Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-32/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Dujmović, predsjednice vijeća, Eugena Škunce, izvjestitelja i člana vijeća, te Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane punomoćniku Draganu Antiću, odvjetniku iz Pule-Pola, Marsovog polja 8, protiv tuženice AB, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Leko i partneri d.o.o., Zagreb, Domagojeva 18, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-132/2020-20 od 27. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 20. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tužiteljice i ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-132/2020-20 od 27. studenoga 2023. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Ukida se presuda istog suda poslovni broj P-132/2020-20 od 27. studenoga 2023. u dijelu pod toč. I, II i III izreke kojom je naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove u iznosu od 414,75 eura/3.124,93 kn i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

III O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je :

»Odbacuje se tužba u odnosu na tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuju se ništetnim dijelovi odredbi ili odredbe Ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi po odluci tuženika zaključenog između tužiteljice ĐE, (PRIJE HE) OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] kao korisnika kredita i AB, [osobni identifikacijski broj], [adresa], Podružnica ..., pod brojem: 9012182326 dana 20.12.2006. u Poreču, a koje glase: 1. „4.1 Na kredit u otplati Korisnik kredita obvezuje se platiti Banci kamatu po godišnjoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva sukladno odluci Banke o kreditiranju građana, a koja na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi 4,25 % (slovima: četiri cijelih dvadesetpet posto) godišnje. 4.2 Visinu kamatne stope Banka može promijeniti i sukladno broju grupa proizvoda, te urednosti poslovanja Korisnika kredita, i to na dan 01.01.(slovima: prvisiječnja) a primjenjuje za razdoblje od (slovima: prvisiječnja) do 30.6. (slovima: tridesetoglipnja) tekuće godine, i na dan 01.07. (slovima: prvog srpnja) a primjenjuje se za razdoblje od 01.07. (slovima: prvogsrpnja) do 31.12. (slovima:triđesetprvogprosinca) tekuće godine, s time da kamatna stopa iz toč. 4.1. ne može biti viša od važeće kamatne stope propisane odlukom Banke o kreditiranju građana za stambene kredite bez umanjenja kamatne stope sukladno broju grupa proizvoda i urednosti poslovanja Korisnika kredita u trenutku promjene. Kamata se obračunava u CHF (mjesečno, dekurzivnom proporcionalnom metodom) sadržana je u anuitetima i dospijeva na naplatu zajedno s njima.“ U dijelu točke 4.1 „koja je promjenjiva sukladno odluci Banke o kreditiranju građana,", a u dijelovima točke 4.2: a) „Visinu kamatne stope Banka može promijeniti i sukladno broju grupa proizvoda, te urednosti poslovanja Korisnika kredita, i to na dan 01.01.(slovima: prvisiječnja) a primjenjuje se za razdoblje od (slovima: prvisiječnja) do 30.6. (slovima: tridesetoglipnja) tekuće godine, i na dan 01.07. (slovima: prvog srpnja) a primjenjuje se za razdoblje od 01.07. (slovima: prvogsrpnja) do 31.12. (slovima:triđesetprvogprosinca) tekuće godine, s time da kamatna stopa iz toč. 4.1. ne može biti viša od važeće kamatne stope propisane odlukom Banke o kreditiranju građana za stambene kredite bez umanjenja kamatne stope sukladno broju grupa proizvoda i urednosti poslovanja Korisnika kredita u trenutku promjene.“ b) „ u CHF"

