Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7618/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DF, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 4. srpnja 2024., broj: Pp-1330/2024-2, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici od 4. srpnja 2024., broj: Pp-1330/2024-2, okr. DF je, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.), oslobođena optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2.Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj iz čije žalbe proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3.Žalba nije osnovana.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5.Tužitelj u žalbi tvrdi da je činjenični opis prekršaja u optužnom prijedlogu bio dostatan za suđenje, jer je u konkretnom slučaju riječ o ekonomskom nasilju u obitelji, a također da se činjenični opis prekršaja mogao eventualno podvesti i pod neki drugi oblik nasilja u obitelji, kao i da je trebalo uzeti u obzir priložene dokaze radi ocjene o postojanju prekršaja.
6.Međutim, suprotno prigovorima tužitelja, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, ispitujući optužni prijedlog na temelju čl. 161. Prekršajnog zakona, zaključio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj.
6.1.Naime, okrivljenici je optužbom stavljeno na teret da je počinila nasilje u obitelji prema svojoj polusestri D mlt. V na način da bi istoj spriječila ulaz u obiteljsku kuću, a znajući da je ista naslijedila dio kuće od svog pokojnog oca te da ima pravo ulaska u kuću.
6.2.Odredbom čl. 10. t. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.
6.3.Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika. Predmetni činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenice, nego se samo koristi sinonim radnje iz zakonskog opisa prekršaja, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenice, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Činjenični opis prekršaja, za koji je sud vezan, ne ispunjava obilježja ni jednog drugog oblika nasilja u obitelji, kako se to neosnovano tvrdi u žalbi.
6.4.Neosnovano tužitelj u žalbi ističe da je trebalo razmatrati dokaze priložene uz optužni prijedlog, jer se ispunjenje bića prekršaja razmatra u odnosu na činjenični opis optužbe, a ne u odnosu na obrazloženje optužbe.
7.Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom je okr. DF oslobodio optužbe za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 5 ovjerenih prijepisa i za spis, okrivljenicu, žrtvu nasilja putem roditelja, Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad i tužitelja.
