REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1009/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice SĆ, zbog prekršaja iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), prekršaja iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 188. stavka 8. istog Zakona, rješavajući o žalbi okrivljenice SĆ, podnesenoj po branitelju Juraju Magudu, odvjetniku iz Gruda, protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 13. siječnja 2023., poslovni broj: DU2. Pp-976/2022, na sjednici vijeća održanoj dana 20. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaćanjem žalbe okrivljenice SĆ, a i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda pod točkom III. izreke pobijane presude, te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenica SĆ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi:

dana 15. siječnja 2022.godine oko 01,00 sati, upravljala osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], krećući se kolnikom državne ceste D-516 u blizini mjesta Pločice, iz smjera sjevera u smjeru juga, dolaskom do km stupa 0 i 500 metara 1. dionice, nakon što je alkotestiranjem utvrđeno da ima alkohola u organizmu, odbila uzimanje krvi i urina radi analize,

- pa da bi time počinila prekršaj iz članka 181. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II. Uslijed odluke iz točke I. i II. ove presude žalba okrivljenice je u tom dijelu postala bespredmetna.

III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice SĆ i pobijana presuda se u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje.

IV. Uslijed odluke iz točke I. i III. ove presude, pobijana presuda se preinačuje u odluci o novčanoj kazni na način da se novčana kazna za prekršaj iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom I. izreke u iznosu od 305,26 (tristopet eura i dvadesetšest centi) smatra utvrđenom, kao i kazna za prekršaj iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, činjenično opisanog pod točkom II. izreke u iznosu od 660,00 (šestišezdeset eura), te se temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljenici SĆ izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 965,26 (devetstošetdesetpet eura i dvadesetšest centi) koju je okrivljenica dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude. Ukoliko okrivljenica u tom roku plati dvije trećine navedenog iznosa, novčana kazna će se smatrati u cjelini plaćenom (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

V. Temeljem odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenica SĆ obvezna je naknaditi paušalni iznos troška drugostupanjskog prekršajnog postupka, u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 181. stavka 8. istog Zakona, činjenično opisanih u izreci za koje je joj je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.286,26 eura.

2. Temeljem članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, u trajanje koje mjere će se uračunati vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od strane policije.

3. Istom presudom, okrivljenica je obvezana platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 26,54 eura.

4. Protiv pobijane presude okrivljenica je pravodobno putem branitelja podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te zbog odluke o prekršajno pravnim sankcijama i troškovima postupka.

5. U žalbi okrivljenica navodi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona. Osim toga navodi da je povrijeđeno materijalno pravo na štetu okrivljenice s obzirom da nisu ostvarena obilježja bića djela prekršaja iz članka 188. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je stavkom 2. cit. članka cit. Zakona propisano da ako u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih osoba, pa ako se ispitivanjem utvrdi prisutnost alkohola, droga ili lijekova ili ako osoba odbije ispitivanje, propisana je obveza liječničkog pregleda koju naređuje policijski službenik te u tom slučaju prisilno odvodi osobu na takav pregled, što se okrivljenici ne stavlja na teret. Kažnjavanjem za navedeni prekršaj okrivljenici je izrečena zaštitna mjera a temeljem tog prekršaja okrivljenici bi bilo u slučaju pravomoćnosti odmjereno 6 negativnih bodova. Okrivljenici da se ne može uzeti kao otegotna okolnost kažnjavanost nakon počinjenog prekršaja. Kao dokaz navodi presudu Općinskog suda u Dubrovniku, posl. broj. Pp-639/2022 od 17. svibnja 2022.

6. Žalba okrivljenice je bespredmetna glede djela pod točkom III. izreke, dok nije osnovana u odnosu na djela pod točkama I. i II. izreke.

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Međutim, ovaj sud je utvrdio da je pobijanom presudom povrijeđena odredba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, u odnosu na prekršaj iz članka 181. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz točke III. pobijane presude, jer djelo koje je okrivljenici optužnim aktom stavljeno na teret, nije prekršaj.

9. Naime, odredbom članka 181. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izričito je propisano da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana za prekršaj osobe iz stavka 1. tog članka koje se odbiju podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilima ili ako odbije otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize. Nadalje, člankom 181. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da će policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, podvrgnut sudionike prometne nesreće ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da sudionik ima u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, policijski službenik odvest će ga u zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize.

10. Podnesenim optužnim aktom, okrivljenica je sudionik prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba i prema odredbi članka 181. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ako u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih osoba, policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće podvrgnut će sudionike prometne nesreće ispitivanju na način kako je to propisanu u stavku 1. toga članka, a ako sudionik odbije ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da u organizmu ima alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilima, policijski službenik će narediti liječnički pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Odredbom stavka 9. istog članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da će se osobe iz stavka 2. i 3. toga članka koje odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, prisilno odvesti.

11. Opisana radnja, prema činjeničnom opisu djela prekršaja iz optužnog akta nije djelo i po propisu ne predstavlja prekršaj iz članka 181. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Prekršaj iz članka 181. stavka 8. Zakon o sigurnosti prometa na cestama može počiniti samo sudionik prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, odnosno osobe iz članka 181. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Okrivljenica je sudionik prometne nesreće u kojoj je bilo ozlijeđenih osoba i nije se mogla odbiti podvrgnuti ispitivanju ili odbiti otići na liječnički pregled. Odredba članka 181. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je nedvosmislena, da će policijski službenik u prometnoj nesreći sa ozlijeđenim osobama narediti liječnički pregled te uzimanje krvi i urina radi analize ako sudionik odbije ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da je imao u organizmu alkohola, droga ili lijekova, kao i odredba članka 181. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama da će osobe iz stavka 2. i 3. toga članka, dakle sudionici prometne nesreće sa ozlijeđenim i poginulim osobama koji odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize biti prisilno odvedene. S obzirom na navedeno činjenično opisano djelo prekršaja nije djelo prekršaja iz članka 181. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a na što osnovano ukazuje i žaliteljica u podnesenoj žalbi.

12. Rješavajući dalje predmet povodom žalbe okrivljenice u odnosu na prekršaje iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, te ispitujući pobijanu presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

13. Rješavajući dalje predmet povodom žalbe okrivljenice, ovaj sud je utvrdio da žalbeni navod da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, nije osnovan. Žaliteljica samo citira navedenu odredbu ne navodeći u čemu se bitna povreda postupka sastoji.

14. Ispitujući dalje pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenice, ovaj sud smatra da je u provedenom postupku prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio

činjenično stanje. Naime, okrivljenica je u svojoj obrani priznala počinjenje navedenih prekršaja, te je, između ostalog, izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, naredbu o određivanju mjere opreza, zapisnik o očevidu, situacijski plan te liječničku prijavu na ima okrivljenice. Protivno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku je provedenim dokazima činjenično stanje u potpunosti utvrđeno, a što je prvostupanjski sud valjano obrazložio i što ovaj sud u potpunosti prihvaća. Temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je nesporno utvrdio ostvarenje obilježja djela prekršaja kod okrivljenice iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona.

15. Ispitujući dalje pobijanu presudu u odluci o kazni, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud okrivljenici za počinjene prekršaje iz članka 46. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona pravilno i zakonito utvrdio novčane kazne. Novčane kazne nisu prestroge i valjano su obrazložene, te ovaj sud smatra da su primjereno odmjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju krivnje okrivljenice, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja.

16. Nije osnovan navod žaliteljice da joj se ne može uzeti kao otegotna okolnost kažnjavanost nakon počinjenog prekršaja, iz razloga što je navedena kažnjavanost okrivljenice utvrđena tijekom postupka prije pravomoćnosti pobijane odluke i ukazuje na ponašanje okrivljenice u prometu.

17. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljenici izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca. Primjena ove mjere je nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice, koja je proglašena krivim i zbog prekršaja iz članka 199.

stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, počinjenog na način da je upravljala vozilom B kategorije pod utjecajem alkohola. Navedeno ponašanje okrivljenice predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenica upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Duljina trajanja izrečene mjere od 2 mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, primjerena je svim okolnostima počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenice, koja je već kažnjavana za vožnju pod utjecajem alkohola.

18. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka također je na zakonu osnovana i odgovarajuće obrazložena, a njihova visina od 26,54 eura ukazuje se primjerenom, s obzirom na Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), propisani raspon troškova u paušalnom iznosu od 100,00 do 5.000,00 kuna

19. S obzirom na odredbu članka 138. stavak 2. točku 3. c) Prekršajnog zakona koja predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenice ili samo okrivljenice, te temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezana na naknadu paušalnog iznosa troška drugostupanjskog prekršajnog postupka kao u točki V. izreke ove presude, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

20. Slijedom navedenog odlučeno je temeljem članka 205. i 207. Prekršajnog zakona kao u izreci presude.

U Zagrebu, 20. studeni 2024.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester, v.r.

Nediljko Boban, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenicu i tužitelja.