2. „5. INTERKALARNA KAMATA u razdoblju od početka korištenja kredita do prijenosa kredita u otplatu, na iskorišteni iznos kredita Korisnik kredita plača Banci interkalarnu kamatu u visini redovne kamatne stope iz točke 4. ovog Ugovora. Kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate. Interkalarna kamata dospijeva na naplatu zadnjeg dana u kalendarskom mjesecu u kojem je kredit iskorišten, odnosno mjesečno zadnjeg dana u kalendarskom mjesecu ako se kredit koristi dulje od jednog mjeseca. O iznosu interkalarne kamate Banka će obavijestiti Korisnika kredita pisanim putem." U dijelu: „Kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate." 4. „6. KAMATA NA ZAKAŠNJELA PLAĆANJA Na dospjele, nepodmirene obveze iz ovog Ugovora, osim u mjeri u kojoj je to zapriječeno mjerodavnim propisima, Banka će za razdoblje zakašnjenja obračunavati i naplaćivati zakonsku zateznu kamatu, koja je promjenjiva u skladu s propisima. Kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate. u dijelu „Kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate." 5. „7. 1 Kredit u iznosu od 48.000,00 CHF (slovima: četrdesetosamtisuća CHF) i kamata iz točke 4.ovog Ugovora otplaćuju se u 240 (slovima: dvjestočetrdeset) jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio ovog Ugovora. 7.2 U slučaju promjene kamatne stope iz točke 4. ovog Ugovora, Korisnik kredita pristaje da Banka povisi ili snizi iznos anuiteta, te se obvezuje plaćati tako izmijenjene anuitete. O izmijenjenom iznosu anuiteta Banka će pisano obavijestiti Korisnika kredita. Stranke su suglasne da je obavijest Banke dokaz o izmijenjenom iznosu anuiteta te se danom kad mu je obavijest dostavljena smatra dan kad je Banka putem pošte uputila Korisniku kredita obavijest o tome na adresu iz ovog Ugovora ili na adresu koju je Korisnik kredita pisano dostavio Banci. Ova obavijest sastavni je dio ovog Ugovora." U dijelu točka 7.1: 1." Kredit u iznosu od 48.000,00 CHF (slovima: četrdesetosamtisuća CHF)" 2. „ u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici" 3. Točka 7.2 u cijelosti, 6. „8.1 Radi osiguranja plaćanja tražbina iz ovog Ugovora, Korisnik kredita uručuje Banci 2 (slovimaidvije) bjanko mjenice potpisane od Korisnika kredita koji ovlašćuje Banku da uručene mjenice može u svako doba ispuniti, po svojoj volji domicilirati i učiniti dospjelima na iznos nenaplaćenih tražbina po ovom Ugovoru, te tražiti naplatu putem nadležnog suda. Korisnik kredita odriče se bilo kojeg prigovora po osnovi uručenih mjenica, a posebno prigovora neprimljene valute." u dijelu „ Korisnik kredita odriče se bilo kojeg prigovora po osnovi uručenih mjenica, a posebno prigovora neprimljene valute“ 7. „12.9. Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita i Založni dužnik izjavljuju da su upoznati s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja CHF, te potvrđuju da ih je Banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja CHF." u cijelosti.«.

2. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja je suđeno:

»I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"2. Nalaže se tuženiku AB, [osobni identifikacijski broj], [adresa], Podružnica ... isplatiti tužiteljici ĐE, (PRIJE HE) OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], novčani iznos od 12.591 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatima po stopi od 15% za razdoblje do 31.12.2007. god., za razdoblje od 01.01.2008. god. do 31.07.2015. god. po stopi određenoj po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena i za razdoblje od 01.08.2015. god. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to: na iznos od 83,79 kn tekuće od 01. rujna 2007. godine do isplate, na iznos od 61,17 kn tekuće od 01. listopada 2007. godine do isplate, na iznos od 58,40 kn tekuće od 01. studenog 2007. godine do isplate, na iznos od 76,12 kn tekuće od 01. prosinca 2007. godine do isplate, na iznos od 279,16 kn tekuće od 01. siječnja 2008. godine do isplate, na iznos od 94,59 kn tekuće od 01. veljače 2008. godine do isplate, na iznos od 197,38 kn tekuće od 01. ožujka 2008. godine do isplate, na iznos od 223,25 kn tekuće od 01. travnja 2008. godine do isplate, na iznos od 184,37 kn tekuće od 01. svibnja 2008. godine do isplate, na iznos od 168,99 kn tekuće od 01. lipnja 2008. godine do isplate, na iznos od 370,55 kn tekuće od 01. srpnja 2008. godine do isplate, na iznos od 160,13 kn tekuće od 01. kolovoza 2008. godine do isplate, na iznos od 161,50 kn tekuće od 01. rujna 2008. godine do isplate, na iznos od 177,99 kn tekuće od 01. listopada 2008. godine do isplate, na iznos od 302,80 kn tekuće od 01. studenog 2008. godine do isplate, na iznos od 219,2 kn tekuće od 01. prosinca 2008. godine do isplate, na iznos od 718,55 kn tekuće od 01. siječnja 2009. godine do isplate, na iznos od 341,85 kn tekuće od 01. veljače 2009. godine do isplate, na iznos od 349,24kn tekuće od 01. ožujka 2009. godine do isplate, na iznos od 328,89 kn tekuće od 01. travnja 2009. godine do isplate, na iznos od 332,78 kn tekuće od 01. svibnja 2009. godine do isplate, na iznos od 301,65 kn tekuće od 01. lipnja 2009. godine do isplate, na iznos od 278,74 kn tekuće od 01. srpnja 2009. godine do isplate, na iznos od 284,84 kn tekuće od 01. kolovoza 2009. godine do isplate, na iznos od 296,91 kn tekuće od 01. rujna 2009. godine do isplate, na iznos od295,86 kn tekuće od 01. listopada 2009. godine do isplate, na iznos od 283,65 kn tekuće od 01. studenog 2009. godine do isplate, na iznos od 306,96 kn tekuće od 01. prosinca 2009. godine do isplate, na iznos od 717,50 kn tekuće od 01. siječnja 2010. godine do isplate, na iznos od 359,07 kn tekuće od 01. veljače 2010. godine do isplate, na iznos od 345,08 kn tekuće od 01. ožujka 2010. godine do isplate, na iznos od 380,54 kn tekuće od 01. travnja 2010. godine do isplate, na iznos od 373,81 kn tekuće od 01. svibnja 2010. godine do isplate, na iznos od 386,92 kn tekuće od 01. lipnja 2010. godine do isplate, na iznos od 500,43 kn tekuće od 01. srpnja 2010. godine do isplate, na iznos od 483,43 kn tekuće od 01. kolovoza 2010. godine do isplate, na iznos od 555,07 kn tekuće od 01. rujna 2010. godine do isplate, na iznos od 530,17 kn tekuće od 01. listopada 2010. godine do isplate, na iznos od 490,50 kn tekuće od 01. studenog 2010. godine do isplate, na iznos od 529,99 kn tekuće od 01. prosinca 2010. godine do isplate, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude."

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove u iznosu od 414,75 eur / 3.124,93 kn*, u roku od 15 dana.

Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog.«.

3. Protiv pobijanog rješenja i presude u dijelu pod toč. I, II i III izreke kojom je naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove u iznosu od 414,75 eura/3.124,93 kn žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba paničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalba uvaži, pobijano rješenje presuda ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi, u bitnom, navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 288. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) kada je pobijanim rješenjem odbacio tužbu u dijelu kojim se utvrđuju ništetni dijelovi odredaba Ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi zaključenog između tužiteljice i tuženice, što je za posljedicu imalo nezakonitost pobijanog rješenja, jer je pravni stav prvostupanjskog suda protivan pravnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenim u presudama poslovni broj Rev 809/2021-2 od 21. prosinca 2022.; Rev 2868/2018 od 12. veljače 2019. i Rev 18/2018-2 od 26. svibnja 2020. Nadalje, ističe da je pogrešno prvostupanjski sud zaključio da su sklapanjem Dodatka Ugovora o kreditu od 29. prosinca 2010., kojim su izmijenjene odredbe predmetnog ugovora o kreditu u pogledu valute i u pogledu promjenjive kamate, prestale obveze tuženice da izvrši povrat više preplaćenih iznosa koji zahtjeva tužiteljica u predmetnom postupku te zbog toga odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je naloženo tuženici isplatu preplaćenih iznosa po tim osnovama, budući da konverzija nije izvršena temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15.), već tužiteljicu pripada pravo na isplatu više preplaćenog iznosa temeljem ništetnosti predmetnih odredaba ugovora o kreditu, što proizlazi iz presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske na koje se pozvala već u tužbi.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. S pravom tužiteljica navodi u žalbi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 187. st. 1. i 2. ZPP što je za posljedicu imalo da je pobijano rješenje u dijelu pod toč. I izreke nezakonito, o čemu će biti riječi dalje u obrazloženju ovog drugostupanjskog rješenja.

7. Nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju opisno ukazuje tužiteljica u žalbi, jer je pobijana presuda razumljiva i može se ispitati.

8. Također, nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrde ništetnim odredaba Ugovora o kreditu sklopljenog između tuženice kao davateljice kredita i tužiteljice kao korisnika kredita sklopljenog 20. prosinca 2006. u odnosu na odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi kao i zahtjev da tuženica tužiteljici na ime više preplaćenih iznosa s osnova ništetnosti naprijed navedenih odredaba ugovora o kreditu isplati iznos od 12.591,00 kn.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužiteljica i tuženica sklopile Ugovor o kreditu broj 9012182326 od 20. prosinca 2006. (dalje: ugovor o kreditu) kojim se tuženica obvezala staviti na raspolaganje tužiteljici iznos od 48.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste tuženice važeće na dan plaćanja kredita uz obvezu otplate u 240 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio ugovora o kreditu. Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa po odluci tuženice, koja je na dan sklapanja ugovora o kreditu bila 4,25 % i

- da su tužiteljica i tuženica sklopile I. Dodatak Ugovoru o stambenom kreditu br. 901212326 od 29. prosinca 2010. (dalje: Dodatak ugovoru o kreditu) temeljem kojeg su stranke izmijenile svoje ugovorne odnose iz Ugovora o kreditu u pogledu valute (izvršena je konverzija valute CHF u valutu euro), već su redefinirale i ugovorenu kamatnu stopu.

11. Odredbom čl. 187. st. 1. i 2. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

12. Dakle, zahtjev za utvrđenjem pravnog posla ništetnim je tek prethodno pitanje za ostvarenje zahtjeva za vraćanje stečenog bez osnova na temelju tog pravnog posla ili pak drugih zahtjeva kao posljedice ništetnosti pravnog posla.

13. Konkretno, u ovoj pravnoj stvari zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti dijela odredaba Ugovora o kreditu u odnosu na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu je prethodno pitanje za ostvarenje zahtjeva za vraćanje stečenoga (bez osnove) na temelju toga pravnog posla ili pak drugih zahtjeva kao posljedice ništetnosti pravnog posla. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari tužiteljica ima pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti predmetnih odredbi ugovora o kreditu. Taj zahtjev tužiteljice predstavlja deklaratorni preambul temeljem kojeg je postavila kondemnatorni tužbeni zahtjev na isplatu predmetnog iznosa po osnovi stjecanja bez osnova, pa je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 187. ZPP što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite o dluke.

14. U ovoj fazi postupka sporno je ima li tužiteljica nakon provedene konverzije pravni interes za utvrđenje ništetnim odredbi Ugovora o kreditu kao i isplatu preplaćenih iznosa s osnove ništetnih odredbi predmetnog ugovora. Tužiteljica navodi da konverzija, odnosno potpisivanje Dodatka Ugovoru o kreditu između stranaka nema utjecaja na postavljeni tužbeni zahtjev, te da tužiteljica nije izgubila pravni interes za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi osnovnog Ugovora o kreditu i isplatu preplaćenih iznosa.

