Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9332/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. PA i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19 i 84/21) odlučujući o žalbama okr. PA i okr. ŽA, podnesenima protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: 73. Pp-6/2023-23 od 7. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 15. studenog 2024.,

p r e s u d i o j e:

IU povodu žalbi okr. PA i okr. ŽA, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

„Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22, dalje: PZ), okr. PA i okr. ŽA (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi dana 25. prosinca 2022. oko 17,10 sati u [adresa], u obiteljskoj kući, Ul. Jurja Njavre 1, i to okr. PA počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje bivše snahe ŽA koja je bila u prisutnosti svoje mlt. djece AA, rođ. 2019 i IA, rođ. 2020. na način da je istu vrijeđala riječima: „pička ti materina, prestani više, sad ću te udariti balavice jedna“ te je krenula fizički prema ŽA što je spriječila Martinina majka JA na način da je fizički stala između njih, okr. PA je svojim ponašanjem kod ŽA izazvala osjećaje straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva dok je okr. ŽA počinila fizičko i psihičko nasilje u obitelji na štetu bivše svekrve PA na način da ju je s obje ruke gurnula s leđa dok je fizički ista bila sagnuta i ljubila unuka (mlt. IA r. 2020.) te je izgubila ravnotežu i pala na koljena nakon čega ju je udarila nogom u predjelu boka kojom prilikom ista nije zadobila vidljive ozljede te ju vrijeđala sljedećim riječima: „mrš iz moje kuće, pička ti materina, smeđe jedno“ okr. ŽA izazvala je svojim ponašanje kod PA povredu dostojanstva i uznemirenosti,

- pa da bi time počinile prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji“.

IIUslijed odluke pod t. I izreke, žalbe okr. PA i okr. ŽA su bespredmetne.

IIINa temelju čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i 7. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom okr. PA i okr. ŽA su proglašene krivima zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je na temelju istog propisa, svakoj okrivljenici izrečena novčana kazna 920,00 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 90 dana od primitka pravomoćne presude, te je okr. PA dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka 50,00 eura, dok je okr. ŽA oslobođena dužnosti naknade troška prekršajnog postupka.

2.Protiv te presude okr. PA je pravodobno podnijela žalbu putem branitelja Edina Muminagića, odvjetnika u Zagrebu, uvodno naznačujući sve žalbene osnove, a sadržajno pobijajući presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka (čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i osloboditi okrivljenicu optužbe (u nedostatku dokaza), a podredno ublažiti izrečenu novčanu kaznu (i osuditi okr. ŽA na novčanu kaznu predloženu po tužitelju).

2.1. Protiv iste presude, žalbe je pravodobno podnijela okr. ŽA osobno te putem braniteljice Matee M. Jandras Crnalić, odvjetnice u Zagrebu, koje su razmatrane kao jedna žalba, naznačujući sve žalbene osnove, sadržajno pobijajući presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i osloboditi okrivljenicu optužbe (u nedostatku dokaza), a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3.Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbama i to iz osnova i razloga koje se navode u žalbama i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda odredbe prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ-a jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.

4.Okr. PA i okr. ŽA su prvostupanjskom presudom proglašene krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno, zato što su međusobno, kao „bivša svekrva“ i „bivša snaha“ počinile nasilje u obitelji. Međutim, prema ovako u izreci navedenom obiteljskom svojstvu među okrivljenicama (ujedno i žrtvama), okr. PA i okr. ŽA ne ulaze u krug osoba prema kojima se mogu primijeniti odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a sukladno čl. 8. st. 1. tog zakona. Naime, navedena odredba propisuje da su osobe na koje se taj zakon primjenjuje, između ostaloga i „srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja“, time da je temelj tazbinskog srodstva sklopljeni brak te podrazumijeva krvne srodnike bračnog druga (u uspravnoj i pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja). Budući da je u izreci prvostupanjske presude navedeno da je okr. PA „bivša svekrva“ okr. ŽA koja je „bivša snaha“ okr. PA, jasno je da okr. ŽA u vrijeme počinjenja prekršaja nije bila u braku sa sinom okr. PA pa joj niti okr. PA tada više nije niti mogla biti svekrva (srodnica bračnog druga u ravnoj lozi 1. stupanj), a niti je okr. ŽA mogla biti snaha okr. PA, slijedom čega iste nisu u obiteljskom srodstvu u smislu u smislu čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.1. Ovdje je potrebno napomenuti da je u obrazloženju prvostupanjske presude navedeno da je prvostupanjski sud u pogledu odnosa između okrivljenica precizirao činjenični opis na temelju rezultata izvedenog dokaznog postupka u kojem je nesporno utvrdio da su okrivljenice „vezane bivšom izvanbračnom vezom II-okrivljene (okr. ŽA) i sina od I-okrivljene (okr. PA) i to njihovom maloljetnom djecom iz kojeg razloga je u činjeničnom opisu ispred snahe i ispred svekrve navedeno bivše.“, iz čega zapravo proizlazi da je sud utvrdio da okr. ŽA nije bila u braku, već u izvanbračnoj zajednici sa sinom okr. PA (pri čemu nije od značaja činjenica imaju li i zajedničku djecu), iako je u izreci pobijane presude ostavio naznačeno obiteljsko (tazbinsko) srodstvo između okrivljenica kao svekrve (PA) i snahe (ŽA). Prije svega se ističe da prvostupanjski sud na ovaj način nije „precizirao“ činjenični opis optužnog prijedloga, već ga je izmijenio na način da je dodao obilježje „bivše“ obiteljskom srodstvu okrivljenica naznačenom u optužnom prijedlogu (u optužbi su naznačene kao „svekrva“ i „snaha“), zbog čega one više ne ulaze u krug osoba na koji se može primijeniti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji iz razloga navedenih u t. 4. ovog obrazloženja. Stoga bi pravilno postupanje prvostupanjskog suda u tom slučaju bilo donošenje presude kojom se okr. PA i okr. ŽA, oslobađaju optužbe (na temelju čl. 182. t. 3. PZ-a) jer nije utvrđeno da bi počinile prekršaj kao osobe u obiteljskom svojstvu naznačenom u optužbi, već u nekom drugom svojstvu (bivšem i izvanbračnom u kojem ne postoji tazbina), koje ne ulazi u krug osoba na koje se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.2. Slijedom iznesenog, niti djelo opisano u izreci prvostupanjske presude na način da je naznačeno da su okrivljenice „bivše“ svekrva i snaha, nije prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer mu nedostaje naznaka obiteljskog svojstva iz čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, time da nije navedeno ni da bi iste eventualno živjele u zajedničkom kućanstvu što bi predstavljalo obiteljsko svojstvo (u slučaju tužiteljeve izmjene optužnog prijedloga) pa presudi nedostaje jedno od bitnih obilježja navedenog prekršaja. Budući da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice, nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja optužnog prijedloga, a kako to u konkretnom predmetu nije slučaj, istom nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicama stavlja na teret.

5.Iz navedenog je vidljivo da djelo za koje su okr. PA i okr. ŽA proglašene krivima i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenice za predmetno djelo oslobodio optužbe na temelju čl. 182. t. 1. PZ-a, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

6.Uslijed odluke pod t. I izreke, žalbe okr. PA i okr. ŽA su bespredmetne.

7.Budući da su okrivljenice oslobođene optužbe, trebalo je odlučiti i o troškovima prekršajnog postupka pa je sukladno odredbi čl. 140. st. 2. PZ-a, odlučeno da troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i 7. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava suda.

8.Zbog navedenog, na temelju čl. 207. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 15. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenice, branitelje i tužitelja.