

2. Rješenjem suda drugog stupnja u stavku I. izreke odbijena je kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj Z-18617/18 od 20. svibnja 2019., te je u stavku II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-37043/2017, brisanje zabilježbe prigovora upisane pod poslovnim brojem Z-7412/2018 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-19251/2019 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 1076/2023-2 od 22. ožujka 2023. dopustio predlagatelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja u odnosu na pitanja koja glase:

"1. Primjenjuje li se međunarodni ugovor između Republike Slovenije i Republike Hrvatske o uređenju imovinsko-pravnih odnosa (NN-međunarodni ugovori broj 15/99) za nekretnine stečene prije 8. listopada 1991. naplatnim putem?

2. Je li relevantna činjenica što predlagatelj u zemljišnoj knjizi nije upisan kao nositelj prava korištenja, kada isto proizlazi iz samog sadržaja i smisla upravnog postupka eksproprijacije koji je pokrenut na njegov prijedlog, sama eksproprijacija zemljišta određena je u njegovu korist za izgradnju turističkog naselja i konačno uplate novčane naknade koju je uplatu izvršio upravo predlagatelj, a ne nepoznati korisnik?"

4. Postupajući po dopuštenju predlagatelj je protiv navedenog rješenja podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju, preinači nižestupanjska rješenja na način da usvoji prijedlog predlagatelja za upis prava vlasništva na nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] (ZKTD2), upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], podredno ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija nije osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijano rješenje u dijelu kojim je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev za uknjižbu prava vlasništva čest. kč. br. [katastarska čestica] – vinograd i [broj ZK uloška] – vinograd upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

- da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] upisano suvlasništvo Počitniška skupnost Krško d.o.o., OIB: 955621389494, Krško, Cesta krških žrtev 65, Republika Slovenija u 2/16 dijela, MZ pok. MZB iz [adresa] u 2/16 dijela, JZ rođ. MZ, iz [adresa] u 1/16 dijela, TZ rođ. MZ, [adresa] u 1/16 dijela, MZ BZ u 2/16 dijela, HZ rođ. DZ u 1/32 dijela, MZB u 1/32 dijela, LZB u 1/32 dijela, UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 2/16 dijela, NZ u 1/32 dijela, AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 4/32 dijela, ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 4/32 dijela,

- da je uvidom u rješenje Općine Cres-Lošinj, Općinskog sekretarijata za poslove uprave, Imovinsko pravni referat broj 02/2.- Up. 199/1.- 1976. od 11. ožujka 1976. utvrđeno da je usvojen prijedlog za eksproprijaciju predmetnih nekretnina u korist društvenog vlasništva, a za potrebe Počitniške skupnosti Krško, a radi se o nekretninama u suvlasništvu IZ pok. MZB nasljednika NZ MZB iz [adresa] kao zastupnik,

- da je uvidom u rješenje Vijeća udruženog rada i Vijeća mjesnih zajednica Skupštine općine Cres-Lošinj broj 02/2.- 364/1.- 1976. od 26. veljače 1976. (list 16-20 spisa) utvrđena izgradnja privredno-turističkog objekta po Počitniškoj skupnosti Krško od općeg interesa te da se može pristupiti eksproprijaciji i kao suvlasnici navedene su fizičke osobe identične kao u rješenju Općine Cres Lošinj od 11. ožujka 1976.,

- da je uvidom u ugovore korištenje građevinskog zemljišta sklopljenih između Općine Cres i predlagatelja 18. ožujka 1976. i 9. travnja 1976. utvrđeno da predlagatelju na temelju neposredne pogodbe pripada na korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište (list 24 do 28 spisa), ali ne za nekretnine koje su prednik ovog postupka,

- da se u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine vode upisane kao kultura – vinograd,

- da iz rješenja Općine Cres Lošinj Općinskog sekretarijata za poslove uprave broj 02/2.- Up. 199/1.- 1976. od 11. ožujka 1976. proizlazi da su predmetne nekretnine eksproprirane u korist društvenog vlasništva, a za potrebe Počitniške skupnosti Krško (točka 4. tog rješenja) te da će se po pravomoćnosti tog rješenja uknjižiti pravo vlasništva na ekspropriranom zemljištu u korist društvenog vlasništva,

- da je točkom 8. istog rješenja od 11. ožujka 1976. odlučeno da će korisnik eksproprijacije predložiti nakon pravomoćnosti tog rješenja deposediranje zemljišta dosadašnjih vlasnika, ali to rješenje o deposedaciji nije priloženo uz prijedlogu.

