REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1895/2022-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Antuna Heinza 4, Zagreb, OIB 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Vukina, odvjetnica iz OD Vukina i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica iz OD Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, a podredno protiv tuženika Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Rijeka, Nikole Tesle 9/X, OIB 97967544201, kojeg zastupa punomoćnik Florijan Matić, odvjetnik u Rijeci, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 3. listopada 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja odvjetnika Martina Labaša i punomoćnice tuženika, 15. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d. isplatiti tužitelju iznos od 2.899,20 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 10. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europska središnja banka koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.948,83 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 16. studenog 2024. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europska središnja banka koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 19. listopada 2022. podnio ovom sudu tužbu u kojoj, u bitnome, navodi da je kao osiguratelj s društvom Tisak Plus d.o.o. kao osiguranikom zaključio ugovor o osiguranju automobilskog kaska za vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], za koji ugovor da je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja]. Za trijeme trajanja osiguranja, odnosno 5. siječnja 2022., na prometnici u općini Novi Vinodolski, da je došlo do štetnog događaja prometne nezgode, odnosno da je nastupio osigurani slučaj, zbog iznenadnog izlaska divlje životinje na cestu uslijed čega je NP, koji je kao vozač upravljao osiguranim vozilom, ovu životinju udario s posljedicom oštećenja osiguranog vozila. Dolaskom policije na mjesto štetnog događaja vozač da je podvrgnut ispitivanju alkoholiziranosti, no da nije utvrđena prisutnost alkohola. Popravak vozila da je izvršen na temelju prijave štetnog događaja tužitelju kao osiguratelju, u autoservisu, a u visini troškova popravka od 2.899,20 eur da je tužitelj osiguraniku isplatio naknadu iz osiguranja 9. ožujka 2022. S obzirom da je tužitelj kao osiguratelj nadoknadio svom osiguraniku nastalu štetu, tvrdi da su na njega prešla sva prava osiguranika prema tuženiku Euroherc osiguranje d.d. jer tvrdi je za nastanak štete odgovoran tuženikov osiguranik Lovačko društvo Gradina Novi Vinodolski. Tužitelj je odgovornom osiguratelju uputio odštetni zahtjev, no isti, iako je potvrdio primitak zahtjeva i njegovu obradu, zahtjevu nije udovoljio. Po shvaćanju tužitelja, odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač uređena je odredbom čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koji da, u konkretnom slučaju, upućuje na primjenu općih obvezno- pravnih propisa u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu zbog naleta vozila na divljač sukladno kojima da odgovara lovačko društvo s čijeg je područja divljač na cestu istrčala. Slijedom navedenog, od tuženika Euroherc osiguranje d.d. potražuje naknadu isplaćene odštete, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od učinjene isplate, po stopi mjerodavnoj za ostale odnose. U slučaju da sud zahtjev prema ovom tuženiku utvrdi neosnovanim, podredno tužitelj ovaj tužbeni zahtjev ističe prema tuženiku Županijska uprave za ceste Primorsko-goranske županije, u skladu s odredbom čl. 197. Zakona o parničnom postupku.

2./ U odgovoru na tužbu tuženik Euroherc osiguranje d.d. ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika, osporava osnovanost i visinu istaknutog zahtjeva ukazujući kako predloženim dokazima odlučne činjenice na kojima tužitelj istaknuti zahtjev temelji nije moguće utvrditi. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističe kako tužitelj nije dostavio dokaz da bi ponuda osiguranja bila prihvaćena odnosno premija uplaćena. Nadalje, ističe kako tužitelj nije priložio dokaze iz kojih bi proizlazilo da je nalet vozila na divljač osigurani rizik pokriven policom osiguranja dostavljenom uz tužbu. Zatim, da tužitelj nije priložio dokaz o vlasništvu oštećenog vozila, a da iz priloženih isprava proizlazi da isplatu nije izvršio vlasniku vozila. Pasivnu legitimaciju osporava jer da tužitelj nije dokazao da je tuženik osiguratelj navedenog lovačkog društva, odnosno da bi divljač potjecala iz područja kojim gospodari kao lovoovlaštenik lovačko društvo Gradina Novi Vinodolski. Potom, osporava činjenične navode da bi vozilo uopće bilo oštećeno naletom na divlju životinju. Osporava da bi u konkretnom slučaju lovačko društvo uopće odgovaralo za štetu nastalu naletom vozila na divlju životinju jer da se nije radilo o naletu nastalom za vrijeme provođenja lova od strane lovoovlaštenika, odnosno da se šteta dogodila izvan lovišta, na prometnici kao nelovnoj površini, pozivajući se na odredbe Zakona o lovstvu kao specijalnog propisa koji da u konkretnom slučaju ima prednost u primjeni pred općim obveznopravnim propisom. Ističe prigovor odgovornosti vozača jer tvrdi da je šteta nastala stoga što isti nije brzinu kretanja prilagodio stanju i uvjetima na cesti. Osporava visinu istaknutog zahtjeva i tijek zateznih kamata jer smatra da zatezne kamate teku tek od presuđenja.

