Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8130/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca : Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe TOMLJENOVIĆ d.o.o. iz Karlobaga i okrivljenika ŽF, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl.192. st.1. toč.2. i st.4. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj : 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljene pravne osobe TOMLJENOVIĆ d.o.o. iz Karlobaga i okrivljenika ŽF, kao odgovorne osobe, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Rijeka, od 4. srpnja 2022., KLASA : 471-01/22-20/157, URBROJ : 513-02-1974/14-22-4, na sjednici vijeća održanoj 20. studeni 2024.,
r i j e š i o j e
I.U povodu prigovora okrivljene pravne osobe TOMLJENOVIĆ d.o.o. iz Karlobaga i okrivljenika ŽF, kao odgovorne osobe, a po službenoj dužnosti, pobijani prekršajni nalog se ukida.
II.Uslijed odluke pod toč.I. izreke ovog rješenja, prigovor okrivljene pravne osobe TOMLJENOVIĆ d.o.o. iz Karlobaga i okrivljenika ŽF, kao odgovorne osobe je bespredmetan.
O b r a z l o ž e nj e
1.Prvostupanjskim prekršajnim nalogom okrivljenici su proglašeni krivim i kažnjeni : pravna osoba TOMLJENOVIĆ d.o.o. iz Karlobaga novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna, a odgovorna osoba ŽF novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna, zbog prekršaja iz čl.192. st.1. toč.2. i st.4. Općeg poreznog zakona, pobliže opisanog u izreci pobijanog prekršajnog naloga.
2.Istim su prekršajnim nalogom okrivljenici obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna, svaki.
3.Protiv prvostupanjskog prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor zbog odluke o kazni te u bitnome traže smanjenje kazni.
4.Predlažu da se radi razloga navedenih u prigovoru, prigovor prihvati.
5.Prigovor je bespredmetan.
6.Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe čl.202. st.1. u svezi odredbe čl.238. st.11. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj : 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), utvrdio je da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl.195. st.1. toč.10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz čl.90. Prekršajnog zakona.
7.Odredbom čl.90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu st.2. toč.2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
8.Iz obrazloženja pobijanog prekršajnog naloga proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika temelji na materijalnom dokazu uvida u Zapisnika o obavljenom nadzoru Klasa : 471-01/22-20/157, Ur.broj: 513-02-1974/31-22-2 od 15. travnja 2022., koji zapisnik je sastavljen po ovlaštenim službenim osobama tijela državne uprave, a isti sadrži i izjavu djelatnika ĐF. Međutim, taj iskaz je uzet bez prethodno danih propisanih upozorenja o njegovim pravima u svojstvu svjedoka niti je takvo upozorenje unijeto u zapisnik.
9.Treba istaknuti da u skladu s odredbom čl.158. st.7. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a čl.158. st.8. citiranog Zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju, između ostalog svjedoka iz st.7. ovog čl., mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupka.
10.Nadalje, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama Prekršajnog zakona, već je u odredbi čl.173. st.1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (čl.166. st.2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (čl.167. st.7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (čl.168. st.2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe čl.283. do 300. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u čl.300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.
11.Tako je odredbom čl.300. st.1. toč.2. i 5. Zakona o kaznenom postupku propisano, da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je, kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (čl.285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava, te ukoliko upozorenja iz čl.288. st.3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik.
12.Odredbom čl.285. st.1. toč.2. Zakona o kaznenom postupku propisano je da su oslobođeni od obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno, a st.3. citiranog čl.285. propisano je da tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u st.1. ovog čl., prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u st.1. toč.1. do 3. ovog čl. će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovori unose se u zapisnik.
13.Nadalje odredbom čl.288. st.3. istog Zakona propisano je da će se nakon toga svjedok upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl.286. st.1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.
14.Slijedom navedenog kako je u konkretnom slučaju nesporno da je ĐF bio zaposlen kod okrivljenika u vrijeme kritičnog događaja, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada su postupale u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora svakako su ga mogle ispitati u svojstvu svjedoka, postupajući pri tom u skladu s odredbom čl.173. st.1. Prekršajnog zakona i smislene primjene odredbi Zakona o kaznenom postupku, koje važe za ispitivanje svjedoka.
15.Međutim, kako je ovaj djelatnik morao biti upozoren u smislu odredbe čl.285. st.3. Zakona o kaznenom postupku da nije dužan svjedočiti, te su upozorenje i odgovor morali biti uneseni u zapisnik prije davanja izjave ovlaštenim carinskim službenicima, to predmetni Zapisnik o obavljenom nadzoru čini nezakonitim dokazom pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe čl.90. st.2. toč.2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.
16.Imajući u vidu izneseno, počinjena je citirana bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
17.Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl.206. st.1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 20. studeni 2024.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća :
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Rješenje se dostavlja Područnoj jedinici – Službi za mobilne jedinice Rijeka, Sektora za mobilne jedinice, Središnjeg ureda, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske u 5 otpravaka : za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.