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je odbio prijedlog za upis zbog toga što je predmetna nekretnina upisana kao vinograd pa se radi o poljoprivrednom zemljištu, a s obzirom na odredbu čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ("Narodne novine" broj 20/18, 115/18 i 98/19 – dalje: ZPZ), strane fizičke i pravne osobe takve nekretnine ne mogu stjecati osim ako međunarodnim ugovorima ili posebnim propisima nije drugačije određeno, pozivajući se pritome i na odredbu čl. 107. Zakona o zemljišnim knjigama, ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 108/17 – dalje: ZZK), kojom je propisano da je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

11. Drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio prijedloge i isprave priložene prijedlogu kao i stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga no zaključuje da je pogrešno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetnom prigovoru pozivajući se na odredbu čl. 358.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP), i na čl. 2. st. 2. ZPZ. Međutim, ocjenjuje da je uz pravilnu primjenu materijalnog prava valjalo jednako odlučiti o predmetnom prijedlogu.

11.1. Naime, drugostupanjski sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju odluku o ovoj zemljišno-knjižnoj stvari trebalo donijeti uz primjenu Ugovora između Republike Hrvatske, Republike Slovenije o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa – međunarodni ugovori ("Narodne novine" broj 15/99 – dalje: Ugovor).

12. Prema čl. 1. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa od 2. prosinca 1999. odredbe ovog Ugovora odnose se na razrješenje imovinsko-pravnih odnosa koji su nastali prije i nakon uspostave državne neovisnosti ugovornih stranaka (za Republiku Hrvatsku je to 8. listopada 1991., a za Republiku Sloveniju je to 25. lipnja 1991.).

13. Člankom 2. st. 1. navedenog Ugovora fizičke i pravne osobe jedne ugovorne strane koje su stekle pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretnini i pokretninama na teritoriju druge ugovorne stranke, imaju na teritoriju jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i drugim državnim tijelima kakva je zajamčena domaćim fizičkim i pravnim osobama, a stavkom 2. citiranog članka pod pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima u smislu ovog Zakona, smatraju se i prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečeno na sredstvima društvenog vlasništva naplatnim putem.

14. Prema čl. 4. Ugovora ugovorne strane omogućit će stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i upis u zemljišne knjige na svom teritoriju fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke ako je valjana pravna osnova stjecanja nastala do dana uspostave neovisnosti, one ugovorne stranke na teritoriju na kojem se ta nekretnina nalazi bez obzira na mjesto nastanka pravne osnove stjecanja.

15. U konkretnom slučaju nije sporno da predlagatelj na spornim nekretninama nije upisan kao nositelj prava korištenja niti kojeg drugog stvarnog prava u smislu odredbe čl. 2. st. 2. Ugovora, a niti je uz prijedlog priložio valjanu ispravu za stjecanje prava korištenja pa posljedične tome i stjecanja prava vlasništva na tim nekretninama.

16. Naime, rješenjem Općine Cres – Lošinj Općinskog sekretarijata za poslove uprave broj 02/2.- Up. 199/1.- 1976. od 11. ožujka 1976. predmetne nekretnine su eksproprirane u korist društvenog vlasništva, a za potrebe predlagatelja (točka 4. tog rješenja). Stoga je navedeno rješenje valjana isprava za uknjižbu društvenog vlasništva, ali ne i prava korištenja, a što proizlazi iz točke 9. tog rješenja kojim je odlučeno da će Općinski sud zemljišno knjižni odjel Mali Lošinj izvršiti po pravomoćnosti tog rješenja uknjižbu prava vlasništva na ekspropriranom zemljištu u korist društvenog vlasništva. Nadalje, točkom 8. istog rješenja odlučeno je da će korisnik eksproprijacije predložiti nakon pravomoćnosti tog rješenja deposediranje zemljišta dosadašnjih vlasnika. Međutim takvo rješenje o deposedaciji nije priloženo uz prijedlog.

17. Pritome valja dodati da ugovori o korištenju građevinskog zemljišta od 18. ožujka 1976. i 9. travnja 1976. (listovi 24-28 spisa) nisu valjane osnove za stjecanje prava vlasništva na predmetnom zemljištu u korist pravnog prednika predlagatelja odnosno za stjecanje prava vlasništva na predmetnom zemljištu u korist pravnog prednika predlagatelja odnosno za stjecanje prava vlasništva jer se uopće ne odnose na sporna zemljišta u ovom postupku (na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) već na druga zemljišta koja su bila u društvenom vlasništvu i dodijeljena predlagatelju na korištenje putem neposredne pogodbe.

18. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Međunarodni ugovor sklopljen između Republike Slovenije i Republike Hrvatske o uređenju imovinsko-pravnih odnosa ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 15/99) primjenjuje se za nekretnine stečene prije 8. listopada 1991. naplatnim putem pod uvjetom da su ispunjene sve druge pretpostavke predviđene navedenim Ugovorom.

19. Činjenica što predlagatelj u zemljišnoj knjizi nije upisan kao nositelj prava korištenja relevantna je kada isto proizlazi iz samog sadržaja i smisla upravnog postupka o eksproprijaciji koji je pokrenut na njegov prijedlog, kada je sama eksproprijacija zemljišta određena u njegovu korist za izgradnju turističkog naselja i konačne uplate novčane naknade koju je izvršio upravo predlagatelj a ne nepoznati korisnik.

