REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12468/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. PĆ i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. ČĆ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini od 11. studenog 2021., broj 10. Pp-782/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni u odnosu na okr. ČĆ te se izriče da je okr. ČĆ, djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 20,00 EUR (dvadeset eura), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba okr. ČĆ kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ČĆ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 EUR (dvadeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini od 11. studenog 2021., broj 10. Pp-782/2021-8, okr. PĆ i okr. ČĆ proglašeni su krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okr. PĆ izrečena novčana kazna 382,00 kune (protuvrijednost 100 DEM), a okr. ČĆ novčana kazna 195,00 kuna (protuvrijednost 50 DEM, koje su dužni platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka 100,00 kuna, svaki okrivljenik.
2. Protiv navedene presude, žalbu je pravodobno podnio okr. ČĆ osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Okr. ČĆ u žalbi ponavlja navode obrane koje je iznio u prvostupanjskom postupku, ističe da je okr. PĆ njega napao, da je vikao na njega, da se on branio biciklom pa je okr. PĆ udarao u bicikl i tako ga ozlijedio, zbog čega je on otišao na policiju prijaviti taj napad i kasnije kod liječnika, poriče da bi inkriminirane prilike vikao i vrijeđao okr. PĆ, ističe da od 29. siječnja 2004. ne komunicira s njime i njegovo ime nigdje ne spominje, da je okr. PĆ neistinito iskazivao da ga je on povratno vrijeđao, jer se on u strahu branio od fizičkog napada a da od šoka i zdravstvenog stanja nakon proživljenog moždanog udara 2016. nije ni bio u stanju složiti rečenicu jer i u normalnim životnim uvjetima ima poteškoće u govoru.
5. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Prvostupanjski sud je svoju odluku u odnosu na okr. ČĆ osnovano donio na temelju obrane okr. PĆ, koji je jasno i bez ikakvih dvojbi opisao inkriminirani događaj, ne dovodeći u sumnju ni jednu okolnost čak ni glede svog kažnjivog ponašanja. Upravo zbog činjenice da okr. PĆ, kojeg se optužbom teretilo da je inkriminirane prilike javni red i mir narušavao i vikom i tjelesnim napadom, nije osporavao ni jedan dio svog protupravnog ponašanja ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano njegovu obranu prihvatio vjerodostojnom. Ovo tim više što je vjerodostojnost obrane okr. PĆ potvrđena i provedenim suočenjem s okr. ČĆ, koju dokaznu radnju je prvostupanjski sud pravilno ocijenio. Kod takvog stanja stvari, ni za ovaj sud nema nikakve dvojbe da su se u ponašanju okr. ČĆ ispunila sva bitna obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim.
6. Stoga, žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okr. ČĆ zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okr. ČĆ pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma, blaži za ovog okrivljenika.
8. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) po kojem je okr. ČĆ proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 13. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 50 do 200 DEM. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.) sada je propisana, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.
9. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
10. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 17. svibnja 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okr. ČĆ (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
11. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, jer iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
12. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao vrstu i mjeru prekršajnopravne sankcije primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Cijeneći da ni sam okrivljenik u žalbi ne tvrdi da mu je izrečena previsoka novčana kazna, niti ističe da bi prvostupanjski sud propustio cijeniti neke olakotne okolnosti, da je okrivljeniku izrečena blaža vrsta kazne (propisana je i kazna zatvora), da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu odredbe o ublažavanju kazne te da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijana prvostupanjska presuda preinačena u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.
13. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja (umirovljenik s mjesečnim primanjima 7.000,00 kuna) pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 20,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
14. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 20. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 3 ovjerena prijepisa: za spis, žalitelja i tužitelja.
