Poslovni broj: Usž-3701/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Osijek, Kapucinska 21, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49 uz sudjelovanje zainteresirane osobe RI, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Branimir Iveković, odvjetnik iz Zagreba, Strossmayerov trg 8 i Muzeja Slavonije, Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1014/2023 od 2. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2024.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1014/2023 od 2. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-942-01/22-01/97, ur.broj: 514-04-02- 01-01/08-23-03 od 20. travnja 2023. kao i zahtjev za poništenje ili oglašavanje ništavim djelomičnog rješenja Upravnog odjela za imovinsko – pravne poslove Osječko – baranjske županije, klasa: UP/I-943-01-20-01/8, ur.broj: 2158-19-01/06-22-5 od 21. veljače 2022. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim su pod točkom I. ovlašteniku naknade RI
– Arnsteinu dane u vlasništvo, ali ne i posjed pokretnine koje su sastavni dio zbirke slika i okvira, zbirke satova, zbirke keramike, zbirke metala, grafičke zbirke i zbirke fotografije koje su u posjedu muzeja Slavonije u Osijeku, Trg Svetog Trojstva 6, opisane pod točkama A – F te je točkom II. riješeno da će se visina, oblik i obveznik naknade za navedene pokretnine utvrditi dopunskim rješenjem, a točkom III. odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.
2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Obrazlaže način oduzimanja predmetne imovine i sklopljene međudržavne sporazume. Poziva se na presudu ovog suda broj: Usž-609/2024 od 15. svibnja 2024. i zaključak o pravnom shvaćanju sa sjednice Imovinsko – pravnog odjela ovog Suda od 8. svibnja 2024. prema kojem je pitanje naknade za imovinu oduzetu njemačkim državljanima riješeno Sporazumom o reparacijama Njemačke, o uspostavi međusavezničke reparacije i o povratu monetarnog zlata od 14. siječnja 1946. (Pariški sporazum iz 1946.), Bonnskom konvencijom iz 1955. Smatra da je stajalište prvostupanjskog suda u izričitoj suprotnosti sa navedenim zaključkom. Obrazlaže stajalište Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske, prema kojem pravna pravila zbog pretjeranog formalizma prestaju služiti ciljevima pravne sigurnosti i potrebu za smislenim tumačenjem propisa. Smatra pravno neprihvatljivim odredbu članka 10. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine selektivno primjenjivati, odnosno ograničiti i primijeniti samo na vlasnike koji su u trenutku oduzimanja bili njemački državljani, a od primjene te odredbe isključiti ostale pripadnike njemačkog naroda koji u trenutku oduzimanja nisu imali njemačko državljanstvo. Predlaže da Sud žalbu usvoji, poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev te odbije zahtjev zainteresirane osobe za naknadu oduzete imovine.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem je u provedenom postupku pravilno i na zakonu osnovano podnositelju zahtjeva vraćena u vlasništvo, ali ne i u posjed, imovina oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
6. U provedenom postupku utvrđeno je da je imovina prednika podnositelja zahtjeva oduzeta temeljem odluke Komisije za konfiskaciju pri Kotarskom narodnom odboru u Valpovu, broj: 5968/45 od 6. rujna 1945., a pozivom na članke 1. i 2. Odluke AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. o prelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine i državnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otuđile, a u vezi sa člankom 30. Zakona o konfiskaciji.
7. U provedenom postupku također je utvrđeno da je prijašnji vlasnik u trenutku oduzimanja bio jugoslavenski državljanin, a 1947. stekao je austrijsko državljanstvo. 8. Prijašnji vlasnik RITČ, djed zainteresirane osobe, niti u trenutku oduzimanja, niti kasnije nije imao njemačko državljanstvo. Vezano za oduzimanje imovine predniku ovlaštenika naknade ovaj sud je u više svojih presuda (primjerice Usž-1466/2022 od 27. travnja 2023.) izrazio stajalište prema kojem nema zapreke za povrat oduzete imovine.
9. Tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju ranije zauzeto shvaćanje ovog Suda vezano za povrat imovine oduzete temeljem iste odluke o konfiskaciji od 6. rujna 1945., a ranije zauzeto stajalište ovog Suda potvrdio je i Vrhovni sud.
10. Sud ne prihvaća niti žalbeni navod tužitelja kojim upućuje na pretjerani formalizam u tumačenju odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj: 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19.).
11. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u slučaju kada je pitanje naknade riješeno međudržavnim sporazumima.
12. Ova odredba predstavlja iznimku od prava na povrat, odnosno naknadu oduzete imovine i odnosi se samo na prijašnje vlasnike za koje je pitanje naknade riješeno međudržavnim sporazumima, a ne i druge osobe. Stoga se ova odredba ne može ekstenzivno tumačiti na štetu podnositelja zahtjeva.
13. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija, zbog čega je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 19. studenoga 2024.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović