;FLOAT-NEWLINE;Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-7162/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Monter-strojarske montaže d.d. i II okrivljenika odgovorne osobe PS, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj: 66/2019, 84/2021, 47/2023), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba koordinacije nadzora korištenja voda i vodnog dobra, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 22. svibnja 2023., broj: Pp-7613/2023, na sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba koordinacije nadzora korištenja voda i vodnog dobra i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I. okrivljena pravna osoba Monter-strojarske montaže d.d. i II okrivljenik odgovorna osoba AS su na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, predlažući ukinuti pobijanu presudu i dostaviti predmet na ponovno suđenje odnosno preinačiti prvostupanjsku presudu prihvaćanjem činjeničnog stanja pravilnim i potpuno utvrđenim te pravilno primjenjenim materijalnim zakonom kojim je prekršaj propisan.

3. Žalba je neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

5. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu (prekršajni nalog), nije naveden propis, koji dopunjuje blanketnu normu slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

6. Odredbom članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama je propisano da će se kazniti za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona, a člankom 165. istog Zakona je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija, dok je člankom 70. stavkom 4. istog Zakona propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovoga članka (industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i svih pročišćenih ili nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vode). Ovim se Pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.

7. Člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj: 26/20) pobliže su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda.

8. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis u kojem nije naveden propis, kojim su popisane granične vrijednosti emisija, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

9. Iz navedenog proizlazi da se počinjenje konkretnog prekršaja može utvrđivati na temelju posebnih propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela optužnog akta.

10. Stoga, po ocjeni ovog suda navodi žalbe, ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, te je pravilno prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od optužbe za terećeni prekršaj, sukladno odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. studenog 2024.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.