REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-402/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Koraljke Bumči i Marijana Garca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZS, zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja US, izjavljenoj po punomoćnici privatnog tužitelja Kseniji Gržin, odvjetnici iz Zagreba, protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: K-221/2022-39 od 1. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatnog tužitelja US, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, na temelju članka 453. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 88/22 i 36/24 u daljnjem tekstu: ZKP), optuženi ZS oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu, opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1. i 2. KZ/11.

2. Temeljem članka 149. stavak 3. ZKP privatni tužitelj US dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka, te mu se nalaže da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP, te nužne izdatke optuženika i nužne izdatke i nagradu njegovog branitelja u iznosu od 500,00 eura paušala, dok će se o visini nužnih izdataka optuženika te nagrade i nužnih izdataka njegovog branitelja odlučiti posebnim rješenjem.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio privatni tužitelj po opunomoćenici Kseniji Gržin, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno primijenjenog materijalnog prava, te predlaže da Županijski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu podnio je optuženik po branitelju Lovri Kovačiću, odvjetniku iz Zagreba, te je predložio da se odbije žalba privatnog tužitelja kao neosnovana.

5. Žalba privatnog tužitelja je osnovana.

6. Prvenstveno treba naglasiti da, iako privatni tužitelj u svojoj žalbi ističe osim bitne povrede zakona o kaznenom postupku i pogrešnu primjenu materijalnog prava, žalbom obrazlaže samo bitnu povredu zakona o kaznenom postupku.

7. U odnosu na žalbeni navod bitne povrede zakona o kaznenom postupku, treba istaknuti da je u pravu privatni tužitelj kada ističe da su razlozi izneseni u prvostupanjskoj presudi u znatnoj mjeri proturječni, zbog čega je ostvarena bitna povreda odredaba zakona o kaznenom postupku iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP.

7.1. Naime, prvostupanjski sud obrazlažući razloge zbog kojih zaključuje da se ne radi o kaznenom djelu klevete, pod točkom 15. pisanog obrazloženja svoje presude ističe: ”…okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je u navedenom intervjuu iznosio svoje vrijednosne sudove na koje ima pravo…” da bi potom u nastavku svoga obrazloženja naveo: ”… okrivljenik ne osporava da je u konkretnom slučaju iznio činjenice, a ne svoje osobne stavove…”. Nadalje, pod točkom 16. pisanog obrazloženja ponovo ističe da je ”…okrivljenik iznosio činjenice, a ne vrijednosne sudove…”. Dakle, nije jasno da li prvostupanjski sud zaključuje da je optuženik u konkretnom slučaju u tekstu koji je predmetom privatne tužbe, iznosio činjenice ili vrijednosne sudove. Naime, ako se radi o činjeničnoj tvrdnji tada postoji i zadatak suda utvrditi da li se radi o istinitoj ili neistinitoj činjeničnoj tvrdnji, odnosno može li ista štetiti časti i ugledu osobe za koju se takva izjava prenosi, odnosno da li je počinitelj znao da je određena tvrdnja istinita ili ne, kao i sa kojim je ciljem određena činjenična tvrdnja iznesena i tek tada može utvrditi da li je u konkretnom slučaju počinjeno ili nije, kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. Suprotno navedenom, ako su izneseni vrijednosni sudovi o nekim okolnostima, tada je potrebno utvrditi da li takvi izneseni vrijednosni sudovi predstavljaju riječi koje su pogodne da se osoba kojoj su te riječi upućene – uvrijedi, odnosno da li je ostvareno zakonsko obilježje kaznenog djela uvrede.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ponovno izvesti sve već ranije izvedene dokaze, a u slučaju potrebe i druge dokaze, te će obratiti pozornost da li izneseni izričaji predstavljaju vrijednosne sudove ili činjenične tvrdnje, da li su iste pogodne škoditi časti i ugledu privatnog tužitelja te u kojem cilju su iste iznesene. Nakon što utvrdi predmetno, obrazložiti će da li su u tako iznesenim činjeničnim tvrdnjama ili vrijednosnim sudovima ostvareni elementi kaznenoga djela koje je stavljeno na teret optuženiku, prvenstveno imajući na umu konkretnu inkriminiranu radnju koja je stavljena na teret optuženiku. Ukoliko nakon ponovno provedenog postupka zaključi da navodi iz osporavanog članka iz određenih razloga ne sadrže subjektivne i objektivne elemente kaznenoga djela klevete, iznijet će razloge zbog kojih okolnosti smatra da je iznesena činjenična tvrdnja istinita, odnosno razloge zbog kojih smatra da nisu ostvareni bilo subjektivni bilo objektivni elementi inkriminiranog kaznenog djela. Suprotno navedenom, ako smatra da su navedenim dijelovima osporavanog članka ostvarena obilježja kaznenog djela uvrede, tada će i za to svoje utvrđenje dati valjano obrazloženje. Predmetno posebice stoga što sama privatna tužba sadrži proturječnost između opisane namjere i zakonskog opisa djela koje se stavlja na teret optuženiku, pa će i navedeno imati na umu ukoliko u ponovljenom postupku bude drugačijeg stava od onog koji je iznio u svojoj presudi. Osim toga ukoliko bi utvrdio da je optuženik iznosio vrijednosne sudove pa da je počinio kazneno djelo uvrede tada će obratiti pozornost i na odredbu članka 148.a KZ/11, odnosno da li se možda u konkretnom slučaju radilo o nekom javnom interesu ili postoje neki drugi razlozi koji opravdavaju utvrđeno postupanje optuženika.

9. Kako prvostupanjska presuda sadrži proturječje o odlučnim činjenicama valjalo je na temelju članka 483. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci ovog rješenja i predmet vratiti na ponovno suđenje.

U Zagrebu, 19. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Gordana Mihela Grahovac