Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-174/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Sandri Artuković Kunšt univ.spec.iur., u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Split, I-protustranke UK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II-protustranke ŠK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], SK OIB: [osobni identifikacijski broj] i KK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Vedranu Miliću, odvjetniku u Splitu, odlučujući o žalbi I-IV-protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-18077/2023 od 13. ožujka 2024., dana 20. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba I-IV-protustranaka kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-18077/2023 od 13. ožujka 2024.
II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Split provesti brisanje upisa zabilježbe žalbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor I-IV-protustranaka i potvrđeno je rješenje tog suda posl. br. Z-49725/2022 od 23. ožujka 2023. kao u stavku I izreke tog rješenja. U stavku II izreke odlučeno je zabilježiti odbijanje prigovora u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a provedba istog rješenja je naložena Zemljišnoknjižnom odjelu Split kao u stavku III izreke.
2. Protiv navedenog rješenja žale se I-IV-protustranke pozivom na sve zakonom predviđene žalbene razloge. Predlaže žalbu usvojiti i ukinuti oba rješenja te predmet vratiti na sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odrediti uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja uz brisanje zabilježbe žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Osporeno se rješenje kojim je odbijen prigovor protustranaka odnosi na rješenje tog suda posl. br. Z-49725/2022 od 23. ožujka 2023. kojim je na temelju potvrđenog Prijavnog lista Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Split Klasa:932-06/2022-02/1052 od 18. srpnja 2022. dopušteno cijepanje zk.č.br. 2353 na [katastarska čestica] i [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] te otpis zk.č.br. 2353/1 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška]. i pripis u zk. ul. br. [broj ZK uloška] s uknjižbom prava vlasništva zk.č.br. 2353/1 - nerazvrstana cesta od 514 m2 kao javnog dobra u općoj uporabi Općine Podstrana. Kada je osporenim rješenjem odbio prigovor, sud prvog stupnja pravilno je primijenio mjerodavnu odredbu čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/2019 i 128/2022, dalje ZZK).
5. Ispitujući osporeno rješenje primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (“Službeni list SFRJ” br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) koji se primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK u granicama razloga navedenih u žalbi, uočava se da je žalba svedena na neosnovanu tvrdnju kako je prijedlog za upis valjalo odbiti jer da mu nisu priložene odgovarajuće isprave.
6. Za razliku od žalbenih navoda o promašenom paušalnom pozivanju suda prvog stupnja na odredbe čl. 123. te čl. 131. -133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/2011, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/23, dalje ZC) valja reći kako u odluci suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2, toč. 11 u vezi čl. 381. ZPP jer rješenje suda prvog stupnja ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom i ne postoje drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati. Ujedno se u prvostupanjskom rješenju i u postupku koji mu je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK. 7. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud pravilno primijenio odredbe mjerodavnog propisa i to čl. 131. i čl. 133. ZC. Sukladno navedenim odredbama nadležni ured za katastar po službenoj dužnosti a u svrhu provedbe upisa neupisane nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi dostavlja nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu prijavni list, a što je u predmetnom slučaju učinjeno kao što je vidljivo iz stanja spisa predmeta suda prvog stupnja.
8. Navedeni prijavni list s promjenama u katastru zemljišta predstavlja javnu ispravu koju je nadležno tijelo donijelo u granicama svojih ovlaštenja (javna isprava). Stoga je zemljišnoknjižni sud u odnosu na sadržaj predmetnog prijavnog lista a prilikom odlučivanja o upisu koji je određen tim prijavnim listom bio dužan primijeniti odredbu čl. 117. st. 2. ZZK koja propisuje da će se zemljišnoknjižni sud, kada odluku o upisu donosi drugo nadležno tijelo, ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige.
9. Zemljišnoknjižni sud, u predmetnom slučaju, ne ispituje pravilnost i zakonitost izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata odnosno prijavnog lista koji mu je dostavljen po službenoj dužnosti u smislu čl. 131. st. 3. i 5. ZC i koji je bio provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige. U predmetnom zemljišnoknjižnom postupku koji se provodi po službenoj dužnosti primjenom navedenih zakonskih odredaba koje su imperativne naravi nije moguće isticati prigovore koji se tiču eventualnih nepravilnosti u prikazu stvarno izvedenog stanja, načina i nepravilnosti u vođenju upravnog postupka i dr. Ovo stoga što je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak koji se vodi po pravilima izvanparničnog postupka i u kojem se ispituje jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za pojedini zemljišnoknjižni upis. Obzirom na stanje spisa i u smislu odredbe čl. 117. st. 2. ZZK nije bilo zapreke za upis temeljem priloženog prijavnog lista jer su za dopuštanje predmetnog upisa bile ispunjene pretpostavke iz mjerodavnih odredbi čl. 131. i čl. 133. ZC, što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
10. Valja dodati da je u odnosu na mjerodavne odredbe čl. 131., čl. 132. i čl. 133. ZC provedena kontrola ustavnosti i zakonitosti i Ustavni je sud Republike Hrvatske u odluci br. U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. izrazio pravno stajalište po kojem su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu tako da na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava Republike Hrvatske „Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC i da primjena čl. 124., čl. 131., čl. 132. i čl. 133 ZC nema utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stanja nekretnina koje su u naravi ceste kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarno pravne i/ili obvezno pravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obvezno pravne prirode.
11. Budući da nisu ostvareni žalbeni razlozi kao niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, ovaj sud je primjenom čl. 149. st. 3. ZZK odlučio kao u izreci, uz nalog za brisanje zabilježbe žalbe.
U Zagrebu 20. studenog 2024.
S u d a c:
Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.
