REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6380/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LZ, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. travnja 2022., broj 68.Pp-2457/2021-18, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. LZ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. LZ je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. travnja 2022., broj 68.Pp-2457/2021-18, okr. LZ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je izrečena novčana kazna 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 76.a Prekršajnog zakona, oduzeto je 0,52 grama droge konoplje, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 300,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Ivana Krnića, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda ukine i vrati na ponovni postupak.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja, u povodu podnesene žalbe a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.
5. Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja (19. odlomak) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazima svjedoka policijskih službenika ZZ, DZ i VZ, koji su, između ostalog, iskazivali što je okr. LZ iskazao prilikom utvrđivanja prekršaja (da je droga njegova).
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
7. Kako je, dakle, čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego su policijski službenici postupali na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li i protiv koga ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje je okr. CZ dao policijskim službenicima na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenicima prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz onaj dio svjedočkih iskaza policijskih službenika u kojem oni prepričavaju što im je okrivljenik rekao u trenutku kada su policijski službenici pozvali da se osobe zatečene u vozilu izjasne čija je droga, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude. Ovakav stav izražen je u brojnim odlukama Vrhovnog suda republike Hrvatske (npr. I Kž-858/08 od 10. prosinca 2008. i I Kž-61/01 od 21. listopada 2004.).
9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada iskaze svjedoka policijskih službenika ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da je okrivljenik u pravu kada u žalbi ističe da okolnosti u vezi pronalaska droge koja je predmet prekršaja u ovom postupku nisu utvrđene s potrebnom izvjesnošću, a što je nužno kako bi se moglo ocijeniti je li droga pronađena zakonitom (pregled) ili nezakonitom (pretraga bez naloga suda) radnjom policijskih službenika. Naime, iz provedenog dokaznog postupka je vidljivo da neki svjedoci iskazuju da je droga pronađena ispod suvozačevog sjedala, a neki da je pronađena ispred suvozačevog sjedala. Upravo o činjenici je li se droga i kako mogla vidjeti odnosno jesu li policijski službenici došli u posjed droge samo uporabom osjeta vida, tj. pregledom, ili su poduzimali neke druge radnje (a bitno je i koje) ovisi je li droga pronađena radnjom pregleda ili možda pretrage za koju su policijski službenici trebali prethodno pribaviti sudski nalog.
12. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te će iznova provesti do sada izvedene dokaze, naročito na odlučnu okolnost načina pronalaska droge, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
