REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4120/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Gorane Aralica Martinović, sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Matas, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HANA d.o.o., OIB: 39915019382, Našice, Sokolska 49, kojeg zastupa punomoćnik Milan Piper, odvjetnik u Požegi, D. Lermana 10, protiv tuženika GRAD NAŠICE, OIB: 01775928940, Našice, Trg dr. Franje Tuđmana 7, kojega zastupa punomoćnik Matko Mamilović, odvjetnik u Našicama, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-143/2023-13 od 26. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 20. studenoga 2024.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-143/2023-13 od 26. listopada 2023 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Točkom I. izreke pobijane presude odbijen je tužbeni zahtjev kojim se tuženiku nalaže da isplati tužitelju iznos od 12.000,00 EUR (tada 90.414,00 kuna) s pripadajućim zateznim kamatama. Točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.244,25 EUR (tada 9.375,00 kune).
2. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnom navodi da se nerazvrstana cesta upisom u zemljišnu knjigu ne proglašava takvom cestom nego to postaje stupanjem na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14; dalje: ZC), odnosno da se upisom tuženika kao vlasnika samo usklađuje stanje u zemljišnim knjigama sa stvarnim stanjem, a s obzirom na to da u tom slučaju nije propisana isplata naknade prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev. 3. Tužitelj podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da je tuženik prije pokretanja parničnog postupka ponudio tužitelju naknadu za zemljište u iznosu od 10.000,00 kuna (što proizlazi iz e-mailova priloženih uz tužbu) zbog čega smatra da pravna osnova nije sporna nego je sporna samo visina naknade. Ističe da je označio pravnu osnovu predstavlja čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15; dalje: ZVDSP) pozivajući se i na odluku Ustavnog suda U-I-6326/2011, o čemu prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge. Navodi da prvostupanjski ne obrazlaže zašto ne primjenjuje navedenu odredbu pa u tom smislu smatra da čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 i 70/19; dalje: ZPP). Osporava da bi predmetna nerazvrstana cesta bila izgrađena jer da se radi o ugaženoj zemlji u dimenziji prolaska vozila, a koja samo manjim dijelom zahvaća dio površine parcele koja je bila u vlasništvu tužitelja. Zaključno, poziva se i na čl. 129. st. 3. i čl. 130. st. 1. ZVDSP-a.
4. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja.
5. Žalba tužitelja je osnovana.
6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredaba čl. 365. st. 2. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
7. Predmet spora je obveznopravni zahtjev tužitelja s osnove neisplaćene naknade za ranije izvlaštene nekretnine (čl. 33. ZVDSP-a).
8. Nakon utvrđenja iz točke 14. obrazloženja pobijane presude („provedenim postupkom predmetna nekretnina nije oduzeta trenutkom tuženikova upisa u zemljišne knjige nego da je ista oduzeta kada je na njoj bila izgrađena nerazvrstana cesta unazad dugi niz godina pa da se upisom tuženika kao vlasnika samo izjednačava odnosno evidentira stanje u zemljišnim knjigama sa stvarnim stanjem, a sve sukladno ZC“) prvostupanjski sud ne daje razloge o tome ima li tužitelj pravo na naknadu u smislu čl. 33. ZVDSP-a, imajući u vidu da i sam prvostupanjski sud utvrđuje da je „…predmetna nekretnina… oduzeta kada je na njoj bila izgrađena nerazvrstana cesta unazad dugi niz godina…“, a što posljedično dovodi do obveze tuženika na plaćanje naknade u smislu čl. 33. ZVDSP-a. Stoga je nepravilno stajalište prvostupanjskog suda da tužitelju ne pripada pravo na naknadu jer tako nije propisano Zakonom o cestama („Narodne novine“ broj 84/11; dalje: ZC). Zbog navedenog pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama te se posljedično ne može ispitati jer je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
9. Zbog pogrešnog pravnog stajališta prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice u ovom postupku, stoga u nastavku suđenje treba utvrditi odlučne činjenice i to: je li predmetna nekretnina u naravi nerazvrstana cesta (tužitelj tvrdi da se radilo o ugaženom putu), kada je ona izgrađena (odnosno od kada je postala dostupna svima za promet) pri čemu treba imati u vidu i da zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), s tim da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed (što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova) imajući u vidu okolnosti ovog slučaja. U pogledu prigovora zastare posebno treba imati u vidu e-mailove (list 12.- 16. spisa), u kojima je tuženik priznao osnovu tužiteljevog potraživanja u smislu odredbi čl. 219., ali i čl. 240. st. 1. ZOO-a.
10. Stoga je valjalo na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (točka I. izreke ovog rješenja).
11. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud otklonit će nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, a koji se odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava pa s tim u vezi pogrešno utvrđeno činjenično stanje i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda, zbog navedenog, nema razloge o odlučnim činjenicama. Prvostupanjski sud će jasno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio i iz kojih je dokaza utvrdio odlučne činjenice u ovom predmetu.
12. Pritom se ukazuje prvostupanjskom sudu da će činjenice u odnosu na identifikaciju čestice, kao i trenutno stvarno stanje utvrditi očevidom na licu mjesta uz provođenje geodetskog vještačenja uzimajući u obzir već priložene isprave. U odnosu na činjenicu karakteristika ceste i trenutka izvlaštenja (izgradnje ceste i završetka radova) valja saslušati zakonskog zastupnika tužitelja, ali i svjedoka ČŠ koji je izradio geodetski elaborat za potrebe upisa nerazvrstane ceste, a koji ima saznanja o karakteristikama ceste u trenutku poništavanja predmetne čestice te spajanja na novu česticu uz upis nerazvrstane ceste. Po utvrđenju navedenih činjenica, odnosno kada sud utvrdi početak tijeka zastare, uzimajući i odricanje odnosno prekid zastare u obzir, sud će ocijeniti istaknuti prigovor zastare. Nadalje, po potrebi provest će se građevinsko vještačenje radi utvrđenja vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena. U konačnici, ako na temelju izvedenih dokaza neće moći sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o njezinom postojanju zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, a koje mora dovesti u svezu s, u pravilu, svim izvedenim dokazima. Nakon toga, prvostupanjski sud donijet će na zakonu utemeljenu i pravilnu odluku.
13. Odluka iz točke II. izreke ovog rješenja se temelji na čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 20. studenoga 2024.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak
