REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9525/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice HP, zbog prekršaja iz članka 138. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o žigu („Narodne novine“ broj 14/19), odlučujući o prigovoru okrivljenice HP, podnijetom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području trošarina i posebnih poreza, broj 59/2024, Klasa: 471-01/24-098/145, Urbroj: 513-02-6052/20-24-7 od 18. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I Prihvaćanjem prigovora okrivljenice HP osnovanim, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, na način da se okrivljenicu, na temelju članka 138. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o žigu, kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 663,61 (šestošezdesettri eura i šezdesetjedan cent) eura, koju je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
II Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezna naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okrivljenica LP proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 750,00 eura, zbog prekršaja iz članka 138. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Zakona o žigu, činjenično opisanog u izreci, uz upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.
1.1. Istim prekršajnim nalogom okrivljenica je obvezana i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
1.2. Nadalje, okrivljenici je na temelju članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona oduzeta i roba kojom je prekršaj počinjen, pobliže označena u točki II izreke prekršajnog naloga.
2. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. U prigovoru u bitnom navodi da je kažnjena prestrogom kaznom koju ne može platiti, jer uzdržava nezaposlene roditelje i brata sa suprugom koji ima četvero malodobne djece. Prihvaća krivnju za prekršaj koji joj se stavlja na teret i moli da se kazna preinači.
2.2. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, prigovor prihvati osnovanim.
3. Prigovor je osnovan.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ispitao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se isti pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tom nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni povodom prigovora okrivljenice koja navode prigovora o osobnim i financijskim prilikama ne dokumentira, ovaj sud smatra da je okrivljenica za terećeno djelo kažnjena prestrogom kaznom te da ista nije primjerena okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnima za izbor mjere i vrste kazne.
5.1. Imajući u vidu sve okolnosti propisane člankom 36. Prekršajnog zakona koje utječu na visinu kazne, ovaj sud je okrivljenici za počinjeni prekršaj, za koji je propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, izrekao novčanu kaznu u iznosu od 663,61 eura, dakle u visini propisane najniže kazne za počinitelja terećenog djela, za koju je mišljenja da je ista razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenice koja, kako to iz spisa predmeta proizlazi, do sada nije kažnjavana te priznaje počinjenje terećenog prekršaja, kao i ostalim okolnostima odlučnima za odmjeravanje kazne, te držeći da će se svrha kažnjavanja postići nižom novčanom kaznom od one izrečene u prekršajnom nalogu i na okrivljenicu djelovati na način da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno da će se postići kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.
5.2. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica u roku za plaćanje plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
6. Odluka o oduzimanju predmeta kojima je prekršaj počinjen također je pravilna i zakonita, a njena primjena u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice te je ista razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju.
7. Nadalje, kako je ovaj sud, odlučujući o prigovoru okrivljenice, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena njena prekršajna odgovornost, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, ista je obvezana i na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, te je visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka, određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda primjerena složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice.
8. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 20. studenoga 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području trošarina i posebnih poreza, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.