3./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: polica automobilskog osiguranja od 16. prosinca 2021. (list 6-7 spisa), prijava štete (list 7-8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 9 spisa), račun (list 10 spisa), odštetni zahtjev (list 12, 14 spisa) i tuženikov odgovor (list 13 spisa), sudska praksa (list 15-19, 51--64 spisa), prometna i vozačka dozvola (list 38-39 spisa), Opći uvjeti tužitelja (list 40-48 spisa), potvrda policije (list 49-50 spisa), isprave priložene uz nalaz i mišljenje vještaka (list 96-144 spisa). Zamolbenim putem saslušan je svjedok NP (list 84-85 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću koji je svoj nalaz i mišljenje dao samo u pisanom obliku (list 92-95 spisa), bez usmenog iznošenja na ročištu, jer stranke nisu imale prigovora na pravilnost pisanog nalaza i mišljenja niti je sud smatra potrebnim usmeno iznošenje nalaza na ročištu.

4./ Neosnovano se tuženik protivi korištenju kao dokaza u ovoj parnici isprava koje je tužitelj predložio i priložio kao dokaze uz podnesak od 2. prosinca 2022. Naime, u predmetnom je podnesku tužitelj, očitujući se na navode iz odgovora na tužbu kojima tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, a vezane uz lovište iz kojeg potječe divljač koja je u nezgodi sudjelovala, nalet na divljač kao osigurani rizik po kasko osiguranju te vlasništvo osiguranog vozila, kao dokaze predložio i dostavio prometnu i vozačku dozvolu vozila i vozača koji su u nezgodi sudjelovali, Opće uvjete tužitelja za predmetno kasko osiguranje i potvrdu policije o predmetnom štetnom događaju te se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu. Iako se u konkretnom slučaju radi o parnici u sporu male vrijednosti (čl. 458. st. 1. u vezi s čl. 502. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP-a), nema zapreke da tužitelj nove činjenice i nove dokaze predloži u podnesku predanom pravovremeno, do odražavanja pripremnog ročišta, kada se, kao u konkretnom slučaju, radi o činjenicama koje čine dio činjeničnog supstrata navedenog u tužbi postojanje kojih je tuženik u odgovoru na tužbu osporio jer se, prema shvaćanju ovog suda, smislenim tumačenjem procesnih odredaba o ograničenjima stranaka u iznošenju činjenica i predlaganju dokaza do određenih procesnih faza radi o iznimci predviđenoj odredbom čl. 461.a st. 9. ZPP-a. Opisanom načinu pisanog očitovanja stoga nije zapreka niti odredba čl. 299.a ZPP-a, a predmetno je očitovanje pri tome pravovremeno, s obzirom na održavanje pripremnog ročišta, dostavljeno i sudu i protivnoj strani pa je isto uzeto u obzir iako tužitelj prethodno podnošenju podneska nije tražio odobrenje suda za očitovanje.

5./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj je sud utvrdio da je tužiteljev tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d. u cijelosti osnovan.

6./ S obzirom na utvrđenje o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d., o zahtjevu tužitelja prema podrednom tuženiku Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, odnosno zahtjevu ovog tuženika radi naknade parničnih troškova koji su mu nastali radi sudjelovanja u parnici kao podrednog tuženika sud će odlučiti po pravomoćnosti presude u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d. (argument iz čl. 197. st. 1. ZPP-a).

7./ Predmet spora je tužiteljev regresni zahtjev jer tužitelj tvrdi da su isplatom naknade iz osiguranja prešla na njega, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Smatra da je za štetu odgovoran osiguranik tuženika Euroherc osiguranje d.d., lovačko društvo Gradina Novi Vinodolski koje gospodari lovištem s područja kojeg je na cestu izašla divlja životinja udarcem u koju je oštećeno vozilo njegovog osiguranika pa odštetni zahtjev ističe prema tuženiku kao odgovornom osiguratelju.

8./ Neosnovano tuženik Euroherc osiguranje d.d. ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja po osnovi subrogacije, kao osiguratelja koji je svojem osiguraniku naknadio štetu isplatom naknade iz osiguranja.

9./ Naime, iz priložene police automobilskog osiguranja broj 020408470517 od 16. prosinca 2021. (list 6-7 spisa) razvidno je da je kasko osiguranje za vozilo registarske oznake [registarska oznaka], teretni automobil Renault Trafic, s tužiteljem kao osigurateljem ugovorio Tisak Plus d.o.o., kao ugovaratelj i osiguranik. Iz police proizlazi da se ugovara automobilsko kasko osiguranje po Općim uvjetima PG-aka/20- 01-hr, uz djelomično osiguranje po kombinaciji Komb K bez franšize. Nadalje, iz police je razvidno da se, prema uvjetima članica Fortenova grupe ugovara vinkulacija za slučaj krađe, utaje i totalne štete u korist BKS Leasing d.o.o., korisnik leasinga VB Automobili d.o.o.. Nadalje, iz police je razvidno da se osiguranje ugovara u skladu s odredbom čl. 937. st. 2. ZOO-a, da premija vrijedi za vrijeme od 9. prosinca 2021. do 9. prosinca 2022., a da se plaća prema otplatnom planu.

10./ Prijavom štete od 5. siječnja 2022. (list 7-8 spisa), osiguranik Tisak Plus d.o.o. je prijavio tužitelju kao osiguratelju, temeljem predmetne police, štetu nastalu na osiguranom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] 5. siječnja 2022., naletom u vožnji na divlju životinju na cesti Novi Vinodolski – Bater – Jasenak.

11./ Iz računa autoservisa od 23. veljače 2022. (list 10 spisa) razvidno je da se odnosi na popravak osiguranog vozila registarske oznake [registarska oznaka], trafic furgon, te da troškovi popravka, bez porezna na dodanu vrijednost, iznose 21.844,03 kn (2.899,20 eur). Račun je izdan na društvo Tisak Plus d.o.o., a kao korisnik je naveden VB Automobili d.o.o. Iz potvrde o izvršenom plaćanju (list 11 spisa) razvidno je da je tužitelj društvu Tisak Plus d.o.o. 9. ožujka 2022. isplatio iznos od 21.844,03 kn.

12./ Nedvojbeno je da Tisak Plus d.o.o. nije niti vlasnik, niti korisnik osiguranog vozila, što proizlazi i iz prometne dozvole ovog vozila (list 38 spisa), no upravo je u skladu s predmetnim ugovorom o osiguranju, tužitelj ovom društvu kao osiguraniku bio dužan isplatiti naknadu iz osiguranja u konkretnom slučaju. Naime, iz police osiguranja je razvidno da je vinkulirana na vlasnika vozila (BKS Leasing d.o.o., uz naznaku korisnika leasinga VB Automobili d.o.o.) samo u slučaju štete kao posljedice krađe i utaje te u slučaju totalne štete. No, u konkretnom slučaju nedvojbeno je da se ne radi o navedenim osiguranim rizicima pa, i u skladu s odredbom čl. 12. st. 1. Općih uvjeta za osiguranje automobilskog kaska PG-aka 20-01-hr (dalje Opći uvjeti tužitelja) (list 40-48 spisa), na koje se predmetna polica i poziva kao sastavni dio ugovora o osiguranju, prava iz osiguranja u konkretnom slučaju, u skladu s posebnim dogovorom ugovaratelja, pripadaju ugovaratelju osiguranja kao osiguraniku, dakle društvu Tisak Plus d.o.o., kojem je tužitelj štetu naknada koje je predmet spora isplatio. Kako je u konkretnom slučaju na polici naznačeno da se osiguranje ugovara u skladu s odredbom čl. 937. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO), kojom je propisano da, ako je ugovoreno da se premija plaća nakon sklapanja ugovora, obveza osiguratelja isplatiti osigurninu određenu ugovorom počinje od dana određenog u ugovoru kao dana početka osiguranja, neosnovano tuženik Euroher osiguranje d.d. prigovara da tužitelj, jer nije dostavio dokaz o uplati premije, nije dokazao aktivnu legitimaciju kao osiguratelja u konkretnom slučaju jer okolnost plaćanja premije nije od utjecaja na početak osiguranja.

13./ S obzirom da iz predmetne police i Općih uvjeta tužitelja proizlazi da je u konkretnom slučaju ugovoreno osnovno automobilsko kasko osiguranje (čl. 4. Općih uvjeta tužitelja), uz djelomično kombinacija K (čl. 5. st. 2. toč. 2. Općih uvjeta tužitelja), a ovim je osiguranjem obuhvaćen rizik prometne nezgode – udar, te nalet na divljač nije isključen (čl. 4. i 10. Općih uvjeta tužitelja), neosnovano tuženik Euroherc osiguranje d.d. prigovara da se u konkretnom slučaju štete nastale udarom divljači u vozilo ne bi radilo o riziku osiguranom predmetnom kasko osiguranjem.

14./ U skladu s odredbom čl. 963. st. 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja na tužitelja su, kao osiguratelja, po samom zakonu, prešla sva prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu pa je stoga neosnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u konkretnom slučaju.

15./ Iz potvrde koju je povodom predmetnog štetnog događa izdala policija (klasa 211-04/22-O/133 od 21. ožujka 2022.) (list 49-50 spisa), utvrđeno je da se 5. siječnja 2022., u 03,35 sati, na cesti Ž5094 Novi Vinodolski (D8) – Bater – Jasenak (Ž5191), općina Novi Vinodolski, na 38 km i 900 m, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao NP kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] (Renault Trafic). Mjesto nezgode da je, u smjeru prometne nesreće, pokriveno znakom "Divljač na cesti" s dopunskom pločom "3000 metara", udaljenim od mjesta nezgode 2850 m. Mjesto nezgode da se nalazi na području lovišta lovačkog društva Gradina iz Novog Vinodolskog te da je izvješten član ovog društva IP, a potom i član TP koji da je izašao na mjesto događaja u 05,15 sati te preuzeo daljnje postupanje prema divljači. Na ukrasnoj maski predmetnog vozila da su pronađeni tragovi dlake koji da su fotografirani i izuzeti, no divlja životinja srna da na mjestu nezgode nije pronađena.

16./ Imajući u vidu da predmetna policijska potvrda predstavlja javnu ispravu, u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a, koja dakle dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje, a u ovoj je ispravi navedeno da se mjesto događaja nalazi na području lovišta lovačkog društva Gradina iz Novog Vinodolskog, članovi kojeg su obavješteni o nezgodi te je jedan od njih potom i izašao na mjesto događaja, očito je paušalan prigovor tuženika Euroherc osiguranje d.d. da ne proizlazi bi divljač potjecala s područja kojim ovo lovačko društvo gospodari, jer iz citirane javne isprave upravo proizlazi da je šteta nastala udarom vozila u divlju životinju srnu koja je na prometnicu došla iz lovišta kojim gospodari lovačko društvo Gradina Novi Vinodolski, a tuženik protivno ne dokazuje (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

17./ Imajući u vidu se da tužitelj u odštetnom zahtjevu upućenom tuženiku Euroherc osiguranje d.d. 30. ožujka 2022. (list 12 spisa) pozvao na odgovornost istog kao osiguratelja Hrvatskog lovačkog saveza – Lovačkog društva Gradina Novi Vinodolski, temeljem police 804271894, a da tuženik niti u dopisu kojim je potvrdio zaprimanje odštetnog zahtjeva niti tijekom ovog postupka nije iznio činjenice ili predložio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da navedeno lovačko društvo nije obuhvaćeno policom osiguranja na koju tužitelj ukazuje, tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije kao osiguratelja je očito paušalan, dakle neosnovan.

18./ Radi utvrđenja istinitosti činjenica koje tužitelj u tužbi iznosi, vezanih uz nastanak štetnog događaja, dakle da je šteta na osiguranom vozilu nastala udarom u divlju životinju koja je iznenada istrčala na prometnicu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NP (list 84-85 spisa). Sud je navode iz iskaza ovog svjedoka vezane uz nastanak štetnog događaja u cijelosti ocijenio istinitima jer su potkrijepljeni u spisu priloženim ispravama, i to neposredno nakon štetnog događaja podnesenim odštetnim zahtjevom i potvrdom policije kojoj je štetni događaj neposredno nakon nastanka prijavljen. S druge strane, tuženik Euroherc osiguranje d.d. nije iznio činjenice niti predložio dokaze kojima bi istinitost navoda iz iskaza ovog svjedoka vezanih uz nastanak štetnog događaja doveo u sumnju.

19./ Stoga je utvrđeno da je štetni događaj nastao na način da je NP upravljao vozilom za svojeg tadašnjeg poslodavca Tisak Plus d.o.o. te da je, za vrijeme vožnje po mraku, iza pola noći, s povišenog prostora, s visine od otprilike 2 m, ispred njegovog vozila na cestu iskočila srna. Uslijed udarca njegovog vozila u srnu da životinja nije uginula, a do dolaska policije koju je potom pozvao, da se životinja digla i pobjegla. S policajcima da je životinju uz pomoć svjetiljki pokušao pronaći, no da nisu uspjeli. Od udarca da su na limariji vozila ostale dlake životinje u koju je udario. Na mjestu nezgode da je brzina ograničena na 50-60 km/h, a gotovo u skladu s navedenim ograničenjem brzine da je upravljao vozilom. Na vozilu da je u opisanom događaju oštećena prednja maska odnosno da je došlo do ulegnuća na dijelu haube i na prednjem braniku. Nakon prometne nezgode, nakon što je završio posao za taj dan, da je obavijestio nadređene kod poslodavca te da je izvršena prijava štete, a vozilo da je potom odvezeno na popravak u autoservis.

20./ S obzirom da je u potvrdi policije navedeno da je mjesto nesreće pokriveno prometnim znakom "Divljač na cesti" s dopunskom pločom "3000 metara", koji znak da je okrenut u smjeru nezgode, sud nije prihvatio kao istinite suprotne navode iz iskaza svjedoka.

21./ Na temelju iskaza svjedoka, potkrijepljenog ostalim u spisu priloženim ispravama, utvrđene su okolnosti nastanka štetnog događaja udarom osiguranog vozila u srnu koja je na prometnicu iskočila neposredno ispred vozila. Pogrešno je stoga shvaćanje tuženika Euroherc osiguranje d.d. da tužitelj, samo stoga što nje predložio prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanke štetnog događaja, ove odlučne okolnosti nije dokazao.

22./ Radi utvrđenja visine štete nastale na osiguranom vozilu u predmetnoj nezgodi naletom na srnu proveden je dokaz prometnim vještačenjem. Sud je zaključke vještaka u cijelosti prihvatio, imajući pri tome u vidu da niti stranke pravilnosti zaključaka vještaka nisu prigovarale te da je vještak dao jasne razloge za dani nalaz i mišljenje, koji su zaključci u skladu s ispravama priloženima spisu i pribavljenima od stranaka za potrebe vještačenja (list 96-144 spisa). Vještak je naveo da nema primjedbi na opseg štete kako je utvrđen tužiteljevim izvidom jer da su oštećenja navedena u izvidu vidljiva na fotografijama te su, s obzirom na intenzitet i strukturu udara, mogla nastati jer se svi oštećeni dijelovi nalaze na sredini čeonog dijela vozila, više lijevo, u zoni udara u divljač. Prema izvidu štete, u opsegu koji zahtijeva zamjenu oštećenih dijelova, da je na vozilu oštećen prednji branik, maska hladnjaka, lijevi far, hladnjak zraka i prednji vezni lim. Na vozilu da nije nastala totalna štete jer trošak popravka nije premašivao 75% vrijednosti neoštećenog vozila. Visina troškova popravka prema cijenama kod ovlaštenih koncesionara predmetne marke vozila na dan izrade nalaza i mišljenja (29. ožujka 2024.) da iznosi 4.483,97 eur. Iako visinu troškova popravka s uvažavanjem povijesnih podataka nije u mogućnosti načiniti, da nema primjedbi na račun popravka temeljem kojeg je naknada iz osiguranja isplaćena.

23./ Utvrđeno je stoga da je radi naknade štete nastale na vozilu u predmetnom štetnom događaju, tužitelj u skladu s računom za izvršeni popravak i Općim uvjetima osiguranja, osnovano isplatio osiguraniku naknadu iz osiguranja u iznosu od 21.844,03 kn odnosno 2.899,20 eur, a koja isplata je izvršena 9. ožujka 2022. (izvod s lista 11 spisa).

24./ U odnosu na prigovor tuženika Euroher osiguranje d.d. da osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz zakonskih odredaba kojima je uređena odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač valja navesti sljedeće.

25./ Zakonom o lovstvu ("Narodne novine" br. 99/18., 32/19., 32/20., dalje ZL) koji predstavlja specijalni propis, predmet kojeg je uređenja gospodarenja lovištem i divljači (čl. 1. st. 1. ZL) nisu uređene sve situacije u kojima može doći do nastanka štete naletom vozila na divljač. Stoga, po shvaćanju ovog suda, na slučajeve nastanka štete kao posljedice naleta vozila na divljač valja primijeniti i druge mjerodavne propise.

26./ Naime, u skladu s odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a, ovim su zakon predviđena pravila o odgovornosti za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako je šteta posljedica postupanja vozača prilikom upravljanja vozila protivno odredbama kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, kada za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač; odnosno ako je šteta posljedica provođenja lova, kada za štetu odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta. Međutim, u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu koju divljač može prouzročiti važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

27./ U konkretnom slučaju nije sporno da šteta naletom vozila na divljač nije nastala kao posljedica provođenja lova. S obzirom da tuženik Euroherc osiguranje d.d. nije iznio činjenice niti predložio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da je šeta nastala kao posljedica propusta vozača osiguranog vozila prilagoditi brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti, sud je takav prigovor utvrdio neosnovanim (čl. 219. st. 1. ZPP-a). Naime, ovaj je tuženik odustao od dokaznog prijedloga provođenja prometnog vještačenja na ovu okolnost. S druge strane, iz iskaza svjedoka NP i potvrda policije povodom njegove prijave nezgode, ne proizlazi da bi šteta nastala kao posljedica njegovog postupanja protivno odredbama kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se kretao gotovo u granicama ograničenja brzine koje je vrijedilo na odnosnom dijelu prometnice, između 50 i 60 km/h, no da je srna iskočila ispred njegovog vozila, s visine od oko 2 metra, u uvjetima vožnje po mraku. Očito je da isti udar u takvim okolnostima nije mogao izbjeći niti životinju ranije primijetiti pa ne proizlazi da je šteta posljedica njegovog upravljanja vozilom protivno prometnim pravilima.

28./ Po shvaćanju ovog suda divljač koja se kreće po cesti jest opasna stvar pa stoga, kada je šteta nastala kao posljedica naleta vozila na divljač, a ne radi se o šteti kao posljedici provođenja lova jer se lov nije provodio, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL i čl. 1045. st. 3. ZOO-a.

29./ Nije stoga od utjecaja okolnost na koju upire tuženik Euroherc osiguranje d.d., da je odgovornost lovoovlaštenika isključena jer šteta nije nastala u lovištu, već na prometnici na kojoj, u skladu s odredbom čl. 11. st. 2. ZL, ustanovljavanje lovišta nije dozvoljeno. Naime, po shvaćanju ovog suda, iz odredaba mjerodavnih propisa, kako ZL-a tako i ZOO-a, ne proizlazi da bi odgovornost lovoovlaštenika bila ograničena samo na štete nastale od divljači isključivo na području lovišta. U prilog navedenom upućuju i odredbe ZL prema kojima gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (čl. 1. st. 2. ZL), kao i mjere koje je, radi sprječavanja nastanke štete od divljači, dužan provoditi lovoovlaštenik (čl. 77. st. 1. ZL).

30./ Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari se smatra da potječe od te stvari, osim ako se ne dokaže da ona nije bila uzrok štete (čl. 1063. ZOO). Za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO), a umjesto njega, i isto kao i on, osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna nadgledati stvar, a nije kod vlasnika na radu (čl. 1066. st.1. ZOO). Nadalje, vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti (čl. 1067. st.1. i 2. ZOO).

31./ Sukladno citiranim zakonskim odredbama za štetu nastalu u vezi s naletom vozila na divljač (srnu), koja iznenada skoči na cestu, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području s kojeg je srna iskočila na prometnicu, jer gospodari lovištem i divljači u njemu, a koji se odgovornosti može osloboditi ako dokaže postojanje citiranih zakonom predviđenih razloga za oslobođenje od odgovornosti. Međutim, tuženik Euroherc osiguranje d.d. nije niti tvrdio da bi takvi razlozi za oslobođenje od odgovornosti u konkretnom slučaju postojali.

32./ Odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok je odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je tužitelj isplatio iznos naknade štete svom osiguraniku 9. ožujka 2022., ima pravo na zatezne kamate na isplaćeni iznos počevši od prvog dana nakon dospijeća, dakle od 10. ožujka 2022. pa do isplate, po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a mjerodavnoj za ostale odnose, no ne i za dan dospijeća 9. ožujka 2022. kako tužbom potražuje. Neosnovano stoga smatra tuženik da bi zatezne kamate imale početi teći tek od donošenja presude kojom je njegova obveza utvrđena.

33./ Tužitelj je s tužbenim zahtjevom u odnosu na tuženika Euroherc osiguranje d.d. u cijelosti uspio u sporu pa se odluka o njegovom zahtjevu za naknadu troškova postupka osniva na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., dalje Tarifa). Tužitelju je priznat trošak za:

- sastav tužbe (prema T.br. 7/1 Tarife), u iznosu od 200,00 eur,

- sastav obrazloženih podnesaka kojima se očitovao na navode iz odgovora na tužbu (2. prosinca 2022.) i na nalaz i mišljenje vještaka (24. travnja 2024.) (prema T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od po 200,00 eur,

- sastav podneska od 16. siječnja 2024. kojim potvrđuje uplatu naloženog predujma za vještačenje (T.br. 8/4 Tarife) u iznosu od 50,00 eur

- zastupanje na ročištu 26. travnja 2023. na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima (prema T.br. 9/2 Tarife) u iznosu od 100,00 eur,

- zastupanje ne ročištu 15. prosinca 2023. (saslušanje svjedoka) i na ročištu 3. listopada 2024. (na kojem je raspravljanje zaključeno) (prema T.br. 9/1 Tarife) u iznosu od 200,00 eur,

dakle ukupno 1.150,00 eur, koje valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 1.437,50 eur.

34./ Tužitelju je priznat trošak vještačenja u iznosu od 398,17 eur. Nadalje, tužitelju je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19., 92/21. i 37/23.), priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 37,72 eur, dakle u visini iznosa pravovremenim plaćanjem kojeg se tužitelj pristojbene obveze u mogao osloboditi i u konkretnom slučaju jest (argumet iz odredbe čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama), te za presudu u iznosu od 75,44 eur.

35./ Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.948,83 eur osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, te se kamate obračunavaju počevši od dana nakon donošenje ove presude do isplate, u skladu s istaknutim zahtjevom (čl. 2. t. 2. ZPP-a), po stopi utvrđenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, mjerodavnoj za ostale odnose.

36./ Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 15. studenog 2023.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda, u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.

DNA

1. tužitelju, po punomoćniku

2. tuženiku, po punomoćniku

3. podrednom tuženiku, po punomoćniku