Poslovni broj: Usž-3985/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice RP iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Goranka Herljević, odvjetnica u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 7, protiv Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, radi izdavanja domovnice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1541/2023-7 od 6. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1541/2023-7 od 6. kolovoza 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-224-03/23-01/1, URBROJ: 514-07-03- 01/02-23-02 od 13. ožujka 2023., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, Odjela za građanska stanja Grada Zagreba, Trećeg područnog odsjeka Maksimir, KLASA: UP/I-224-01/22-008/5, URBROJ: 251-07-21-4/003-23-2 od 10. siječnja 2023., a kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje domovnice.
2. Tužiteljica podnosi žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, kao i u tužbi te žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, navodi da u temeljnom spisu, na osnovi kojeg je izvršen upis činjenice njezinog rođenja, nisu upisani podaci o republičkom državljanstvu roditelja, već samo o saveznom. Mišljenja je da su podaci u njenom matičnom spisu naknadno prepravljani i dopisivani. Stoga zaključuje da je državljanstvo njezinih roditelja ostalo nepoznato, odnosno neutvrđeno pa da je, sukladno članku 7. Zakona o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 32/77.), kao dijete rođeno na teritoriju SR Hrvatske kojem su oba roditelja nepoznatog republičkog državljanstva stekla državljanstvo SR Hrvatske. Također, ukazuje da joj je prilikom rođenja određen JMBG, a njega je mogla dobiti samo kao hrvatska državljanka. Dodatno obrazlaže postupak ispravka podataka u evidenciji o državljanstvu prema trenutno važećem Zakonu o hrvatskom državljanstvu, kao i svoje tvrdnje da je ona stekla hrvatsko državljanstvo sukladno Zakonu o državljanstvu SR Hrvatske, koji je bio na snazi u vrijeme njezina rođenja te da joj iz svih navedenih razloga hrvatsko državljanstvo nije moglo prestati. Predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu te pobijanu presudu prvostupanjskog upravnog suda preinačiti na način da se tužbeni zahtjev tužiteljice usvoji, odnosno da poništi rješenje tuženika od 13. ožujka 2023. i prvostupanjsko rješenje od 10. siječnja 2023. te utvrdi da je tužiteljica državljanka Republike Hrvatske, uz obvezu nadoknade troškova upravnog spora. Potražuje trošak žalbenog postupka u iznosu od 622,14 EUR.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj 36/24., dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud pobijanom odlukom nije povrijedio zakon na štetu tužiteljice te da je za svoju odluku naveo valjane razloge, utemeljene na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
6. Sukladno odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje u tekstu: ZUP), javnopravna tijela izdaju potvrde. Potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju. Sukladno odredbi članka 159. stavka 2. ZUP-a, potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz službene evidencije.
7. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, prvostupanjskim rješenjem odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje domovnice uz obrazloženje da upravno tijelo nema izvršen upis tužiteljice u evidenciji hrvatskog državljanstva, iz kojeg razloga nije u mogućnosti izdati traženu ispravu pa o tome donosi rješenje sukladno odredbi članka 159. stavka 5. ZUP-a.
8. Tuženik je potvrdio pravilnost prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje da je, u konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kad je odbilo zahtjev tužiteljice za izdavanje domovnice, budući da tužiteljica nije upisana u knjigu državljana te se, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21.) kao i Zakonu o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“, broj 32/77.), ne smatra hrvatskom državljankom, pa joj se, sukladno odredbi članka 28. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ne može izdati domovnica, koja predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo. 9. Tužiteljica smatra da je hrvatsko državljanstvo stekla sukladno odredbama članka 7. Zakona o državljanstvu SR Hrvatske koji je bio na snazi u trenutku njezina rođenja te traži da joj se prizna državljanstvo Republike Hrvatske i da joj se izda domovnica. Međutim, u predmetnom postupku, koji se vodi radi izdavanja potvrde o kojoj javnopravno tijelo vodi službenu evidenciju sukladno odredbama članka 159. ZUP-a, nije moguće priznavanje državljanstva, niti je prvostupanjsko tijelo u takvom postupku nadležno. Naime, sukladno odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a sukladno odredbi članka 30. stavka 5. istog Zakona, utvrđivanje pretpostavki iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska postaja. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke naložit će upis u evidenciju o državljanstvu bez donošenja pisanog rješenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbit će zahtjev rješenjem.
10. Imajući u vidu stanje spisa predmeta i obrazloženje rješenja tuženika, ovaj Sud smatra pravilno utvrđenim da u postupku nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje domovnice tužiteljici, pa je osnovano prvostupanjski upravni sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika.
11. Kraj takvog stanja stvari, budući da prigovori tužiteljice, koji se u bitnom odnose na pitanje utvrđivanja hrvatskog državljanstva (o čemu se ne odlučuje u postupku izdavanja domovnice, već u zasebnom postupku), nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari koja se vodi sukladno odredbama članka 159. ZUP-a, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Odluka o trošku spora temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, pa, kako tužiteljica u žalbenom dijelu ovog spora nije uspjela, to je razlog zbog kojeg je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 19. studenog 2024.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
