Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Maršala Tita 4

    51410 Opatija

    Poslovni broj: P-644/2024-23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću u pravnoj stvari tužiteljice DR iz [adresa], osobno i kao nasljednice pok. MR, zastupane po punomoćnicima Jakovu Alaču i Rei Alač Strabić, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženih 1. IR iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), 2. ČR iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]) zastupanog po punomoćnici Lari Denona, odvjetnici iz Rijeke, 3. LR iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), svi nasljednici sada pok. OR iz [adresa], radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, 8. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Jakova Alača, odvjetnika iz Rijeke i punomoćnice 2. tuženika te objave 19. studenog 2024.

    p r e s u d i o  j e

    I-Obvezuju se tuženici solidarno srušiti i ukloniti zid koji je na Skici lica mjesta od 10.03.2022. (koja skica se nalazi u sklopu Očitovanja stalnog sudskog vještaka geodetske struke ŠR od 10.03.2022.(list 247)) označen crvenom bojom i slovima A, B, C, D, E, F, a nalazi se na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te predati tužiteljici u posjed slobodan od stvari i osoba dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji se nalazi sjeverozapadno od naprijed navedenog zida i koji je ograđen tim zidom, sve u roku od 15 dana.

    II-Obvezuju se tuženi solidarno naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 9.269,15 eur sa zateznim kamatama od 19. studenog 2024. do isplate, u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1.Prvotno tužitelji, a nakon smrti tužitelja KR, tužiteljica, navodi da su suvlasnici nekretnine z.č. 1110/14 površine 429m2 upisane u z.k. u.l. 1789 k. o. [katastarska općina] na kojoj je prvotno tuženik OR sagradio zid i oduzeo tužiteljima posjed nekretnine u površini od 45 m2. Nakon provedenog dokaza geodetskim vještačenjem po vještaku ŠR tužiteljica je postavila tužbeni zahtjev kako je navedeno u točki I izreke tvrdeći da su nasljednici pok. tuženika dužni solidarno ukloniti predmetni zid i predati u posjed dio nekretnine z.č. 1110/14 k. o. [katastarska općina] koji se je nalazio u prostoru do nekadašnjeg suhozida koji je dijelio nekretninu tužitelja u odnosu na z.č. 1112/10 k. o. [katastarska općina] vlasništvo tuženika.

    2.Tuženi u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev tužitelja te navodi da je zid u cijelosti napravljen na njegovoj nekretnini z.č. 1112/10 k. o. [katastarska općina] te ističe da se u posjedu prijepora u dobroj vjeri nalazi preko 60 godina i da prijepor predstavlja njegovo izvanknjižno vlasništvo.

    3.U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u fotografije, kopiju katastarskog plana, izvadak iz zermljišne knjige, lokacijsku dozvolu Odsjeka za prostorno uređenje od 1. lipnja 1999., očevidom na licu mjesta, vještačenjima po stalnim sudskim vještacima geodetske struke, Drašku Maršaniću, Momčilu Simiću, Denisu Jurkoviću i ŠR, Koji su se očitovali na primjedbe stranaka te su saslušani u tijeku postupka, saslušanjem tužiteljice, tuženika sada pok. OR, saslušanjem svjedoka GR, DRČ, VR, NR, UR, ĆR, SR, FR, JR i PR.

    4.Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na odredbi čl. 162 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

    5.Predmet postupka je rušenje zida koji je izgradio pravni prednik tuženih i predaja u posjed tužiteljici dio nekretnine z.č. 1110/14 k. o. [katastarska općina] koji se nalazi sjeverozapadno od zida koji je vještak geodetske struke ŠR označio na skici koja se nalazi na listu 247 spisa. Da bi sud odlučivao o tužbenom zahtjevu tužiteljice morao je utvrditi prijašnji položaj suhozida jer je taj suhozid predstavljao među između nekretnina vlasništvo tužiteljice i pravnog prednika tužene. Upravo položaj tog suhozida je odlučno pitanje u ovoj pravnoj stvari jer ukoliko je prednik tuženih sagradio sadašnji zid na mjestu nekadašnjeg suhozida onda je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, a ukoliko je zid sagradio na drugom mjestu odnosno ušao u nekretninu tužiteljice, tada je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice jer je gradnjom tog zida oduzeo tužiteljici dio nekretnine koji se nalazi između nekadašnjeg suhozida i novoizgrađenog zida kojeg je nesporno izgradio pravni prednik tuženih. U tom smislu neosnovan je navod tuženika da katastarska granica ne bi predstavljala među između nekretnina stranaka što nije odlučno za ishod predmeta spora već isključivo je bitan položaj nekadašnjeg suhozida jer su stranke mogle vršiti posjed isključivo do suhozida, a ne i prelazeći suhozid vršeći posjed na nekretnini susjeda.

    6.Radi utvrđivanja položaja nekadašnjeg suhozida sud je proveo dokaz geodetskim vještačenjem po 4 različita geometra time da su vještaci Draško Maršanić, Denis Jurkovič i ŠR ustanovili da pravni prednik tuženik nije zid sagradio na mjestu nekadašnjeg suhozida koji je bio granica između nekretnina stranaka već na drugom mjestu prikazanom crvenom bojom i označenim slovima A,B,C,D i E.

    7.Vještaci Draško Maršanić, Denis Jurković i ŠR su se pisano očitovali na nalaz i mišljenje te su saslušani u tijeku postupka i u cijelosti su potvrdili da je pravni prednik tuženih na drugom mjestu sagradio zid u odnosu na prijašnji suhozid čime je oduzeo tužiteljici posjed dijela nekretnine z.č. 1110/14 k. o. [katastarska općina].

    8.Sud je u potpunosti prihvatio nalaze i mišljenje vještaka Draška Maršanića, Denisa Jurkovića i ŠR kao stručne, logične i učinjene sukladno pravilima struke, a osobito nalaz vještaka ŠR izrađen nakon izlaska suda na lice mjesta te koji je saslušan na glavnoj raspravi 9. listopada 2024.

    9.Vještak navodi da je uklonjeni zid u grafičkom dijelu nalaza i očitovanja označen točkama I-H-G-F predstavljao među između nekretnina stranaka od početka vođenja grafičkih evidencija u katastru i zemljišnoj knjizi do vremena otklanjanja koje je nepoznato. Njegov položaj i oblik moguće je nedvojbeno utvrditi u granicama odstupanja temeljem arhivske građe koju je priložio uz nalaz. Linija razgraničenja prema gruntovnom planu odgovara liniji razgraničenja prema katastarskom planu stare izmjere k. o. [katastarska općina] u granicama dozvoljenog odstupanja. Vještak sa sigurnošću navodi da položaj današnjeg zida prema novoj katastarskoj izmjeri ne korespondira s uklonjenim zidom. Svi ovi razlozi vještaka su životni i logični te sud ih u potpunosti prihvaća jer je vještak dao valjane razloge a također ovi razlozi su sukladni nalazima i mišljenjima vještaka Draška Maršanića i Denisa Jurkovića čije nalaze sud u potpunosti prihvaća.

    10.Sud ne prihvaća nalaz vještaka Momčila Simića koji navodi da je zid sagrađen na nekretnini tuženika z.č. 1112/10 k. o. [katastarska općina], a označen je točkama C, D, E, A. Vještak uopće ne daje razloge svog mišljenja iz kojeg razloga smatra da se zid nalazi na nekretnini tuženika, odnosno na koji način je rekonstruirao taj položaj, a ovaj nedostatak nije otklonio niti u očitovanju niti kada je saslušan na glavnoj raspravi 11. svibnja 2005. Stoga sud nije prihvatio ovaj nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Momčila Šimića već je utemeljio presudu na nalazu vještaka ŠR koji je u odlučnoj činjenici sukladan nalazima vještaka Draška Maršanića i Denisa Jurkovića.

    11.Iskazi saslušanih svjedoka i stranaka neće se posebno obrazlagati obzirom da su saslušani samo na okolnost gdje se je nalazio nekadašnji suhozid odnosno da li je novosagrađeni zid sagrađen na mjestu nekadašnjeg suhozida.

    12.Iskazi svjedoka u tom dijelu nisu relevantni i sud ih uopće ne prihvaća kao niti iskaze stranaka već presudu temelji isključivo na nalazima i mišljenjima vještaka geodetske struke koji utvrđuju na kojoj se nekretnini nalazio nekadašnji suhozid. Položaj tog suhozida je jedini relevantan jer su stranke do tog suhozida vršile suposjed i taj suhozid je predstavljao među između nekretnina stranaka i jedino su do tog suhozida stranke mogle vršiti posjed a ne i preko suhozida jer bi na taj način preskačući zid bilo nelogično i neprihvatljivo vršenje posjeda. Zid uvijek predstavlja granicu između dvije nekretnine bez obzira kako je to prikazano na starim katastarskim planovima koji su neprecizni uslijed nesavršenosti starih instrumenata i promjena u prostoru. U konkretnom slučaju sud je utvrdio položaj starog suhozida te su tuženi dužni ukloniti sagrađeni zid koji se nalazi na nekretnini tužiteljice i predati u posjed dio koji se nalazi između sadašnjeg zida i nekadašnjeg suhozida kako je prikazao vještak na skici lica mjesta, dopuna na listu 247 spisa.

    13.Pravni prednik tužene iz razloga koji su već obrazloženi nije mogao biti u dobroj vjeri odnosno nije se nalazio u posjedu prijepora jer to nije logično iz već obrazloženog razloga da bi posjed vršio na način da prelazi suhozid kao među između nekretnina stranaka pa je temeljem odredbe čl. 162 ZV odlučeno kao u točki I izreke.

    14.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama čl. 154.st.1. i 155. ZPPa i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a dosuđeni trošak tužiteljici odnosi se na zastupanje odvjetnika, sudske pristojbe i trošak izlaska suda na lice mjesta i vještačenja. Trošak odvjetnika čine sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, pristup odvjetnika na 8 ročišta u iznosu od po 100,00 EUR i jedno 17 ročišta u iznosu od 200,00 EUR i sastav 2 podneska u iznosu od po 200,00 EUR što ukupno iznosi 4.800,00 EUR. Tužitelju je priznato povećanje tarife 10% u vrijeme kada je zastupao 2 tužitelja u iznosu od 480,00 EUR tako da u ovoj fazi postupka tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 5.280,00 EUR. Na ovaj iznos tužiteljici je priznat PDV-e 1320,00 EUR, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljici je nadalje nakon smrti prvotužitelja priznat tošak sastava jednog podneska u iznosu od 100,00 EUR, pritsup odvjetnika na jedno ročište u iznosu od 100,00 eur i pristup odvjetnika na tri ročišta u iznosu od po 200,00 EUR što ukupno iznosi 800,00 EUR. Nastavno je tužiteljici dosuđen trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 212,36 EUR, trošak izlaska suda na lice mjesta i vještačenja u iznosu od 1683,79 EUR, tako da je tužiteljici ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 9.296,15 EUR, dok je preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan primjenom odredbe čl 155 st 1 ZPP-a jer isti nije bio nužan za vođenje parnice.

    U Opatiji, 19. studenog 2024.

    Sudac:

    Denis Putić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja uz plaćanje pristojbe na presudu

    - pun 2.tuženog

    -1. Tuženom

    -3.tuženom

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.