REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-13200/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DR, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. studenog 2021., broj: 81. Pp-13783/21, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. DR, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. studenog 2021., broj: 81. Pp-13783/21, proglašen je krivim okr. DR da je počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je novčana kazna 800,00 kuna (protuvrijednost 212,20 DEM), koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 200,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okr. DR osobno i putem braniteljice odvjetnice Marine Tolj, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a podredno da se preinači u smislu žalbenih navoda.
2.1. S obzirom da su obje žalbe podnesene zbog istih žalbenih osnova i s istom argumentacijom, bit će razmatrane kao jedna žalba.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi ističe da mu je povrijeđeno pravo obrane.
5. Prema podacima u spisu, prvostupanjski sud je glavnu raspravu zakazao za 20. listopada 2021. i na istu je pozvao okrivljenika, tužitelja i svjedokinje DRA te ZR, a pozivu su se odazvale jedino svjedokinje ZRA te ZR. Prvostupanjski sud je konstatirao da je okrivljenik, dva dana prije glavne rasprave, telefonskim putem kontaktirao sud te nedolazak na glavnu raspravu opravdao poslovnim obvezama, kao i da je primio na znanje datum održavanja slijedeće glavne rasprave (3. studeni 2021.), nakon čega je odlučio provesti glavnu raspravu na kojoj je ispitao obje svjedokinje i pročitao materijalne dokaze, a potom donio rješenje da će „donošenje i objava presude biti dana 03. studenog 2021....“.
6. Prema daljnjim podacima u spisu, 3. studenog 2021. prvostupanjski sud nije samo objavio presudu, kako je to odlučio rješenjem na glavnoj raspravi 20. listopada 2021., nego je, konstatiravši da nisu pristupili ni okrivljenik ni tužitelj (koji su i jedini bili pozvani) proveo dokazni postupak čitanjem materijalnih dokaza koje je pročitao i na glavnoj raspravi 20. listopada 2021., nakon čega je donio i objavio presudu.
7. Kod takvog stanja stvari, u odnosu na glavnu raspravu održanu 20. listopada 2021. bez nazočnosti okrivljenika, potrebno je navesti da su uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti okrivljenika propisani u čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona. Prema toj odredbi, prvi uvjet je da je okrivljenik uredno pozvan, koji je u ovom prekršajnom predmetu bio ispunjen, jer spisu prileži dostavnica o urednom uručenju poziva okrivljeniku, a osim toga prvostupanjski sud je na zapisniku konstatirao da ga je okrivljenik nazvao i poslovnom spriječenošću opravdao nedolazak na tu glavnu raspravu. Drugi uvjet, koji mora biti kumulativno ispunjen za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti okrivljenika, je da ispitivanje okrivljenika nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju. U odnosu na taj drugi uvjet, prvostupanjski sud na zapisniku od 20. listopada 2021. nije naveo razloge, dok je u obrazloženju pobijane (drugi odlomak), pozivajući se neosnovano na čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona koji regulira dostavu poziva ili odluka putem oglasne ploče suda, samo prepisao zakonski tekst zadnjeg dijela zadnje rečenice čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona („budući njegovo ispitivanje nije bilo neophodno za zakonito i pravilno donošenje presude“), ne navodeći konkretne razloge zašto smatra da ispitivanje okrivljenika nije bilo potrebno i zašto smatra da to nije bilo od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
8. Drugi uvjet iz čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, koji mora biti kumulativno ispunjen za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti okrivljenika, podrazumijeva da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez okrivljenikova ispitivanja. To je u svakom prekršajnom predmetu faktično pitanje i mora se prosuditi s obzirom na sadržaj dokaza koji postoje u trenutku donošenja odluke jesu li ispunjeni uvjeti iz čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona.
9. Imajući na umu prethodno navedeno, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud, prije otvaranja glavne rasprave 20. listopada 2021., pogrešno smatrao da ispitivanje okrivljenika nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju. Ovo iz razloga što je u tom trenutku prvostupanjski sud od dokaza imao na raspolaganju jedino obavijest iz čl. 109.a Prekršajnog zakona, zapisnike o ispitivanju svjedokinje ZRA i osumnjičenika DR od 4. svibnja 2021. u VII PP Zagreb te potvrdu Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Odjela za prekršajne evidencije od 29. srpnja 2021. Od navedenih dokaza, jedino su zapisnici o ispitivanju svjedokinje ZRA i osumnjičenika od 4. svibnja 2021. u VII PP Zagreb dokazi koji sadrže podatke u vezi krivnje okr. DR, a cijeneći sadržaj tih dokaza vidljivo je da je okrivljenik u potpunosti poricao prekršaj, a da ga je svjedokinja teretila, koja procesna situacija nužno zahtijeva da se okrivljeniku pruži mogućnost da barem jednom u postupku ima mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud smatra da nisu bili ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona te da prvostupanjski sud nije imao osnove za zaključak da ispitivanje okrivljenika nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju, jer dokazi koji su postojali u tom trenutku nisu bili dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez okrivljenikova ispitivanja, zbog čega nije bilo uvjeta za održavanje glavne rasprave 20. listopada 2021., nego samo za izvanraspravno ispitivanje svjedokinja ZRA te ZR.
10. Nadalje, prema podacima u spisu, nije bilo uvjeta ni za održavanje glavne rasprave 3. studenog 2021. jer okrivljenik nije bio uredno pozvan. Ovo iz razloga što odredbama Prekršajnog zakona nije propisana mogućnost pozivanja okrivljenika telefonskim putem, na koji način je prvostupanjski sud pozvao okrivljenika na glavnu raspravu 3. studenog 2021. (iako je raspravnim rješenjem odlučio da će 3. studenog 2021. biti samo donošenje i objava presude). Ta mogućnost je Prekršajnim zakonom propisana samo za sudionike postupka, a ne i za okrivljenika.
11. Kada se sve prethodno navedeno poveže s činjenicom da je okrivljenik, uz žalbu, dostavio relevantan dokaz da je 3. studenog 2021. bio poslovno spriječen prisustvovati glavnoj raspravi i tvrdi da je to rekao prvostupanjskom sudu u telefonskom razgovoru, ovaj sud smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud na glavnoj raspravi 20. listopada 2021. nepravilno primijenio čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, dok je u vezi glavne rasprave održane 3. studenog 2021. nepravilno primijenio čl. 149. st. 5. i 6. Prekršajnog zakona, a posljedično tome i čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona. Sve ovo unatoč tome što okrivljenik, u biti, ne osporava da je znao za održavanje glavne rasprave 3. studenog 2021., ali osporava da je imao mogućnost djelotvornog ispitivanja svjedokinja ZRA te ZR.
12. Stoga je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe iz ove odluke, iznova provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja, te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
