Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7482/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Mladena Genca, predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NC, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj: 40/16), odlučujući o žalbi okrivljenika NC kojeg brane Dina Galić i Janica Plantak, odvjetnice iz Varaždina, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija RH, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje od 29. travnja 2022., Klasa: 413-01/21-26/1801, Ur.broj: 513-02-7002/11-22-8, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenika NC, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1.Rješenjem o prekršaju Ministarstva financija RH, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje od 29. travnja 2022., Klasa: 413-01/21-26/1801, Ur.broj: 513-02-7002/11-22-8, proglašen je krivim okrivljenik NC zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 45.000,00 kuna.
2.Okrivljenik je obvezan na naknadu troška prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.
3.Protiv navedenog rješenja o prekršaju okrivljenik je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, navodeći kako su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. i točke 11. Prekršajnog zakona. Žalitelj ističe kako iz činjeničnog opisa radnje prekršaja sadržane u optužnom aktu i izreke pobijanog rješenja o prekršaju ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja prekršaja jer se navodi samo da nije spriječio oštećenje. Nadalje, žalitelj ističe kako se u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju Vijeće nije očitovalo o njegovim dokaznim prijedlozima i to pribavi izjave pronađenih državljanina Afganistana, pribavi podataka o policijskom službeniku koji je migranta saslušao radi njegova saslušanja, te potvrdu MUP-a o događaju i priklop spisa MUP-a o predmetnom događaju, te saslušanje carinskih djelatnika, a kojim dokazima bi se došlo do saznanja postoji li njegova krivnja. Vijeće se također nije očitovalo na njegove navode u pisanoj obrani. Žalitelj ističe kako je činjenično stanje tako ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te se poziva na odredbu članka 305. Provedbene Uredbe Komisije br. 2015/2447 koja je predvidjela incidentne situacije, pogotovo ukoliko se radi o situacijama koje su izvan kontrole prijevoznika, a ovdje nije utvrđeno tko je oštetio carinska obilježja. Također, žalitelj smatra kako je pogrešno obrazložena njegova krivnja, te s obzirom da nisu provedeni dokazi koje je predložio, da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu. Nadalje, žalitelj osporava i visinu izrečene novčane kazne smatrajući da je ista prestroga, te da su postojali uvjeti za oslobođenje od kazne. Zbog navedenog, žalitelj predlaže ovom Sudu ukinuti pobijano rješenje o prekršaju i isto vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu, podredno, isto preinačiti i osloboditi ga optužbe ili od kazne ili mu znatno ublažiti novčanu kaznu.
4.Žalba je osnovana.
5.Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, te je u tijeku prvostupanjskog postupka činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a na što osnovano upire žalitelj.
6.Naime, odredbom članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona propisano je da će u obrazloženju presude sud iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.
7.U obrazloženju svoje odluke, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, nakon interpretacije podnesenog optužnog akta, navodi kako na glavnu raspravu nisu pristupili okrivljenik, njegov branitelj te tužitelj pa je ona održana bez njihove prisutnosti, no da je okrivljenik dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo da se ne smatra krivim i da je kazna previsoka, te nadalje nabraja dokaze - Zapisnik o očevidu, dostavnicu o primitku prekršajnog naloga i pisanu obranu (za koju se napominje kako ista ne predstavlja dokaz u postupku) u koje je izvršilo uvid i pročitalo na glavnoj raspravi, te navodi zakonske odredbe na temelju kojih je okrivljenika proglasilo krivim.
8.Prema obrazloženju pobijane odluke proizlazi da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije sadržaj relevantnog dokaza - Zapisnika o očevidu suprotstavilo navodima obrane okrivljenika. Kada ne prihvaća obranu okrivljenika, obveza je dati razloge zašto se ista ne prihvaća, zašto je ista neprihvatljiva i kojim dokazima je utvrđeno suprotno onomu što okrivljenik iznosi u obrani. Kod ocjene dokaza, potrebno je proturječne dokaze ocijeniti i dati razloge koji od dokaza su prihvaćeni vjerodostojnim i iz kojih razloga, a zašto oni drugi nisu prihvaćeni vjerodostojnim. Proturječni dokazi moraju se dovesti u međusobnu vezu i jasno dati razloge koji su od njih prihvatljivi. Prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak dužno je nakon dane ocjene svih dokaza dati cjelovite, određene i jasne razloge zašto utvrđuje da je okrivljenik postupio na način kako se optužuje. Razmatrajući obrazloženje pobijanog rješenje, vidljivo je da se ne navodi što je konkretno okrivljenik u pisanoj obrani porekao, kao i da je predložio dokazne prijedloge, a niti su navedeni razlozi zbog čega te dokazne prijedloge nije prihvatilo i provelo na glavnoj raspravi (niti je o tim o dokaznim prijedlozima odlučeno na glavnoj raspravi).
9.Slijedom opisanog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak počinilo je bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuju žalitelj.
10.Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika osnovanom i prvostupanjsko rješenje o prekršaju ukinuti, s time da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak utvrditi sve potrebne činjenice, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
U Zagrebu, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Ksenija Šupe Vukadinović v.r.
Mladen Genc v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija RH, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijeku, Vijeću za prekršaje u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljice i ovlaštenog tužitelja.
