Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4732/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluke kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. HK zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90, 30/90, 47/90 , 29/94, 114/22 ) rješavajući o žalbi okr. HK, podnijetoj po braniteljici Vedrani Pavelić , odvjetnici iz Zagreba, protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: 71 SSS Pp -4170/2021 od 3. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 20. studenog 2024.

p r e s u d i o j e :

IOdbija se kao neosnovana žalba okr. HK i prvostupanjska presuda se potvrđuje.

II Na temelju čl. 138.st.2. toč.3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/17, 70/17 , 118/18 i 114/22 ) okr. HK je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu u 40,00 ( četrdeset ) eura u roku od 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 3. ožujka 2023., broj: 71 SSS : Pp -4170/2021 proglašen je krivim okr. HK, da je na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 95, 00 ( devedeset pet ) eura, u koju kaznu se uračunava vrijeme provedeno u uhićenju po policiji, kao 39,82 eura, tako da okrivljenik na ime novčane kazne je dužan platiti iznos od 55,18 eura, koju je dužan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 eura.

2.Protiv navedene presude, žalbu je podnio okr. HK je po svojoj braniteljici podnio pravovremenu žalbu, zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako se razaznaje iz sadržaja žalbe.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st.1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava ili bitne povrede postupka, te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.Žalitelj u svojoj žalbi ističe povredu odredaba materijalnog prava iz čl. 196. točke 1. Prekršajnog zakona, odnosno da djelo kako je činjenično opisano u izreci ove presude, po propisu nije prekršaj. Neosnovan je žalbeni navod žalitelja, s obzirom iz činjeničnog opisa djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, nedvojbeno proizlazi da se radi o službenim osobama i da je omalovažavanje odnosno vrijeđanje bilo prilikom vršenja službe ( a nakon upozorenja policijskog službenika da prestane s vrijeđanjem i omalovažavanjem te uz upotrebu sredstava prisile tjelesnom snagom priveden u prostorije VI Policijske postaje Zagreb gdje je nastavio s vrijeđanjem policijskih službenika riječima: „ smećari, četnici su bili i klali a vi ste puno gori od četnika.) Dakle, iz sadržaja ovakve izreke nesumnjivo proizlazi kako postoje svi konstitutivni elementi bića ovog prekršajnog djela, da je okrivljenik vrijeđao službene osobe i da se isto dogodilo za vrijeme vršenja službe i njihovog zakonitog naređenja. Što se tiče žalbenog navoda koji se odnosi na stavove i presude viših sudova kao izvor prava za ovakve situacije, ističe se da pri ocjeni valjanosti činjeničnog opisa ne postoji pravno uporište za apsolutnu vezanost drugim odlukama, niti takvo vezivanje može imati racionalno uporište, s obzirom da se okolnosti svakog konkretnog slučaja razlikuju, pa ni jedan od instrumenata ujednačavanja sudske prakse ne obvezuje sudove na odlučivanje koje bi bilo apsolutno usklađeno s drugim odlukama, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu ravnoteže s ustavnim pravom i dužnošću neovisnosti i samostalnosti sudova ( sudaca) .

6.Razmatrajući pobijanu presudu i žalbene navode okrivljenika, ovaj Sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje upire okrivljenik. Što se tiče navoda koji se odnose na proturječnost u presudi, na nerazumljivost iste i na nedostatak i nejasnoću razloga za odluku, na proturječnost izreke i obrazloženja, odnosno sadržaja spisa i dokaza, kao i navoda koji se općenito odnose na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, ovaj Sud je utvrdio da pobijana odluka ima, sukladno članku 185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja navoda obrane okrivljenika. Ista se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, te u presudi ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga presude i sadržaja optužnog prijedloga, a prvostupanjski sud je jasno i nedvosmisleno obrazložio svoju odluku. Nadalje, u odnosu na žalbeni navod okrivljenika o nezakonitom postupanju djelatnika policije u postupku uhićenja i ispitivanja u VI PP Zagreb, ovaj Sud nije razmatrao, jer isto nije predmet ovog postupka. S primjedbama na rad i nezakonito postupanje djelatnika policije okrivljenik se upućuje na postupanje sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima. Nadalje, u odnosu na žalbene navode da mu je povrijeđeno pravo obrane, ovaj Sud je utvrdio da je okrivljeniku omogućeno da angažira braniteljicu koja je bila nazočna glavnoj raspravi dana 26. rujna 2021. Spisu prileži zapisnik o glavnoj raspravi na kojoj je okrivljenik nakon što je upoznat s optužbom i propisno upozoren iznio svoju obranu, odgovarao na pitanja braniteljice, te su tužitelj i obrana iznijeli svoja očitovanja u vezi prekršaja. Svi prisutni su potpisali zapisnik bez primjedbi. Takav zapisnik predstavlja valjan i zakonit dokaz , iz kojeg je evidentno da je žalitelj upoznat s optužbom i da mu je bilo omogućeno da se brani i da sudjeluje u postupku.

7.Nesporna je odluka o krivnji okr. HK jer je nedvojbeno utvrđeno, na temelju obrane okrivljenika i na osnovu iskaza svjedoka ČK i svjedoka ŠK čiji su iskazi logični, uvjerljivi i međusobno suglasni da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način kako se to izrekom pobijane presude stavlja okrivljeniku na teret.

8.Razmotrivši odluku o novčanoj kazni, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao odgovarajuću kaznu, pravilno utvrdivši sve okolnosti, koje, u smislu općeg pravila o izboru i vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu na vrstu i mjeru kazne, te je okrivljeniku izrekao kaznu primjerenu stupnju njegove krivnje , opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Pritom treba istaknuti da je za predmetno djelo prekršaja, uz novčanu kaznu propisana alternativno i kazna zatvora u trajanju do 30 dana, a po ocjeni ovog Suda, imajući u vidu prirodu i težinu počinjenog prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, izrečena novčana kazna nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena. Osim toga, treba istaknuti da okrivljenik uz žalbu nije dostavio nikakve dokaze o postojanju činjenica i okolnosti , koje bi eventualno bile razlogom za izricanjem niže novčane kazne. Po ocjeni ovog Suda, upravo ovako izrečena novčana kazna je primjerena i dostatna okolnostima počinjenog prekršaja, ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da se kako opća svrha kažnjavanja iz čl. 6. Prekršajnog zakona, tako i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Istog Zakona, ne bi mogla postići nižom novčanom kaznom.

9.Odluka o troškovima postupka pravilno je i zakonito donijeta s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

10.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st.2. toč. 3. Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda RH kada je donio odlukom kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo žalbi okrivljenika.

11.Paušalna svota, sukladno čl. 138. St. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

U Zagrebu, 20. studenog 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.