Republika Hrvatska

Općinski p

rekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-11579/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv FČ zbog prekršaja iz članka 227. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravnog nadzora, Službe nadzora morskih eko sustava pod klasom: 352-01/24-2/213, Ur. br. 443-01-16-06/8-24-5 od 12. travnja 2024. godine, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene dana 13. studenog 2024., na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 15. studenog 2024. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

O s l o b a đ a s e od optužbe

okrivljenik NČ, sin F i N, S, rođ. **.**.1965. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, vozač, vlasnik građevinskog obrta u Švedskoj, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac troje odrasle djece, državljanin RH, nekažnjavan,

kojeg brani Ivan Milin, odvjetnik u Šibeniku, Stjepana Radića 31/II,

zbog prekršaja iz članka 31. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode, kažnjiv prema članku 227. stavku 2. za fizičku osobu,

počinjenog na način:

"što je dana 27. 02. 2024. u 10:00 sati utvrđeno kako stranka ne posjeduje rješenje za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koji može imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže prema članku 31. stavku 1. i članku 30. Zakona o zaštiti prirode, ali je unatoč svemu stranka na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] očistila teren te na sredini iskopala rupu dimenzija cca 3x4 metra i dubine cca 3 metra, čime je devastirano područje ekološke mreže". Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Na održanoj glavnoj raspravi okrivljenik je u prisutnosti svog branitelja, odvjetnika Ivana Milina očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj radi kojeg se tereti izjavio da se ne smatra krivim te je u svojoj obrani naveo da je doista u veljači 2024. na vlastitoj zemlji, na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sada formirana kao kat. čest. [katastarska čestica], započeo čišćenje terena površine 5 835 m2 te na sredini iskopao rupu dimenzija cca 3x4 metra i dubine cca 3 metra, u cilju sađenja maslina, dakle u poljoprivredne svrhe. Nije mu bilo poznato da je prethodno od nadležnog tijela trebao ishoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, jer nije znao da bi takvi radovi mogli imati bilo kakav negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže, niti je imao namjeru na bilo koji način na to utjecati. Kako se radi o zemljištu koje je većim dijelom u zoni gradnje, sukladno Prostornom planu uređenja Grada Skradina, uvjeren je da bi i Grad Skradin kod donošenja istog prostorno-planskog dokumenta imao prethodne zapreke koje bi uvjetovale drugačije formiranje granica područja Plana ako bi postojala određena specifična ograničenja. Međutim, iz odredbe iz članka 8. tekstualnog dijela istog planskog dokumenta određeno je da se vlasnici zemljišta unutar obuhvata zone dopuštene gradnje, mogu prije upuštanja u gradnju koristiti istim zemljištem kao poljoprivrednim, a takva uputa da je i na njega utjecala, posebno zbog toga što je odgovarajuće upute dobio i od samog gradonačelnika Grada Skradina. Ujedno da su i svi prostorno-planski dokumenti Grada Skradina javno objavljeni na službenoj stranici Grada Skradina i dostupni javnosti.

2.1. Sukladno uputama o kojima je dobio spoznaje, njegova namjera da je samo bila urediti teren za određene poboljšice, odnosno ozeleniti isto kamenito tlo obraslo niskim raslinjem i makijom u kvalitetnije zemljište sadnjom stabala maslina, tako da je sve što je u tom smislu poduzimao išlo u tom pravcu. Iste takve radove na uređenju zemljišta i pripremi za sadnju maslina usitnjavanjem kamena pomoću za to odgovarajućih građevinskih strojeva da je vidio i na poljoprivrednim zemljištima u okolini njegove parcele, pa upravo zbog toga nije mislio da čini bilo što pogrešno, niti je bio svjestan da svojim postupcima krši bilo koji zakonski propis. Stoga je zamolio sud da ga oslobodi od odgovornosti.

2.3. Napomenuo je i to da u vrijeme inspekcijskog nadzora inspektora zaštite prirode još nije bilo u katastarskom operatu čestice br. 2426/128, već je bila vidljiva kat. čest. [katastarska čestica] koja ima oko 700 000 kvadrata, dok ova novoformirana ima cca 5823 kvadrata i na njoj nije imao namjeru ništa graditi, već ga koristiti kao poljoprivredno zemljište za sadnju maslina do daljnjega. U međuvremenu da je s radovima zastao i zatrpao spornu rupu.

3. Branitelj okrivljenika priložio je u spis izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu česticu, uvjerenje o statusu čestice, geodetski snimak za dio kat. čest 2426/13 koji danas nosi posebnu kat. oznaku 2426/128 KO [katastarska općina], izvadak iz Prostornog plana uređenja Grada Skradina (tekstualni dio) i izvadak iz grafičkog dijela sa prikazom sporne nekretnine i prikazom granica Nacionalnog parka Krka te predložio da se o toj dokumentaciji očituje i ovlašteni tužitelj.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u navedenu priloženu dokumentaciju, ispitao je u svojstvu svjedoka inspektora zaštite prirode SČ, pročitani su obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljeniku 11. travnja 2024., zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 27. veljače 2024. i 10. travnja 2024. te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine NČ nije prekršajno kažnjavan.

5. Nakon što je upozoren po Zakonu te upitan o okolnostima predmetnog prekršaja, svjedok SČ je izjavio da je po prijavi inspekciji u kojoj je zaposlen otišao u nadzor 27. veljače 2024. na lice mjesta, na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u blizini Skradina gdje je prema prijavi obavljen zahvat na zemljištu koje se nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000 "HR 100026 Krka i okolni plato". U suradnji s predstavnikom javne ustanove "Priroda Šibensko-kninske županije" koja upravlja predmetnim područjem utvrdio je da nositelj zahvata nije od nadležnog upravnog tijela Šibensko-kninske županije zatražio Prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a naknadno je utvrdio da se radi o gospodinu FČ.

5.1. Branitelj okrivljenika je uz dozvolu suda pitao svjedoka na temelju kojeg zakona je u konkretnom slučaju postupao, na što mu je svjedok odgovorio da je postupao prema odredbama Zakona o zaštiti prirode, a kontrola primjene tog Zakona da je u njegovoj nadležnosti prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu.

5.2. Na upit zna li kolika je površina predmetne katastarske čestice, svjedok je odgovorio da je čestica prilično velika i da se zahvat obavio na dijelu te čestice, ukupne površine oko 2 400 metara kvadratnih.

5.3. Na pitanje svjedoku u koju kategoriju prema članku 111. Zakona o zaštiti prirode spada nekretnina u vlasništvu FČ, odgovorio je da se područje nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i evidentirano je u Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, i to kao "HR 100026 Krka i okolni plato" (Narodne novine br. 80/19) te da nije kategorizirano u smislu članka 111. stavka 1. kao zaštićeno područje.

5.4. Na sljedeći upit je li to područje uneseno u upisnik zaštićenih područja sukladno odredbi članka 129. Zakona o zaštiti prirode, svjedok je odgovorio da nije evidentirano u tom upisniku nego u navedenoj Uredbi o ekološkoj mreži.

6. Nadalje je svjedok SČ izjavio da su granice eko mreže vidljive na web stranici Bioportal, u konkretnom slučaju da se radi o području u kojem su posebno zaštićene određene ptice i na karti je to područje označeno kosim, plavim, paralelnim linijama, a predmetna čestica da je upravo tako iscrtana. Također je rekao da je NČ prije poduzimanja zahvata trebao od nadležnog Upravnog odjela Šibensko-kninske županije zatražiti prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, pa bi ga tamo sigurno uputili na daljnja postupanja, s time da ukoliko bi utvrdili da predmetni zahvat nema negativan utjecaj na ekološku mrežu, dobio bi rješenje o odobrenju zahvata s određenim uvjetima, a ukoliko bi procijenili da bi bilo utjecaja na ekološku mrežu, trebao bi ishoditi glavnu ocjenu o utjecaju na ekološku mrežu. Napomenuo je i to da se zahvat na predmetnoj parceli sastojao u ravnanju terena, usitnjavanju krupnog kamena, iskopu jame zapremnine cca 24 metra kubna i uklanjanju raslinja, a za takav zahvat da je prethodno bilo potrebno ishoditi Prethodnu ocjenu prihvatljivosti.