15. Osnovano tužiteljica navodi u žalbi kako je pogrešno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da se nakon sklapanja Dodatka Ugovora o kreditu (što predstavlja sporazum o konverziji) više ne može tražiti utvrđenje ništetnim osnovnog ugovora o kreditu te posljedično tome i isplata preplaćenih iznosa. Naime, ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim slučajevima kada je zabrana manjeg značaja i kada je ugovor u cijelosti ispunjen, a što nije slučaj kod sklapanja ugovora o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom. Dakle, činjenica sklapanja Dodatka Ugovora o kreditu ne isključuje mogućnost utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi tog Ugovora o kreditu.

16. Prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice da joj tuženica isplati iznos od 12.591,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime više plaćenih iznosa s osnove valutne klauzule i promjenjive kamatne stope zbog ništetnosti odredaba Ugovora o kreditu broj 9012182326 od 20. veljače 2006., jer da su sklapanjem I dodatka Ugovoru o kreditu broj 9012182326 od 29. prosinca 2010. stranke suglasile o načinu izračunavanja ugovorne odredbe u skladu s čl. 22. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.) koju obvezu tužiteljica ispunjava u eurima u protuvrijednosti kuna, odnosno, volju za izmjenom načina obračuna obveza preuzetih Ugovorom o kreditu.

17. Nadalje, sud prvog stupnja je u obrazloženju naveo da konverzija (koju tužiteljica nije morala prihvatiti) je Dodatkom ugovora provedena s retroaktivnim djelovanjem, što znači s djelovanjem od trenutka zaključenja Ugovora o kreditu i ona je potrošača stavila u poziciju u kojoj bi se on nalazio da je zaključio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u valuti eur. Iz sadržaja dodatka ugovoru proizlazi da su stranke prihvatile izračun konverzije, pa da su na taj način riješeni svi međusobni odnosi tužitelja i tuženice koji proističu iz uplaćenog iznosa na ime kamata po stopama koje su jednostrano bile određivane od strane tuženika i tečajnih razlika, a sa kojih osnova tužiteljica i potražuje predmetne iznose.

18. Dakle, kako je u konkretnoj pravnoj stvari prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa da je sklapanjem Dodatka ugovoru o stambenom kreditu prije nego je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu ("Narodne novine", broj 102/15.), konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u eurima, kojim su odredbe iz Ugovora o kreditu od 20. veljače 2006. izmijenile u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te je postignut sporazum o raspolaganju preplatom, ne znači da je korisnica kredita izgubila pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne, pa da stoga tužiteljica ističe da joj nije u cijelosti podmiren dug i postavlja kondemnatorni zahtjev za isplatom, budući da ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje u trenutku sklapanja pravnog posla, te kraj činjenice da tužiteljica nije mogla konvertirati kredit 2010. po odredbama zakona donesenom 2015., sud prvog stupnja nije utvrđivao visinu preplaćenih iznosa, iako je tužiteljica na tu okolnost predlagala provođenje dokaza financijsko računovodstvenim vještačenjem, koji prijedlog je sud prvog stupnja odbio, te kraj činjenice da se radi o stupnjevitoj tužbi gdje se tek dostavom dokumentacije i provođenjem vještačenja može utvrditi više preplaćeni iznos s osnove ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, sud prvog stupnja je u odnosu na visinu kondemnatornog tužbenog zahtjeva nepotpuno utvrdio činjenično stanje što je za posljedicu imalo da je pobijana presuda u toč. I izreke nezakonita.

19. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužiteljice i ukinuti prvostupanjsko rješenje, a temeljem čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

20. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju te će sukladno uputi ovog drugostupanjskog suda donijeti odgovarajuću odlukku.

21. O troškovima parničnog postupka u povodu žalbe odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

22. U nepobijanom dijelu pod toč. III izreke kojom se odbija tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru 20. studenoga 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Dujmović