Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4570/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, OKU, izvjestiteljice i članice, OK, članice, u pravnoj stvari tužiteljice DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Danijelu Klobučaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, zastupanog po punomoćnici Sari Stjepanović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i Partneri iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4955/2022-22 od 11. srpnja 2024., u sjednici održanoj 19. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4955/2022-22 od 11. srpnja 2024. u stavcima I., II. i III. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuju se ništetnima odredbe o nepoštenom ugovaranju valutne klauzule švicarskog franka sadržane u Ugovoru o kreditu broj: [broj kredita] kojeg su tužiteljica kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor sklopili dana 29.11 .2006 .g. kojima se glavnica i anuiteti kredita vežu za valutu švicarskog franka, a koje se nalaze u odredbi čl. 1. u dijelu koji glasi: „po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita „ ,u odredbi čl. 5 . st. 2 . u dijelu koji „a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate, „u odredbi čl. 6 .2 . u dijelu koji „po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja“.

II Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, da tužiteljici DK iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.222,81 eura, zajedno sa zateznim kamatama računatim

-na iznos od 1,09 EUR od 14.10.2008. do isplate,

-na iznos od 4,22 EUR od 11.11.2008. do isplate,

-na iznos od 12,31 EUR od 08.01.2009. do isplate,

-na iznos od 15,22 EUR od 09.02.2009. do isplate,

-na iznos od 21,83 EUR od 10.03.2009. do isplate,

-na iznos od 12,32 EUR od 17.04.2009. do isplate,

-na iznos od 11,77 EUR od 11.05.2009. do isplate,

-na iznos od 8,33 EUR od 12.06.2009. do isplate,

-na iznos od 11,07 EUR od 11.07.2009. do isplate,

-na iznos od 6,89 EUR od 11.08.2009. do isplate,

-na iznos od 10,56 EUR od 14.09.2009. do isplate,

-na iznos od 7,62 EUR od 13.10.2009. do isplate,

-na iznos od 9,26 EUR od 11.11.2009. do isplate,

-na iznos od 11,61 EUR od 21.12.2009. do isplate,

-na iznos od 15,04 EUR od 16.01.2010. do isplate,

-na iznos od 17,09 EUR od 22.02.2010. do isplate,

-na iznos od 17,05 EUR od 14.03.2010. do isplate,

-na iznos od 21,64 EUR od 17.04.2010. do isplate,

-na iznos od 21,03 EUR od 24.05.2010. do isplate,

-na iznos od 38,71 EUR od 23.07.2010. do isplate,

-na iznos od 38,71 EUR od 23.07.2010. do isplate,

-na iznos od 44,31 EUR od 23.08.2010. do isplate,

-na iznos od 39,53 EUR od 06.11.2010. do isplate,

-na iznos od 39,53 EUR od 06.11.2010. do isplate,

- na iznos od 39,53 EUR od 06.11.2010. do isplate,

-na iznos od 51,53 EUR od 13.12.2010. do isplate,

-na iznos od 63,21 EUR od 10.01.2011. do isplate,

-na iznos od 52,69 EUR od 08.02.2011. do isplate,

-na iznos od 52,95 EUR od 08.03.2011. do isplate,

-na iznos od 52,95EUR od 08.03.2011. do isplate,

-na iznos od 58,31EUR od 09.05.2011. do isplate,

-na iznos od 58,31 EUR od 09.05.2011. do isplate,

-na iznos od 70,40 EUR od 11.06.2011. do isplate,

-na iznos od 71,98 EUR od 11.07.2011. do isplate,

-na iznos od 118,18 EUR od 10.08.2011. do isplate,

-na iznos od 77,61 EUR od 13.09.2011. do isplate,

-na iznos od 69,76 EUR od 11.10.2011. do isplate,

-na iznos od 71,08 EUR od 10.11.2011. do isplate,

-na iznos od 70,78 EUR od 12.12.2011. do isplate,

-na iznos od 77,26 EUR od 11.01.2012. do isplate,

-na iznos od 80,34 EUR od 13.02.2012. do isplate,

-na iznos od 79,71 EUR od 13.03.2012. do isplate,

-na iznos od 78,27 EUR od 10.04.2012. do isplate,

-na iznos od 79,39 EUR od 11.05.2012. do isplate,

-na iznos od 80,92 EUR od 12.06.2012. do isplate,

-na iznos od 79,00 EUR od 09.07.2012. do isplate,

-na iznos od 79,25 EUR od 10.08.2012. do isplate,

-na iznos od 72,81 EUR od 10.09.2012. do isplate,

-na iznos od 75,39 EUR od 09.10.2012. do isplate,

-na iznos od 79,32 EUR od 12.11.2012. do isplate,

-na iznos od 78,62 EUR od 10.12.2012. do isplate,

-na iznos od 79,91 EUR od 09.01.2013. do isplate,

-na iznos od 75,04 EUR od 11.02.2013. do isplate,

-na iznos od 75,58 EUR od 07.03.2013. do isplate,

-na iznos od 79,09 EUR od 11.04.2013. do isplate,

-na iznos od 74,96 EUR od 10.05.2013. do isplate,

-na iznos od 71,88 EUR od 07.06.2013. do isplate,

-na iznos od 69,88 EUR od 08.07.2013. do isplate,

-na iznos od 71,49 EUR od 08.08.2013. do isplate,

-na iznos od 72,97 EUR od 12.09.2013. do isplate,

-na iznos od 76,21 EUR od 13.11.2013. do isplate,

-na iznos od 79,11 EUR od 09.12.2013. do isplate,

-na iznos od 79,77 EUR od 07.12.2014. do isplate,

po stopi od 01.01.2008.g. do 31.07.2015.g. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015.g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište,uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,a od 30.12.2023.g. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d.,Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, da tužiteljici DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.279,42 eura, sa zateznim kamatama računatim od 11. srpnja 2024. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka.“

2. Protiv presude u stavcima I., II. i III. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. I 153/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev na utvrđenje ništetnom dijela odredaba čl. 1., čl. 5.2 i čl. 6.2 Ugovora o kreditu (glavnica vezana uz CHF-valutna klauzula) te restitucijski zahtjev za isplatu iznosa od 3.222,81 eura, kao posljedica ništetnosti dijela navedenih Ugovora o kreditu, kojim je ugovorena otplata kredita uz korištenje valutne klauzule vezane za CHF sve sa zateznim kamatama i parničnim troškovima sa zateznim kamatama.

6. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama ZPP-a i za svoje uvjerenje dao je jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, tako u donošenju iste nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje tuženik, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

7. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio citirane odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

8. Naime, prema odredbi čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 41/2014., 110/2015. i 14/2019, u daljnjem tekstu: ZZP-a/2014) koji je na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka (istovjetno čl. 138. a Zakona o zaštiti potrošača /Narodne novine, broj: 79/2007., 125/2007., 75/2009., 79/2009., 89/2009., 133/2009., 78/2012., 56/2013., u daljnjem tekstu: ZZP-a/2007/ i Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima (Sl. I. EZ 1993 L 95/29, u daljnjem tekstu; Direktiva) odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz čl. 106. st. 1. toga Zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika (istovjetno čl. 138.a u vezi s čl. 131. st. 1. ZZP-a/2007).

9. U smislu tih zakonskih odredbi, ali i odredbe čl. 502.c ZPP-a, koja određuje da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi, time da će u tom slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se osoba na njih pozvati, za zaključiti je da u ovom postupku sud obvezuju odluke iz postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, koje utvrđuju da je došlo do povrede propisa zaštite potrošača, odnosno da navedene odluke imaju direktni učinak i obvezuju sudove i da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošači mogu pozvati na utvrđenje iz pravomoćne presude, kojom je prihvaćen zahtjev postavljen po tužbi iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a.

10. Nadalje, kako je odredbama čl. 1., čl. 5.2 i čl. 6.2 Ugovora o kreditu, kojima je ugovorena valuta u CHF kao u pravomoćnoj presudi Visokog trgovačkog suda u Republici Hrvatskoj (Pž-6632/2017), koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-2221/2018) te kako u predmetnom postupku ne postoje okolnosti koje bi ukazivale da je postupanje tuženika prilikom ugovaranja valute u CHF uz koju je vezana glavnica kredita između stranaka bilo drugačije od utvrđenog u navedenom sudskom postupku, to je prvostupanjski sud osnovano zaključio da je ugovorna odredba o tečaju valute u CHF, uz koju je vezana glavnica kredita, ništetna. U konačnici, tuženik je bio stranka u navedenom postupku po kolektivnoj tužbi.