20. Međutim, iz utvrđenja nižestupanjskih sudova ne proizlazi da je predlagatelj izvanknjižni nositelj prava korištenja, to ne proizlazi iz samog postupka eksproprijacije za izgradnju turističkog naselja, niti je to razvidno iz uplata novčanih naknada upravo za ovo sporno zemljište.

21. Iz priloženih isprava uz prijedlog i utvrđenja nižestupanjskih sudova (a koja utvrđenja ne mogu biti predmetom preispitivanja u ovom postupku) razvidno je da predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu koja bi predstavljala valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva odnosno prava korištenja pa je pravilna ocjena ništestupanjskih sudova da nisu ispunjene pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja.

22. Naime, iz stanja spisa proizlazi da ugovori o korištenju građevinskog zemljišta od 18. ožujka 1976. i 9. travnja 1976., (listovi 24-28 spisa), koji su priloženi uz prijedlog nisu valjane pravne osnove za stjecanje prava korištenja, niti prava vlasništva na predmetnom zemljištu u korist predlagatelja jer se uopće ne odnose na predmetna zemljišta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), već na druga zemljišta koja su bila u društvenom vlasništvu i dodijeljena su također predlagatelju na korištenje neposrednom pogodbom.

23. Valja dodati da se zemljišno-knjižni upisi provode u posebnom zemljišno- knjižnom postupku u kojem se primjenjuju pravila izvanparničnog postupka. Zemljišno-knjižni sud odlučuje o prijedlogu za upis bez rasprave i bez saslušanja stranaka, osim ako Zakonom nije drugačije određeno (čl. 92. ZZK). U zemljišno- knjižnom postupku važi načelo strogog formalnog legaliteta – bitne činjenice za odlučivanje o prijedlogu za upis utvrđuju se, u pravilu, na temelju isprava priloženih prijedlogu za upis. O prijedlogu za upis odlučuje se isključivo na osnovu navoda u prijedlogu i njegovim prilozima te stanju u zemljišnim knjigama u trenutku podnošenja prijedloga (čl. 107. ZZK). Pri odlučivanju o osnovanosti prijedloga za upis sud ne može ni sam po službenoj dužnosti ispitivati činjenice koje u prijedlogu i njegovim prilozima nisu navedene iako su, možda, i važne za odlučivanje. Prijedlog za upis i njegove priloge zemljišno-knjižni je sud, ovlašten ispitivati samo u granicama određenim načelima privole i načelom zakonitosti zemljišno-knjižnog prava, a za odlučivanje o prijedlogu mjerodavno je stanje u zemljišnoj knjizi u trenutku kada je prijedlog stigao zemljišno-knjižnom sudu (čl. 107. st. 1. ZZK). Odluku o prijedlogu za upis sud donosi u obliku rješenja nakon što je u skladu sa načelom zakonitosti pregleda o prijedlogu za upis, priloge i zemljišno-knjižno stanje.

23.1. Prema tome, u konkretnom slučaju prema utvrđenom činjeničnom stanju predlagatelj nije dokazao pravni osnov stjecanja prava korištenja upravljanja i raspolaganja odnosno prava vlasništva sukladno odredbi čl. 2. i 4. Ugovora pa je osnovano odbijen njegov zahtjev za upis prava vlasništva na spornim nekretninama.

23.2. Prema tome, budući da predlagatelj nema valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (jer ista nije nastala donošenjem rješenja o eksproprijaciji a predlagatelj uz prijedlog nije dostavio Ugovore o korištenju građevinskog zemljišta za sporne nekretnine u ovom postupku (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) niti dokaz o izvršenoj uplati ugovorene cijene odnosno naknade za upravo te eksproprirane nekretnine i to je pravilan zaključak nižestupanjskih sudova da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

24. Pritome valja dodati da odluka na koju se kao rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-452/2019-2 od 7. siječnja 2020., a na koju se poziva predlagatelj je donesena u drugačijoj činjeničnoj situaciji jer je predlagatelj u prilog prijedlog za uknjižbu priložio Ugovor o korištenju građevinskog zemljišta sklopljenim između pravnog prednika i Općine Cres, dokaz o izvršenoj uplati, odluku o eksproprijaciji nekretnina u vlasništvu protustranaka i deposediranju te potvrdu da su nekretnine procijenjene u temeljni kapital društva, a što je u ovom predmetu izostalo.

25. U odnosu na odluku poslovni broj Gž Zk-534/2019 od 16. listopada 2020. proizlazi da je predlagatelj imao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva pa je i navedena odluka dakle ima drugačije utvrđeno činjenično stanje od pobijane odluke u ovom postupku.

26. Kako od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi ishod spora jer odgovor na postavljeno pitanje ne utječe na pravilnost odluke kojom je odlučeno o prijedlogu predlagatelja za uknjižbu prava vlasništva, odgovor na postavljeno pitanje ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

27. Radi navedenog kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 20. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil