REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-31/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sudu Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, po sucu tog suda Nenadu Tudoru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice RZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice JZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 4. tužiteljice MZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćniku Tomislavu Štefanoviću, odvjetniku u Ivanić-Gradu, protiv 1. tuženice ĐZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika VZ iz [adresa], 65. bataljuna ZNG 117, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Ružici Grbavac, odvjetnici u Sesvetama, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 21. listopada 2024. u nazočnosti tužiteljica RZ, LZ i MZ osobno, punomoćnika tužiteljica, 2. tuženika VZ i punomoćnika tuženih, temeljem čl. 335. Zakona o parničnom postupku, 15. studenoga 2024.

p r e s u d i o  j e

I Tuženicima ĐZ, OIB [osobni identifikacijski broj] i VZ, OIB [osobni identifikacijski broj] nalaže se da solidarno tužiteljicama RZ, OIB [osobni identifikacijski broj], LZ, OIB [osobni identifikacijski broj], JZ, OIB [osobni identifikacijski broj] i MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], naknade štetu u iznosu od 3.318,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe 20. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da im naknade parnični trošak u iznosu od 3.383,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počevši od dana donošenja ove presude 15. studenoga 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Zahtjev tužiteljica za naknadu troškova postupka djelomice se kao neosnovan preko dosuđenog pod točkom I odbija za iznos od 162,50 EUR sa zakonskim zateznima kamatama.

Obrazloženje

1 Tužiteljice RZ, LZ, JZ i MZ podnijele su tužbu u ovoj parnici radi naknade štete protiv tuženika ĐZ i VZ, i u tužbi tvrde da su suvlasnice nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao kčbr. [katastarska čestica] šuma Stankovec površine 9821 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok su tuženici suvlasnici susjedne nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao kčbr. [katastarska čestica] šuma Stankovec površine 7426 m2, upisane z zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U mjesecu studenom 2018. tužiteljica MZ je vidjela da je srušeno 9 stabala uz među s nekretninom tuženih, da bi nakon toga u razgovoru s tuženicima saznala da su ta drva srušili upravo tuženici. Zatim su uslijedili pregovori o naknadi štete koji su međutim ostali bez uspjeha, a tuženici su kao predlagatelji pokrenuli kod ovog suda izvanparnični postupak uređenja međe između gore spomenutih nekretnina u suvlasništvu stranaka. U tom postupku međa je uređena prema katastarskom nacrtu rješenjem broj R1-7/2019 odnosno R1-78/2021 od 7. rujna 2021. Nakon svega tužiteljice konstatiraju da su rušenjem stabala na svojoj nekretnini pretrpjele štetu u iznosu od 25.000,00 kn, pa tužbenim zahtjevom po osnovi naknade štete potražuju od tuženih isplatu tog iznosa (sada 3.318,07 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od utuženja 20. prosinca 2021. i sa troškovima postupka.

2 U odgovoru na tužbu (list 9-10) tuženici poriču da bi srušili stabla kako se tvrdi u tužbi, kao i da bi u vezi s time razgovarali odnosno pregovarali sa tužiteljicom MZ, te prigovaraju zastaru. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i tužiteljice obvezati da solidarno tuženicima naknade troškove postupka. 3 Sud je o tužbenom zahtjeva tužiteljica odlučio presudom broj Pn-100/2021- 28 od 2. lipnja 2023. (list 56-58), ali je nakon žalbe tuženih ta presuda ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1034/2023-2 od 10. travnja 2024. (list 75-78).

4 I u ponovljenom postupku sud je izveo sve dokaze koje su stranke predložile. Analizom i ocjenom svih provedenih dokaza ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti osnovan.

5.1 Saslušana kao stranka, tužiteljica MZ (list 16-17, 86) iskazala je da su tužiteljice nakon smrti oca zatražile od ovlaštenog geodeta Goričana da im prema katastarskom nacrtu pokaže i označi linije međe njihove šume koju su naslijedile u odnosu na susjedne nekretnine. Iako pri tome nisu bili nazočni, tuženici se tome nisu protivili, a do nesporazuma i spora je došlo nakon štetnog događaja odnosno rušenja stabala u šumi tužiteljica. Uslijedio je sudski postupak uređenja međe koji su pokrenuli tuženici, pri čemu je međa po sudu uređena upravo istom linijom koju je označio i ovlašteni geodet R. Svjedok KZ za njeno domaćinstvo u šumi priređuje ogrjevno drvo, pa je tako upoznat sa stanjem u naravi u spornoj šumi i krajem mjeseca studenog 2018. javio joj je da su u šumi srušena neka stabla. Od susjeda je čula da su tuženici iz šume izvlačili neka stabla, a sjetila se i jednog ranijeg upita tuženice ĐZ upućenog njenoj majci (tužiteljici RZ) u vezi korištenja puta za izvlačenje srušenih stabala iz šume. Tako je zaključila da su stabla srušili upravo tuženici. Kratko prije Božića 2018. zbog srušenih stabala sastala se u šumi sa svjedokom KZ i tuženicima, kojom prilikom je tuženik VZ osporio liniju međe kako je označena po geodetu R i ustvrdio da su sva stabla porušena u njegovoj šumi. Vidjela je panjeve srušenih stabala, od kojih su neki bili u šumi tužiteljica, a neki u šumi tuženih. Kasnije, nakon što je dobila poziv u postupku radi uređenja međe svjedok KZ joj je izračunao koliko bi iznosila šteta. Nakon što su i druge tužiteljice kao suvlasnice dobile pozive u postupku radi uređenja međe, zanimale su se o čemu se tu radi, pa ih je upoznala sa rušenjem stabala i s problemom u vezi međe. U sudskom postupku uređenja međe linija međe je uređena istovjetno liniji koju je prethodno pokazao i kolčićima u šumi označio geodet R.

5.2 Tužiteljica RZ je majka drugih tužiteljica i suvlasnica šume sa drugim tužiteljicama postala je nakon smrti supruga odnosno oca drugih tužiteljica. Saslušana kao stranka navodi (list 84-85) kako je brigu oko održavanja šume prepustila kćerkama MZ i JZ, a one zatim svjedoku KZ. Sjeća se kako ju je jednom prilikom tuženica ĐZ pitala za dozvolu za izvlačenje porušenih stabala putem kroz šumu tužiteljica, a nakon što je dobila sudski poziv u postupku radi uređenja međe iz pričanja kćerke MZ saznala je za rušenje stabala. I sve druge pojedinosti doznala je iz razgovora sa kćerkom MZ, ali detalja se više ne sjeća. Smatra da je u cijeloj priči bila najspornija međa. U šumi dugo nije bila, a sječe stabala u šumi tužiteljica nije bilo od smrti njenog supruga sve do ovog štetnog događaja. Kćerka MZ joj je pričala kako se zbog srušenih stabala susrela u šumi sa tuženicima.

5.3 Tužiteljice LZ i JZ (list 17, 85) nemaju izravnih saznanja o predmetu spora, već im je o svemu pričala tužiteljica MZ. Tužiteljica LZ je kao stranka sudjelovala u sudskom postupku uređenja međe, ali nije bila u šumi prilikom očevida kada je međe označena po uredujućoj sutkinji. Nakon što je okončan sudski postupak uređenja međe sestre (tužiteljice) su se sastale i odlučile pokrenuti ovu parnicu.

5.4 Svjedok KZ (list 16) poznaje šumu u suvlasništvu parničnih stranaka jer je početkom 2018. u šumi tužiteljica rušio neka stabla. Tom prilikom je primjetio kolčiće zabijene u zemlju kao oznake linije međe. Pri slijedećem dolasku u šumu tužiteljica krajem 2018. vidio je između 8 i 10 panjeva svježe porušenih stabala. Svi panjevi bili su u blizini linije međe označene kolčićima, ali u šumi tužiteljica u odnosu na tu liniju međe, i svi su imali oznake čekičanja što znači da su stabla prethodno bila doznačena za sječu. Nakon što je o tome obavjestio tužiteljicu MZ, sastali su se u šumi sa tuženicima, ali došlo je do spora o međi pa se nije razgovaralo o naknadi štete.

5.5 Saslušan kao stranka, tuženik VZ (list 17, 87) priznaje da šuma u suvlasništvu tužiteljica u naravi leži do šume u suvlasništvu tuženih, kao i da su tuženici ljeti 2018. doista srušili oko 40 stabala. Stabla za rušenje je doznačio lugar, među kojima i neka stabla u blizini linije međe. Vidio je da lugar u ruci ima katastarski nacrt, pa je dakle „valjda i vidio gdje je linija međe“. Zatekao je u šumi nekakve obojane kolčiće zabijene u zemlju, ali nije ih priznao kao znakove linije međe. Zbog toga su tuženici kao predlagatelji pokrenuli postupak uređenja međe, u kojem je međa uređena prema njegovim saznanjima po katastarskom nacrtu. U tom postupku geodetski vještak je pokazao liniju međe onako kako on znade za tu liniju, upravo linijom koja odgovara spomenutim obojenim kolčićima zabijenim u zemlju. Za vrijeme očevida u postupku uređenja međe uočio je svježe panjeve stabala koje tuženici nisu srušili. Izričito poriče da bi tuženici srušili stabla u šumi tužiteljica. Ne poriče da se nakon rušenja stabala jednom prilikom našao u šumi sa tužiteljicom MZ, kojom prilikom se razgovaralo o međi pa je osporio da bi obojeni kolčići zabijeni u zemlju bili na liniji međe, ali poriče da bi se razgovaralo o naknadi štete, i da bi to bilo krajem 2018.

6 Uvidom u ovosudni spis izvanparničnog predmeta broj R1-78/2021 (ranije R1-7/2019) utvrđeno je da je u tom postupku pravomoćnim rješenjem broj R1-78/2021- 2 od 7. rujna 2021. (list 42-45 u spisu predmeta R1-78/2021) međa između nekretnina u suvlasništvu stranaka uređena po pravičnoj ocjeni suda, ali zapravo prema katastarskom nacrtu linijom koja s proteže između točaka A-B-C-D-E. Ovu liniju međe sudski vještak geodetske struke Miljenko Relić je u skici očevida (list 25-26 u spisu predmeta R1-78/2021) prikazao linijom plave boje.

7.1 Na prijedlog tužiteljica u ovoj parnici proveden je dokaz očevidom 23. veljače 3023. na nekretninama odnosno šumama u suvlasništvu stranaka, uz sudjelovanje geodetskog vještaka Miljenka Relića i šumarskog vještaka Roberta Ojurovića (list 68-69). Na očevidu je vještak geodetske struke Miljenko Relić pokazao liniju međe između nekretnina stranaka kako je uređena u sudskom postupku uređenja međe citiranim pravomoćnim rješenjem broj R1-78/2021-2 od 7. rujna 2021. Vještak geodetske struke je dobio još i zadatak u skici očevida označiti mjesta na kojima se nalaze panjevi porušenih stabala koje su pokazali nazočni tužiteljica JZ i svjedok KZ. Vještaku šumarske struke Robertu Ojuroviću je zadano da pregleda zatečene pokazane panjeve i izračuna vrijednost porušenih stabala, razlučno za porušena stabla na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužiteljica, i za porušena stabla na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženih.

7.2 Vještak geodetske struke Miljenko Relić je u skici očevida (list 33) označio ukupno 13 na očevidu pokazanih panjeva srušenih stabala i označio ih brojevima 1 – 13. Od toga, ukupno 8 stabala porušeno je na nekretnini odnosno u šumi u suvlasništvu tužiteljica (stabla označena brojevima 1, 2, 4, 5, 6, 7, 12 i 13).

7.3 Vještak šumarske struke Robert Ojurović u nalazu i mišljenju prvenstveno napominje da se vrijednost porušenih stabala može izračunati kao šumsku štetu, ili kao da nije šumska šteta. Ukoliko se porušena drva ne smatraju šumskom štetom, vrijednost drva cijeni se kao vrijednost drvnih sortimenata. Ukoliko se porušena drva smatraju šumskom štetom, vrijednost drva cijeni se kao vrijednost drvnih sortimenata pomnožena faktorom propisanim Šumsko-odštetnim cjenikom (NN 37/15). Stabla posječena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu tužiteljica) u skici očevida označena brojevima 1, 2, 4, 5, 6, 7, 12 i 13 vještak je identificirao kao stabla hrasta kitnjaka ukupnog volumena 27,03 m3. Vrijednost drvnih sortimenata vještak je izračunao na način da je količinu drva (sortimenata) pomnožio s cijenom sortimenta iz Cjenika glavnih šumskih proizvoda trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. (Tablica 6) i izračunao vrijednost drvnih sortimenata u ukupnom iznosu od 2.979,33 EUR (ili 22.447,76 kn). Iznos šumske štete vještak je izračunao na način da je ovu vrijednost drvnih sortimenata još pomnožio faktorom 3, jer se radi o raznodobnoj/jednodobnoj šumi, čime je izračunao šumsku štetu za šumske proizvode u iznosu od 8.937,99 EUR (ili 67.343,28 kn). Faktor sadrži obeštećenje za devastaciju šume i šumskog zemljišta, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šume, i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja šuma.

8.1 Sud prihvaća kao istinite iskaze tužiteljica MZ, LZ i JZ, i svjedoka KZ, jer su njihovi iskazi međusobno suglasni, logični i uvjerljivi. To znači da prigovor zastare nije osnovan. Nakon što joj je svjedok KZ dojavio za srušena stabla, tužiteljica MZ je u studenome 2018. godine u šumi (nesporno u suvlasništvu svih tužiteljica) uočila panjeve srušenih stabala, pa je dakle tada saznala za štetu i štetnike, ovdje tuženike. Međutim, tada još nije imala saznanja o vrijednosti srušenih stabala odnosno o visini štete. Neizravno to potvrđuje i činjenica da su tuženici prijedlogom od 22. siječnja 2019. u predmetu ovoga suda broj R1-7/2019 (kasnije R1-78/2021) pokrenuli izvanparnični postupak radi uređenja međe. Tuženik VZ u svojem iskazu izričito navodi kako su tuženici pokrenuli postupak uređenja međe jer obojene kolčiće zabijene u zemlju po geodetu R on nije priznao kao znakove međe. Rušenje stabala kao štetni događaj prethodilo je sporu o međi i generiralo postupak uređenja međe, kako tvrde tužiteljce u tužbi. U vrijeme kada je primila poziv u postupku radi uređenja međe, tužiteljici MZ je svjedok KZ izračunao vrijednost srušenih stabala. U izvanparničnom spisu predmeta R1-78/2021 (ranije R1-7/2019) tuženici su postupak pokrenuli prijedlogom od 22. siječnja 2019. koji je (prema dostavnici u spisu) tužiteljici MZ (tada GZ) dostavljen 28. siječnja 2019. Dakle, tužiteljica MZ je za visinu štete saznala tek nakon 28. siječnja 2019. Ostale tužiteljice RZ, LZ i JZ za štetu i visinu štete saznale su tek nakon toga, isključivo iz pričanja tužiteljice MZ. Svjedok KZ u svojem iskazu navodi da je o štetnom događaju razgovarao samo sa tužiteljicom MZ. Prema tome, tužiteljice su za visinu štete doznale svakako tek nakon pokretanja postupka za uređenje međe 22. siječnja 2019. Budući su tužiteljice u ovoj parnici tužbu podnijele 20. prosinca 2021. prema izloženom slijedu događaja očigledno do podnošenja tužbe još nije protekao trogodišnji subjektivni zastarni rok iz čl. 230 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

8.2 Ne može se prihvatiti kao istinit iskaz tuženika VZ u dijelu kada tvrdi da su tuženici porušili drva koja je odredio lugar uz uvid u katastarski nacrt. Naime, notorna je činjenica da lugari nisu stručnjaci za međe i katastarske nacrte, već je bila obveza tuženih da ne ruše tuđa drva i ne čine štetne radnje. U slučaju kakve dvojbe, prije rušenja stabala tuženici su mogli i morali provjeriti koja su stabla njihova, odnosno gdje je linija međe i koja stabla mogu rušiti. Tuženik VZ pouzdao se u svoje poznavanje linije međe, jer obojane kolčiće zabijene u zemlju po geodetu R nije priznao kao znakove međe. Iz toga proizlazi i da je tuženik VZ u vrijeme rušenja stabala bio svjestan da je došlo do spora oko međe, pa su zbog toga tuženici pokrenuli postupak uređenja međe, ali tek nakon rušenja stabala. Unatoč sporu o međi tuženici su se odlučili za rušenje stabala i stabla u šumi tužiteljica porušili su bez njihovog znanja i pristanka. Prema tome po shvaćanju ovoga suda u konkretnom slučaju radi se o šumskoj šteti, zbog čega se pri utvrđivanju visine štete treba primijeniti izračun na način da se vrijednost drvnih sortimenata pomnoži sa faktorom 3, kao u nalazu i mišljenju vještaka šumarske struke Roberta Ojurovića. Šteta u tom slučaju prema nalazu i mišljenju vještaka iznosi 2.979,33 EUR (ili 67.343,28 kn), pa je tužbeni zahtjev tužiteljica osnovan u cijelosti.

9 Tuženici u konkretnom slučaju tužiteljicama odgovaraju za štetu primjenom odredaba čl. 1045. st. 1 i čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima. Tuženici su tužiteljicama uzrokovali štetu na način da su bez njihovog znanja i privole porušili ukupno 8 stabala hrasta kitnjaka. Budući u konkretnom slučaju nije moguća uspostava stanja kakvo je bilo prije nastanka štete, tuženici su tužiteljicama dužni isplatiti odgovarajući iznos novca na ime naknade štete prema odredbama čl. 1085. st. 1. i st. 3. Zakona o obveznim odnosima. Tuženi stoga duguju tužiteljicama naknaditi štetu. Obaveza naknade štete u konkretnom slučaju smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete prema čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima. Tužiteljice su tužbenim zahtjevom (list 51) potraživale zakonske zatezne kamate na iznos naknade štete tekuće počev od podnošenja tužbe 31. prosinca 2021. (tužba je zapravo podnesena 20. prosinca 2021.) pa su tužiteljicama te kamate tako i dosuđene.

10.1 O troškovima postupka sud je odlučio primjenom čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku jer su tužiteljice u sporu uspjele u cijelosti. Tužiteljice su troškovnikom (list 89) potraživale trošak postupka u ukupnom iznosu od 3.708,06 EUR, od čega po osnovi pristojbe na tužbu 39,82 EUR, pristojbe na presudu 79,63 EUR (presuda od 2. lipnja 2023.), po osnovi troškova očevida i vještačenja 663,61 EUR, i po osnovi troškova zastupanja po punomoćniku koji je odvjetnik, prema odredbama odvjetničke Tarife 2.925,00 EUR, sa porezom i uvećanjem 30% po osnovi zastupanja više stranaka po Tbr. 36 odvjetničke Tarife, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora.

10.3 Primjenom odredaba čl. 151. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku sud tužiteljicama nije sve ove zatražene troškove priznao kao potrebne. Tako sud tužiteljicama nije priznao kao potreban trošak zastupanja na ročištu za objavu i uručenje presude 2. lipnja 2023. (list 59) u iznosu od 125,00 EUR (sa porezom), o kojem je trošku sud uostalom već odlučio rješenjem od 2. lipnja 2023. (list 61). O zahtjevu za trošak zastupanja na ročištu za objavu i uručenje ove presude sud će odlučiti naknadno, ovisno o tome da li će punomoćnik tužiteljica pristupiti na to ročište.

10.4 Sve druge zatražene troškove sud je tužiteljicama priznao kao potrebne. Tako se tužiteljicama priznaju kao potrebni troškovi po osnovi pristojbe na tužbu 39,82 EUR, na presudu od 2. lipnja 2023. 79,63 EUR (u kojim su iznosima ove pristojbe i plaćene), trošak očevida i vještačenja po vještacima geodetske i šumarske struke 663,61 EUR, i troškovi zastupanja 2.600,00 EUR prema odredbama odvjetničke Tarife, sa porezom i uvećanjem 30% po osnovi zastupanja više stranaka po Tbr. 36 odvjetničke Tarife. Priznati troškovi zastupanja obuhvaćaju sastavljanje tužbe po Tbr. 7.1 odvjetničke Tarife 325,00 EUR, sastavljanja jednog obrazloženog podneska po Tbr. 8.1 odvjetničke Tarife 325,00 EUR, zastupanja na očevidu po Tbr. 9.7 odvjetničke Tarife 325,00 EUR, i zastupanja na pet ročišta na kojima se raspravljalo o meritumu ili su se izvodili dokazi po Tbr. 9.1 odvjetničke Tarife 325,00 EUR (za svako ročište), sve sa porezom i uvećanjem 30% po osnovi zastupanja više stranaka po Tbr. 36 odvjetničke Tarife.

10.5 Prema tome je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.383,06 kn, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan odbijen za iznos od 162,50 kn. U [adresa] 15. studenoga 2024.

Sudac:

Nenad Tudor

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može žalbenom sudu izjaviti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana uručenja presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, elektronički ili pismeno u tri istovjetna primjerka.