11. Prema tome, kako je na temelju zakona otpala pravna osnova (dio čl. 1., čl. 5.2 i čl. 6.2 Ugovora po osnovi glavnice vezano za CHF) po kojoj je tuženik primio od tužitelja u razdoblju od listopada 2008. do prosinca 2014. iznos od 3.222,81 eura to je pravilno utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo na način da su utvrđene djelomično ništetnima navedene odredbe Ugovora o kreditu i posljedično naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici navedeni iznos (članak 1111. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima /Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., u daljnjem tekstu: ZOO-a/) sa zateznim kamatama na svaku mjesečnu razliku, tekućim od stjecanja do isplate (članak 1115. ZOO-a, članak 29. stavak 1., 2/2. 7. i 8. ZOO-a).

12. Vezano za primjenu prava Europske unije i u tom smislu na pozivanje na potrebu pravilnog tumačenja Direktive Vijeća 93/13/EEZ, valja navesti da je Sud EU detaljno tumačio opće pretpostavke nepoštenosti ugovorne odredbe iz čl. 3/1 Direktive 93/13 EEZ, redoslijed utvrđivanja i njihovu međusobnu vezu, ali je konkretno tumačio i posebne kriterije. Tumačenjem pretpostavki nepoštenosti iz čl. 3/1 Direktive 93713 EEZ, Sud EU je odredio pravila za provođenje testa ravnoteže te testa nesavjesnosti koji se provodi kako bi se utvrdilo je li znatna neravnoteža u pravima i obvezama trgovca i potrošača na štetu potrošača posljedica nesavjesnog postupanja trgovca odnosno zlouporabe njegove jače pregovaračke pozicije prilikom sklapanja ugovora, da bi nakon presude O, nastavio razvijati test znatne neravnoteže te je u bitnom protumačio kako se neravnoteža u pravima i obvezama trgovca i potrošača na štetu potrošača treba provesti u svakom slučaju komparativnom analizom pravnog položaja potrošača u odnosu na spornu ugovornu obvezu s pravnim položajem koju bi potrošač imao da ta sporna odredba nije bila ugovorena i da se primjenjuje dispozitivna norma mjerodavnog prava.

13. S navedenim u vezi, valja ukazati kako je sud u navedenoj presudi donesenoj u sporu radi kolektivne zaštite potrošača, proveo test neravnoteže (analizom činidbe i protučinidbe), kao i test nesavjesnosti te je svoju ocjenu o nesavjesnosti banaka, između ostaloga i tuženika, utemeljio u bitnom na činjenicama da trgovac nije potrošaču dao dovoljno informacija u fazi pregovaranja i zaključivanja ugovora o kreditu, a koje su bile važne za donošenje informirane odluke, da potrošača nisu upoznali s rizicima koji za njega proizlaze iz ugovora o kreditu, da je bila riječ o ugovorima u kojima je obveza potrošača ovisila o promjenjivim elementima (valutna klauzula), da je sporna odredba u standardni ugovor ušla na inicijativu trgovaca (banaka), da su banke u vrijeme sklapanja ugovora trebale voditi računa i o interesima druge strane i odrediti neku referentnu vrijednost, da je nepošteno koristiti se odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo, a kojima su banke bile ovlaštene jednostrano promijeniti obvezu potrošača, da su potrošači bili u ovisnom položaju, jer nisu imali drugu mogućnost doći do novčanih sredstava izvan kredita.

14. U odnosu na prigovor zastare tuženik ispušta iz vida da prema pravnom shvaćanju sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. siječnja 2022., ako je ništetnost ustanovljena već u postupku zaštite potrošača, a što je slučaj u ovoj pravnoj stvari, tada zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti te sudske odluke, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.

15. Stoga, imajući u vidu da je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/2012 od 4. srpnja 2013., u dijelu u kojem je utvrđena ništetnost ugovornih odredbi koje se odnose na ugovorenu valutnu klauzulu postala pravomoćna dana 14. lipnja 2018., a kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta 20. rujna 2022., to je ista podnijeta unutar zastarnog roka od 5 godina iz čl. 371. ZOO-a.

16. I odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i visini troškova (čl. 155. ZPP-a) te sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23).

17. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, jer s istom nije uspio (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak II.)

U Zagrebu 19. studenoga 2024.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac