Republika Hrvatska
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja GRAD
SPLIT, OIB 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, kojeg zastupa generalni
punomoćnik Ivo Gabrić, protiv tuženika BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT
d.d., OIB 18556905592, Split, Put Supavla 1, kojeg zastupa punomoćnik Milan Veić,
odvjetnik u Splitu, Fra Luje Maruna 2, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne
rasprave zaključene 8. studenoga 2023. u prisutnosti generalnog punomoćnika
tužitelja Jadranke Vukorepa i punomoćnika tuženika Milana Veića, 18. prosinca

2023.

p r e s u d i o je

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest.zem.4717/15
(k.č.br.3803/3) ZK ul.14721 KO Split i to baš 47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO
VLASNIŠTVO (E-47) stan na PR.I.(prizemlju 1.), označen br.2, površine 59,44 m2,
orijentacije-jug, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice,
hodnika i degažmana, s pripadajućom drvarnicom, položen u zgradi u Splitu,
anagrafske oznake Pujanke 18, pa se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude
zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo uz istodobno
brisanje tog prava s imena tuženika, što je ovaj dužan trpjeti.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev za
utvrđenje da je vlasnik nekretnine označene kao čest.zem.4717/15 (k.č.br.3803/3) ZK
ul.14721 KO Split i to baš 47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47)
stan na PR.I.(prizemlju 1.), označen br.2, površine 59,44 m2, orijentacije-jug, koji se
sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, hodnika i degažmana,
s pripadajućom drvarnicom, položen u zgradi u Splitu, anagrafske oznake Pujanke
18,

2. Izjavio je da je s prednikom tuženika Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. sklopio ugovor o zamjeni nekretnina 5. siječnja 2001. Tim ugovorom da su utvrdili da

2 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

je tužitelj vlasnik stana u Splitu, anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4, kat V stan
br. 39, površine 41,50 m2, a prednik tuženika vlasnik stana u Splitu, anagrafske
oznake Pujanke 18, prizemlje stan br.39 m2, površine 59,44 m2. Ugovorom su
zamijenili vlasništvo stanova. Pored toga da su ugovorom o visini plaćanja naknade
za zamijenjene nekretnine 18. travnja 2001. ugovorili obvezu tužitelja da tuženiku
plati razliku tržišne vrijednosti stanova u iznosu od 26.680,49 DEM. Potom da je
tražbina tuženika prebijena s tražbinom tužitelja prema predniku tuženika i to
tražbinom komunalne naknade.

3. Izjavio je tužitelj da je tuženik raspolagao stanom koji je stekao temeljem
zamjene ugovorene s tužiteljem ugovorom o kupoprodaji stanova na kojima postoji
stanarsko pravo od 12. studenoga 2001. temeljem kojega je prodao stan Ivanu
Šušnjara.

4. Ugovor o zamjeni nekretnina od 5. ožujka 2001. da je imao nedostatke jer
nije sadržavao točne zemljišnoknjižne oznake i oznake katnosti zamijenjenih
nekretnina, pa nije bio podoban za uknjižbu prava vlasništva. Zbog toga da je tužitelj
dao izjavu radi dopune glavnog ugovora, Klasa:943-02/08-01/217, ur broj:2181/01-
02-01/54-08-2 od 22. rujna 2008. Temeljem ugovora o kupoprodaji s tuženikom i
izjave tužitelja kupac stana da se uknjižio kao vlasnik stana anagrafske oznake
Bleiburških žrtava 4 u Splitu. Stan koji je tužitelj stekao temeljem ugovora s
prednikom tuženika je u zemljišnoj knjizi upisan kao društveno vlasništvo, a kao
nositelj prava raspolaganja je upisan tuženik.

5. Tužitelj je 17. listopada 2008. podnio prijedlog za upis prava vlasništva na
stanu, no odbijen je rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-13691/08
zbog nedostatka dokaza da je prednik tuženika kao ranije društveno poduzeće u
postupku pretvorbe unijelo predmetni stan u temeljni kapital. Iz istog razloga tužitelj
da je odbijen i s prijedlogom u pojedinačnom ispravnom postupku pred Općinskim
sudom u Splitu, poslovnog broja Z-9424/18. U tom postupku da je Centar za
restrukturiranje i prodaju u dopisu od 14. studenoga 2019. naveo da se ne može sa
sigurnošću utvrditi je li stan procijenjen u temeljni kapital tuženika. Na ročištu 5.
veljače 2019. punomoćnik tuženika da je izjavio da je stan prijevljen Fondu za
privatizaciju, da je ušao u imovinu tuženika, ali da sva imovina nije imala točnu
identifikaciju i zemljišnoknjižne oznake.

6. Izjavio je tužitelj da je stan stekao na temelju valjanog pravnog posla i da ga
nesmetano koristi od 5. ožujka 2001. dajući ga u najam korisnicima-invalidima.

7. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz tužbe predložio je tužitelj izvesti
dokaze čitanjem ugovora o zamjeni nekretnina od 5.ožujka 2001., ugovora o visini
plaćanja naknade za zamijenjene nekretnine od 18.travnja 2001., ugovora o
kupoprodaji stana od 12.studenoga 2001., izjave tužitelja od 22.rujna 2008., rješenja
Općinskog suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige, broj:ZS-1690/08 od 30.listopada

2008., ZK ul.14721 KO Split, zapisnika o bodovanju, uvjerenja tužitelja od 4.prosinca

2017. da je na čest.zem.4717/15 KO Split evidentiran objekt koji nosi kućni broj
Pujanke 18 u Splitu. Predložio je i da sud učini uvid u spise Općinskog suda u Splitu,
poslovnog broja Z-13691/08 i Z-9424/18

3 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

8. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbenom zahtjevu. Izjavio je da je
potrebno izvršiti identifikaciju nekretnine, pa je predložio izvesti dokaz uviđajem i
vještačenjem koje će obaviti stalni sudski vještak za geodeziju. Izjavio je i to da
tužitelj nije dokazao postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje.
Istaknuo je i prigovor zastare.

9. Tužitelj ima pravni interes za podnošenje ove tužbe. Tuženik je pravni
slijednik društva s kojim je sklopio pravni posao kojemu je cilj prijenos vlasništva
nekretnine zamjenom dviju nekretnina.

10. Pravni posao jedna je od osnova stjecanja prava vlasništva nekretnine, no
kod stjecanja na temelju te osnove do samog stjecanja ne dolazi tek sklapanjem
pravnog posla, već upisom vlasništva u zemljišnu knjigu. Tužitelj upis vlasništva nije
uspio postići na temelju isprave o pravnom poslu koji je prezentirao sudu u
zemljišnoknjižnom postupku. Utoliko, on ima interes tražiti utvrđenje prava vlasništva
i publikaciju tog prava na temelju presude. S obzirom na to da pravni interes
predstavlja korist koja bi za određenu osobu koja traži pravnu zaštitu nastala za
slučaj da joj tražena pravna zaštita bude pružena, očekivati je da bi tužitelj imao
koristi da ga se utvrdi vlasnikom i da mu se omogući da svoje pravo uknjiži u
zemljišnoj knjizi.

11. Iako je tuženik u odgovoru na tužbu izrazio potrebu za identifikacijom
nekretnine, on tu potrebu nije ničim argumentirao. Utoliko sud nije izveo od tuženika
predloženi dokaz uviđajem i vještačenjem. Nije bilo potrebe niti za izvođenjem
dokaza čitanjem isprava sadržanih u spisu Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja
Z-13691/08, pa sud nije pribavio taj spis.

12. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava ugovora o zamjeni nekretnina od

5.ožujka 2001., ugovora o visini plaćanja naknade za zamijenjene nekretnine od

18.travnja 2001., ugovora o kupoprodaji stana od 12.studenoga 2001., izjave tužitelja
od 22.rujna 2008., rješenja Općinskog suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige,
broj:ZS-1690/08 od 30.listopada 2008., ZK ul.14721 KO Split, zapisnika o bodovanju,
uvjerenja tužitelja od 4.prosinca 2017. da je na čest.zem.4717/15 KO Split
evidentiran objekt koji nosi kućni broj Pujanke 18 u Splitu te isprava sadržanih u
spisu Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-9424/18.

13. Predmet ovog spora je zahtjev za utvrđenje vlasništva nekretnine
označene kao čest.zem.4717/15 (k.č.br.3803/3) ZK ul.14721 KO Split i to baš

47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) stan na PR.I.(prizemlju

1.), označen br.2, površine 59,44 m2, orijentacije-jug, koji se sastoji od dvije sobe,
kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice,hodnika i degažmana, s pripadajućom
drvarnicom, položen u zgradi u Splitu,anagrafske oznake Pujanke 18.

14. Uzimajući u obzir činjenice na kojima je tužitelj temeljio tužbeni zahtjev,
dakle da je predmetni stan stekao na temelju valjanoga pravnog posla i da ga koristi
od 2001., zaključiti je da tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva stečenog na temelju
zakona, odnosno dosjelošću.

15. Propisano je člankom 159. stavkom 1Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000.,

4 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009.,
153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje: ZV) da se dosjelošću
stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom
određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je
sposoban da bude vlasnikom te stvari.

16. Propisano je člankom 159. stavkom 2. ZV-a da samostalni posjednik čiji je
posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo
protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina
neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

17. Propisano je člankom 159. stavkom 3. ZV-a da samostalni posjednik
pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo
protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina
neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

18. Propisano je člankom 18. stavkom 1. ZV-a da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).

19. Propisano je člankom 18. stavkom 2. ZV-a da je posjed istinit ako nije
pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je
pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad
osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je
tako oduzet.

20. Propisano je člankom 18. stavkom 3. ZV-a da je posjed pošten ako
posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno
razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim
posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

21. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju postojati u
vrijeme podnošenja tužbe. Zakonitost posjeda kao pretpostavku stjecanja prava
vlasništva na nekretnini na temelju dosjelosti, dužan je dokazati tužitelj.

22. Osnova stjecanja prava na posjed je ugovor o zamjeni nekretnina.

23. Propisano je člankom 474. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima
("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.,
126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) da se ugovorom o zamjeni svaki
ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu stvar u vlasništvo.

24. Trebalo je, kod ocjene valjanosti tužiteljeva pravnog temelja stjecanja
posjeda predmetne nekretnine razmotriti tko je postao nositelj prava vlasništva
predmetne nekretnine, točnije je li onaj tko je u njegovu korist raspolagao
predmetnom nekretninom temeljem ugovora o zamjeni nekretnina bio nositelj prava
vlasništva.

25. Iz ugovora o zamjeni nekretnina vidljivo je da je tužitelj taj ugovor sklopio

5. ožujka 2001. s trgovačkim društvom Brodosplit- Brodogradilište d.o.o.

5 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

26. Nema spora među strankama da je tuženik pravni slijednik trgovačkog
društva Brodosplit- Brodogradilište d.o.o. Međutim trebalo je provjeriti, prilikom
odlučivanja o zakonitosti tužiteljeva posjeda, pravnu valjanost ugovora o zamjeni
nekretnina. To stoga što je u zemljišnoj knjizi za predmetnu nekretninu još uvijek
upisano društveno vlasništvo, a kao nositelj prava raspolaganja Brodograđevna
industrija „Split“.

27. Društveno vlasništvo prestalo je postojati, jednako kao i pravo
raspolaganja, pretvorbom društvenog vlasništva u privatno vlasništvo. Upis u
zemljišnu knjigu prava koje više ne postoji upućuje na zaključak da je nositelj tog
prava bilo društveno poduzeće Brodograđevna industrija „Split“. To je društveno
poduzeće pretvorbom postalo dioničko društvo. To je vidljivo iz rješenja Agencije za
restrukturiranje i razvoj broj:01-02/92-06/659 od 22. rujna 1992. u kojem je potvrđeno
da je dana suglasnost društvenom poduzeću Brodograđevna industrija Split na
namjeravanu pretvorbu poduzeća. Društveno poduzeće Brodograđevna industrija
Split, poduzeće s potpunom odgovornošću, pretvoreno je u dioničko društvo.

28. Brodograđevna industrija Split d.d. bi postala vlasnik predmetne
nekretnine kao nositelj prava raspolaganja u režimu društvenog vlasništva ukoliko su
ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva određene člankom 362. ZV-a.

29. Propisano je člankom 362. stavkom 1. ZV-a da je trgovačko društvo kao
pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva,
vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u
postupku pretvorbe ili privatizacije bile:

– društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog
poduzeća i

– koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i

– čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu
iskazane u kapitalu društva.

30. Predmet ugovora o zamjeni nekretnina su stan u Splitu, anagrafske
oznake Bleiburških žrtava 4, kat V, stan br. 39, površine 41,50 m2 koji je bio u
vlasništvu tužitelja i stan anagrafske oznake Pujanke 18, prizemlje, br.2, površine
59,44 m2.

31. Iz spisa Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Z-9424/18 vidljivo je da
je tužitelj prije ove parnice pokrenuo pojedinačni ispravni postupak s ciljem upisa
prava vlasništva predmetne nekretnine. U tom postupku Centar za restrukturiranje i
prodaju je dopisom Klasa:943-01/19-02/281, Urbroj:360-04-03/03-2019-2 od 14.
studenoga 2019. dostavio popis stanova na adresi Split, Pujanke 18, koji su u
postupku pretvorbe društvenog poduzeća Brodograđevna industrija Split procijenjeni
u vrijednost društvenog kapitala te je navedeno da se ne može sa sigurnošću
očitovati o tome je li predmetni stan procijenjen u vrijednost društvenog kapitala u
postupku pretvorbe društvenog poduzeća. Iz sadržaja isprava kojima je tužitelj
dokazivao zakonitost svog posjeda, niti ovaj sud ne može sa sigurnošću utvrditi je li
vrijednost predmetne nekretnine procijenjena u kapital Brodograđevna industrija Split
d.d. i je li po nadležnom tijelu iskazana u kapitalu društva prilikom pretvorbe
društvenog poduzeća. No osim toga, suugovaratelj tužitelja nije trgovačko društvo
Brodograđevna industrija Split d.d. kao društvo nastalo pretvorbom upisanog

6 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

nositelja prava raspolaganja u režimu društvenog vlasništva, već je suugovaratelj
trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. Tuženik je, o tome nije bilo spora,
slijednik tog društva, međutim nije bilo moguće utvrditi iz dostavljenih isprava da je to
društvo koje je sklopilo ugovor o zamjeni nekretnina bilo nositelj prava vlasništva
predmetne nekretnine na kojoj je pravo raspolaganja imalo društveno poduzeće
Brodograđevna industrija s potpunom odgovornošću i koje je pretvorbom postalo
društvo Brodograđevna industrija Split d.d. Tužitelj nije ponudio sudu dovoljno
dokaza iz sadržaja kojih bi sud mogao utvrditi je li to društvo i na temelju koje osnove
imalo prava u odnosu na predmetnu nekretninu, dakle prava koja su pretvorbom
društvenog vlasništva mogla postati prava titulara prava koja su prestala
(raspolaganja, korištenja, upravljanja), odnosno društva Brodograđevna industrija
Split d.d.

32. Tužitelj nije dokazao da je trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište
d.o.o. koje je raspolagalo predmetnom nekretninom ugovorom o zamjeni koji tužitelj
prikazuje kao temelj posjedovanja predmetne nekretnine bio nositelj prava vlasništva,
pa da je mogao na tužitelja prenijeti prava. Utoliko treba zaključiti da tužitelj nije
dokazao da je njegova osnova posjedovanja nekretnine valjana, odnosno da ima
zakoniti posjed nekretnine. To stoga što tužitelj nije ponudio dokaze iz kojih bi sud sa
sigurnošću utvrdio postojanje valjane osnove posjedovanja, odnosno svoj zakonit
posjed.

33. No usprkos tome, tužitelj je mogao steći vlasništvo nekretnine ukoliko je
njegov posjed pošten, a trajao je dvadeset godina. Posjed je pošten, ako posjednik
kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga
posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

34. Na temelju ugovora o zamjeni koji su sklopili društvo Brodosplit-
brodogradilište d.o.o. i tužitelj, tužitelj je predao u vlasništvo tom društvu stan u
Splitu, anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4, kat V, stan 39, površine 41,50 m2. U
ugovoru o zamjeni je vidljivo utvrđenje da se baš društvo Brodosplit- Brodogradilište
d.o.o. obratilo tužitelju s molbom da se zamijene vlasništva stanova, ovog prethodno
spomenutog i predmetnog. Pored toga tužitelj je s društvom Brodosplit-
Brodogradilište d.o.o. sklopio i ugovor o visini i plaćanju naknade za zamijenjene
nekretnine 18. travnja 2001. na temelju kojega je tužitelju nastala obveza platiti
Brodosplit-brodogradilište d.o.o. 26.680,49 DEM, odnosno 103.931,44 kn, pa su još i
ugovorile i učinile prijeboj te tražbine s tražbinom tužitelja prema Brodosplit-
brodogradilište d.o.o. neplaćene komunalne naknade. Kasnije je Brodosplit d.d. stan
koji je trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. steklo od tužitelja temeljem
ugovora o zamjeni prodalo Ivanu Šušnjari na temelju ugovora o kupoprodaji koji je
sklopljen 12. studenoga 2001., pa se Ivan Šušnjara uknjižio kao vlasnik tog stana
rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja ZS-1690/08 od 30. listopada

2008.

35. Ove okolnosti dodatno potvrđuju već ZV-om zasnovanu pretpostavku
poštenog posjeda. Naime, propisano je člankom 18. stavkom 5. ZV-a da se posjed
smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

36. Tuženik pak nije niti tvrdio da je tužiteljev posjed predmetne nekretnine nepošten.

7 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

37. Propisano je člankom 11. stavkom 1. ZV-a da je onaj koji stvar ili pravo
posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni posjednik; tko
stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga
prava - samostalni je posjednik.

38. Propisano je člankom 11. stavkom 2. ZV-a da će se posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

39. Tuženik nije niti tvrdio da je tužiteljev posjed nesamostalan. S druge strane
u spisu u pojedinačnom ispravnom postupku koji se pred Općinskim sudom u Splitu
vodio pod poslovnim brojem Z-9424/18 tužitelj je dostavio više ugovora o najmu
sklopljenih s Marijom Rakić.

40. Tužiteljev posjed predmetne nekretnine traje makar od sklapanja ugovora
o zamjeni predmetne nekretnine, odnosno od 5. ožujka 2001.

41. Prema članku 159. stavku 3. ZV-a samostalni posjednik nekretnine kojemu
je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina
neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

42. Stoga treba zaključiti da je tužitelj posjedovanjem predmetne nekretnine
samostalnim i poštenim posjedom kroz razdoblje više od 20 godina do podnošenja
tužbe 21. travnja 2023. stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Zato je trebalo
prihvatiti tužbeni zahtjev, kao što je i sadržano u izreci ove presude.

43. Prigovor zastare koji je istaknuo tuženik, nije osnovan. Naime tužitelj može
svakodobno tražiti utvrđenje prava vlasništva.

44. Tužitelj je u cijelosti uspio u parnici, ali nije istaknuo zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

U Splitu 18. prosinca 2023.

Sudac Ana Misir Šarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od
dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila
uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za
stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi
Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike
Hrvatske.

DNA:

8 Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

- Grad Split

- Odvjetnik Milan Veić - U spis

Broj zapisa: 9-30861-2b0a4

Kontrolni broj: 082de-8f4a6-f420c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.