;FLOAT-NEWLINE;Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-2157/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenice IL i II. okrivljenika PL, zbog prekršaja iz članka 70. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini ("Narodne novine", broj: 87/2008, 96/2008, 116/2008, 76/2009, 114/2011, 68/2013, 30/2014, 32/2019, 98/2019, 32/2020), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 8. veljače 2023., broj: Pp-13604/2022, na sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I. okrivljenica IL i II. okrivljenik PL su na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 70. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava predlažući ukinuti pobijanu presudu i dostaviti predmet na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

5. Naime, tužitelj pogrešno navodi da je odluka o oslobađanju I. okrivljenice IL i II. okrivljenika PL pogrešna iz razloga jer je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja da dopuni optužni prijedlog i uzeti izjavu okrivljenika koji je tijekom inspekcijskog postupka na zapisnik ispitan i priznao počinjenje djela kao što nije jasno zašto nije održana glavna rasprava.

6. Međutim, prvostupanjski je sud ispitujući optužni prijedlog, ispravno zaključio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, budući da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije naznačeno da su okrivljenici obavljali neregistriranu djelatnost trgovine motornim vozilima koju nisu registrirali kod nadležnih tijela, a samo navođenje „da bi u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 11. svibnja 2022. prodavali tri motorna vozila koja su kupili radi prodaje, a prodala ih je na lokaciji u Zagrebu, Kozari bok I. odvojak 10, te su ostvarili imovinsku korist u iznosu od 2.100,00 kuna“, kako je to u činjeničnom opisu optužnog prijedloga navedeno nedostaje jedno od bitnih obilježja prekršaja koji mora biti jasno i izrijekom navedeno u činjeničnom opisu prekršaja.

8. Obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, što je pravilno utvrdio i obrazložio prvostupanjski sud. Naime, prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja.

9. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovora da je sud bio u mogućnosti, u skladu s člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona, u slučaju da nedostaje kakav odlučni podatak bez kojeg se ne može voditi postupak ili bi podaci bili pogrešni, pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana, a što je isti propustio učiniti. Naime, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da odredba citiranog članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.

10. Stoga, po ocjeni ovog suda navodi žalbe, ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, te je pravilno prvostupanjski sud okrivljenika oslobodio od optužbe za terećeni prekršaj, sukladno odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. studenog 2024.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.