REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9355/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. NĆ i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19. i 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okr. GĆ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 10. rujna 2024., broj: Pp-1278/2024, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. GĆ, a po službenoj dužnosti te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. NĆ, preinačuje se prvostupanjska presuda na načina da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. GĆ i okr. NĆ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi se:
• 22. svibnja 2024. oko 16:00 sati na poljoprivrednom zemljištu zv. Knjež Do, u mjestu Dubravka, Popratno bb, nasilnički ponašali u obitelji na način da je GĆ, vidjevši kako njen djever NĆ bere plodove povrća zajedno s prijateljem HĆ, prišla djeveru NĆ te je počela međusobna prepirka, da bi u jednom trenutku GĆ počela vikati i vrijeđati NĆ riječima: „Bježi s moje zemlje, to je moja zemlje, ja sam posadila bob, pička i materina tebi i tvojoj gradskoj kurvi od žene“, nakon čega je svojim mobitelom pozvala supruga VĆ, da bi istovremeno NĆ, koji je bio u alkoholiziranom stanju, uzvratio tako što je počeo vikati na svoju nevjestu UĆ riječima: „Kurvo, ista si kao ona gore Matkova bivša ljubavnica, znam ja dobro da si VĆ ucjenjivala da mora pobaciti ona ili ja“, nakon čega se GĆ uputila svojoj kući,
• dakle, što su psihičkim nasiljem međusobno prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost
• čime bi počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
II. Uslijed odluke iz točke I. žalba okr. GĆ je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do t. 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
-
-
-Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 10. rujna 2024., broj: Pp-1278/2024 okr. NĆ i okr. GĆ proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju kaznu je okr. NĆ uračunato vrijeme lišenja slobode kao 79,64 eura, tako da mu preostaje 220,36 eura novčane kazne, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene (preostale) novčane kazne.
1.1.Istom presudom okrivljenici su obvezni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka 27,00 eura, svaki okrivljenik.
1.2.Na temelju čl. 13. st. 1. t. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okr. NĆ izrečena je zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, do prestanka razloga zbog kojih je primijenjena, ne dulje od jedne godine.
2.Protiv te presude okr. GĆ osobno je podnijela je žalbu u kojoj ne navodi zakonske žalbene osnove, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.Žalba je bespredmetna.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje podnositeljica žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje je okr. GĆ proglašena krivom, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
5.Prvenstveno, kako je u povodu žalbe okr. GĆ utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba preinačiti postoje i u odnosu na okr. NĆ, koji nije podnio žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda preinačena u cjelosti, i u odnosu na okr. NĆ.
6.Naime, okr. NĆ i okr. GĆ proglašeni su krivim da bi počinili nasilje u obitelji na štetu jedan drugog. Prema činjeničnom opisu radnji, a tako je navedeno i u obrazloženju pobijane presude, kao i u pravnoj oznaci prekršaja optužnog prijedloga, okrivljenicima se stavlja na teret da bi počinili psihičko nasilje jedan prema drugom.
7.Međutim, odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
7.1.Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.
8.Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika prouzročilo kod suokrivljenika bilo koju zakonom propisanu posljedicu psihičkog nasilja (povredu dostojanstva ili uznemirenost), slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji su okrivljenici proglašeni krivim. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
9. Nedostatak navođenja odlučnih činjenica, konkretno posljedice psihičkog nasilja ne može se otkloniti navođenjem te posljedice u zakonskom opisu prekršaja, kako to pogrešno čini prvostupanjski sud.
10. Treba navesti da je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga Postaje granične policije Gruda od 24. svibnja 2024. bila navedena posljedica nasilničkog ponašanja u obitelji psihičkim nasilja koje je prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti okrivljenika međusobno, međutim, prvostupanjski je sud, pogrešno, posljedicu uvrstio u zakonski opis prekršaja, a ne činjenični opis prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
11.Slijedom navedenog, djelo za koje su okr. GĆ i okr. NĆ proglašeni krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo navedeno u činjeničnom opisu pobijane presude, po propisu nije prekršaj, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
12.Uslijed takve odluke, žalba okr. GĆ postale je bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