7. Branitelj okrivljenika je predložio da se u dokaznom postupku zatraži od Ministarstva zaštite prirode i zelene tranzicije podatak o tome da li se područje ekološke mreže Natura 2000 "HR 100026 Krka i okolni plato" nalazi u upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj, ali što je sud odbio smatrajući taj dokaz suvišnim u ovom prekršajnom postupku s obzirom da je nadležni inspektor koji je ispitan u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi izjavio da to područje nije evidentirano kao zaštićeno područje u smislu članka 111. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode.

8. U svojoj završnoj riječi branitelj okrivljenika je istaknuo da sukladno provedenom dokaznom postupku proizlazi kako se odredbe Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske u koji su po sadržaju preuzete i odredbe Direktive Vijeća 92/43 EEZ i Direktive 2009./147/ EZ, a odredbe kojih Direktiva se odnose na zaštićena područja u kojima obitavaju ptice i ulaze unutar obuhvata tzv. ekološke mreže pod zajedničkim nazivom Natura 2000, što zapravo predstavlja zaštićeno područje na koja se primjenjuju Odredbe Zakona o zaštiti prirode kao općeg materijalnog propisa Republike Hrvatske. U tom smislu smatra da je sagledavajući konkretan slučaj, postupanje nadležne inspekcije, odnosno inspektora zaštite prirode moguće u generalnom paušalnom obliku, budući da prema sadržaju navedenih zakonskih odredbi nije moguće precizirati u kom obliku svaki građanin vlasnik nekretnine apriori ima obvezu prije svakog zahvata, pa i u smislu obavljanja poljoprivredne djelatnosti ili pripremanja zemljišta za poljoprivrednu djelatnost, zatražiti da li ispunjava uvjete za takav zahvat i da li uopće može za takvo nešto dobiti odobrenje od strane nadležnog tijela, bilo Ministarstva, bilo jedinice lokalne samouprave vezano za prostorno uređenje. U tom smislu da je očito kako je i NČ postupao informirajući se kod nadležne službe grada Skradina gdje je i saznao da njegova parcela ukupne površine 5835 metara kvadratnih većim dijelom ulazi u građevinsko područje prema prostorom planu grada Skradina, a manjim dijelom ostaje poljoprivredno zemljište, pa od grada Skradina uopće nije dobio bilo kakvu obavijest o nekim zaprekama za poduzimanje radnje na čišćenju zemljišta i privođenju svrsi, a u namjeri sadnje stabala maslina, pa u tom smislu nije ni pretpostavljao da čini ili poduzima bilo kakve protupravne radnje koje bi posljedično predstavljale počinjenje prekršajnog djela koje mu se konkretno i stavlja na teret. Slijedom navedenog, budući na strani okrivljenika nije postojala svijest, niti ozbiljna namjera činiti bilo kakvo prekršajno djelo, niti je bio u saznanju da svojim ponašanjem postupa protupravno, posebno iz razloga što nije imao konkretna saznanja da bi slične zapreke imali vlasnici koji su obrađivali susjedne parcele, predložio je sudu da isto uzme kao olakotne okolnosti u prilog okrivljeniku. U slučaju dvojbe o postojanju namjere i svijesti na strani okrivljenika primjeni institut in dubio pro reo i osloboditi ga od odgovornosti, a ukoliko se ocijeni da okrivljenik nije poštivao zakonske propise donijeti odluku o odgovornosti i primijeniti što blažu kaznu.

8.1. Okrivljenik NČ se na glavnoj raspravi pridružio završnoj riječi svog branitelja.

9. Na temelju ovako provedenog postupka, sud je utvrdio da NČ ne treba odgovarati za prekršaj opisan i pravno označen kao u optužnom prijedlogu od 12. travnja 2024., odnosno kao u izreci ove presude, jer djelo koje mu se stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

10. Naime, ovlašteni tužitelj se u optužnom prijedlogu poziva na materijalne odredbe Zakona o zaštiti prirode iz članka 31. stavka 1. i članka 30., a kao kažnjivu odredbu za fizičku osobu navodi članak 227. stavak 2. istog Zakona, ali ne i podstavak članka 227. stavka 1. Zakona. Naime, članak 227. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ima pet podstavaka i na kraju svakog podstavka u zagradama je naveden članak Zakona na koji se odnosi kazna za počinjeni prekršaj, ali ni u jednom podstavku nisu navedeni članak 31. stavak 1. koji bi bio kažnjiv prema članku 227. stavku 2. Zakona. Članak 31. stavak 1. se spominje u podstavku 1. članka 227. stavka 1. u smislu da će se kazniti za prekršaj pravna osoba (u stavku 2. i fizička osoba te odgovorna osoba) ako provede zahvat iz članka 31. stavka 1. za koji je obvezna Glavna ocjena suprotno rješenju iz članka 33. stavka 1. ili bez rješenja iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona (članak 33. stavci 1. i 2.). Dakle, prekršaj čine ona pravna i odgovorna osoba ili fizička osoba koja povrijedi odredbe članka 33. stavaka 1. i 2. Zakona o zaštiti prirode.

11. Povreda odredbe iz članka 31. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode za koju je prema činjeničnom opisu iz optužnog prijedloga potrebno rješenje za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata, nije propisana kao prekršaj jer nema kažnjive odredbe, bez obzira što se taj članak Zakona spominje u odredbi članka 229. stavku 1. podstavku 1., jer se ta odredba odnosi samo na povredu članka 33. stavaka 1. i 2., odnosno na zahvate za koje je obvezna Glavna ocjena. S druge strane u članku 227. Zakona, kao ni u ostalim kažnjivim odredbama, nije propisano kao prekršaj ako nositelj zahvata na području ekološke mreže ne posjeduje rješenje za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koji može imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže. Prekršaj predstavlja samo povreda zahvata iz članka 31. stavka 1. za koji je obvezna Glavna ocjena suprotno rješenju iz članka 33. stavka 1. ili bez rješenja iz članka 33. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode, jer je člankom 31. stavkom 1. propisano da za zahvat za koji je obvezna Glavna ocjena nositelj zahtjeva podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu zahvata.

12. Bez obzira što u postupku nije bilo sporno da je NČ na svojoj zemlji koja se nalazi u području ekološke mreže poduzeo zahvat, odnosno očistio teren i na sredini iskopao rupu dimenzija cca 3x4 metra i dubine cca 3 metra, za koji zahvat prethodno nije od nadležnog upravnog tijela zatražio odgovarajući dokument kojim bi mu zahvat bio odobren uz određene uvjete ili pak bilo određeno da ishodi Glavnu ocjenu, djelo opisano i pravno označeno kao u optužnom prijedlogu iz gore navedenih razloga nije prekršaj, pa je stoga odlučeno kao u izreci ove presude na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona.

13. Neovisno o ovakvoj odluci suda, za napomenuti je da je očuvanje prirode u interesu svih, tako da su priroda i dijelovi prirode (sveukupna bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost) od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu, kako je to propisano člankom 3. Zakona o zaštiti prirode te se zaštita prirode provodi osobito provedbom mjera koje osiguravaju održavanje ili povrat u povoljno stanje očuvanosti prirodnih stanišnih tipova i divljih vrsta od interesa za Europsku uniju koje uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike, kao i provedbom mjera koje osiguravaju održavanje ili prilagodbu svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i njihovih jaja i gnijezda, te staništa na razini koja odgovara posebnim ekološkim, znanstvenim i kulturološkim zahtjevima istodobno uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske zahtjeve (sve mjere zaštite propisane su člankom 6. istog Zakona). S obzirom da je predmetno područje na kojem je NČ poduzeo zahvat obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000 HR1000026 Krka i okolni plato na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske, i to Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19), bio je dužan od nadležnog upravnog tijela zatražiti odgovarajući dokument kojim bi legalizirao zahvat u smislu zaštite prirode.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona.

U Splitu 15. studenog 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v.r.

Ljiljana Vuko, v.r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

-okrivljeniku

-branitelju

-ovlaštenom tužitelju

-ovdje